“Kamap Bikpela Olsem Ol Diwai Sida Bilong Lebanon”
LONG naispela maunten bilong Lebanon i gat wanpela kain diwai i save kamap, nem bilong en Arz Ar-rab, insait bilong en i olsem “Diwai sida bilong Bikpela.” Dispela diwai i gat planti lip tru long en, na ol i bin pulap tru long ol maunten—Baibel i stori planti long en, winim ol narapela diwai inap 70 taim.
Bilong stori long dispela diwai sida bilong Lebanon, Baibel i kolim tok olsem “nambawan.” (Solomon 5:15; Esekiel 17:23) Diwai sida i bikpela tru na em inap i stap planti yia, na dispela i mekim na planti man i laikim dispela diwai bilong wokim haus na wokim sip, na tu em i gutpela bilong wokim sia tebol samting. Smel na naispela retpela kala bilong diwai i gutpela tru, na em i gat planti blut long en na em i no inap sting, na ol binatang i no inap bagarapim. Dispela diwai i longpela tru na i bikpela, na longpela bilong en inap 37 mita na raunpela bilong en inap 12 mita, na ol rop bilong en i save go daun tru na i strong. Dispela i mekim na sampela man bilong skelim ol diwai i tok long en olsem “em i nambawan gutpela diwai”!
Man bilong raitim Baibel, em Esekiel, em i tok profet olsem Mesaia i olsem han bilong diwai sida, God yet i bin planim. (Esekiel 17:22) Long tok Hibru dispela tok “sida” i olsem “sanap strong.” Olsem tasol long nau, ol disaipel bilong Mesaia, em Krais Jisas, ol tu i mas “sanap strong long bilip. [Ol] i mas i stap strong,” olsem longpela diwai sida. (1 Korin 16:13) Olsem wanem ol disaipel inap sanap strong olsem? Ol i mas abrusim ol tingting i no bilong ol Kristen na holimpas yet pasin bilong bilip na bihainim pasin bilong God. Ol manmeri i bihainim dispela pasin, Baibel i kolim ol olsem “ol stretpela manmeri . . . [em ol] i kamap bikpela olsem ol diwai sida bilong Lebanon.”—Song 92:12.