Wastaua INTENET LAIBRERI
Wastaua
INTENET LAIBRERI
Tok Pisin
  • BAIBEL
  • Ol PABLIKESEN
  • Ol MITING
  • w85 1/1 p. 4-7
  • Yu Lukim Dispela Mak?

No gat vidio bilong dispela seksen.

Sori, popaia kamap long lodim vidio.

  • Yu Lukim Dispela Mak?
  • Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1985
  • Ol Liklik Het Tok
  • Wankain Infomesen
  • Wanem Ol Samting i Olsem Mak?
  • Olsem Wanem i Narapela Kain?
  • Ol i Bikpela Hevi Tru?
  • Gutpela Tok
  • “Dispela Graun i Laik Pinis”!
    Yu Inap i Stap Oltaim long Paradais long Graun
  • Taim Bilong Las De
    Toktok Gut Wantaim Ol Man Long Baibel
  • Olsem Wanem Yumi Inap Save Armagedon i Klostu Pinis?
    Kisim Skul Long Bikpela Tisa
  • Yu Luksave Olsem Jisas i Kam i Stap?
    Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—2005
Lukim Moa
Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1985
w85 1/1 p. 4-7

Yu Lukim Dispela Mak?

TAIM ol disaipel i askim Jisas wanem mak bai kamap bilong mekim em i kam bek i stap na pasin bilong graun i laik pinis, ol i kolim wanpela tok Grik, em semeion. Taim ol Grik i stori long ol samting i olsem mak bilong wanpela sik, ol i kolim dispela tok. Olsem na i stret ol disaipel i kolim dispela tok, long wanem dispela graun bilong Seten i olsem i gat “sik” na i laik i dai. Sapos yumi luksave long ol dispela samting i mekim pasin bilong graun i laik pinis, orait, bai yumi inap mekim ol samting yumi mas mekim bambai yumi no ken pinis wantaim pasin bilong graun.—Matyu 24:3; 1 Jon 2:16, 17.

Wanem Ol Samting i Olsem Mak?

Sapos dokta inap lukim planti samting i olsem mak bilong wanpela sik, bai em i no hatwok long save dispela sik em i wanem kain sik. Na olsem tasol i no hatwok long yumi save pasin bilong dispela graun i gat “sik” na i laik pinis, long wanem Jisas i no kolim wanpela samting tasol olsem mak; nogat; em i kolim planti samting.

Sapos yu laik save long ol dispela samting Jisas i kolim, yu mas kaunim Matyu sapta 24 na 25, na Mak sapta 13 na Luk sapta 21. Gutpela sapos yu kaunim tok bilong ol dispela sapta. Tasol pastaim yumi ken skelim sampela samting Jisas i bin kolim.

PAIT BILONG OLGETA HAP: “Wanpela lain man bai i kirapim pait long narapela lain man. Na lain bilong wanpela king bai i kirapim pait long lain bilong narapela king.”—Luk 21:10.

HANGRE: Bai “i gat bikpela hangre.”—Matyu 24:7.

GURIA: “Bai graun i guria.”—Mak 13:8.

PRET: “Bel bilong olgeta lain man bai i bagarap tru na ol i pret ․․․ Planti manmeri bai ol i tingting long ol samting i laik kamap long graun, na bai bel bilong ol i pret tru.”—Luk 21:25, 26

SIK: “Bai ol i gat․․․bikpela sik.”—Luk 21:11

PASIN NOGUT: “Pasin nogut bai i kamap bikpela, olsem na planti man bai i lusim pasin bilong sori.”—Matyu 24:12.

Olsem Wanem i Narapela Kain?

Tasol bipo tu i gat gait na hangre na sik na guria, i no long taim bilong yumi tasol. Olsem na ol dispela samting i kamap long taim bilong yumi, olsem wanem ol i narapela kain na yumi ken save, pasin bilong graun i laik pinis?

Namba wan: Ol manmeri bilong wanpela taim tasol ol i mas lukim olgeta wan wan samting bilong dispela mak. Jisas i tok: “Ol manmeri bilong dispela taim ol i no i dai pinis yet, na bai olgeta dispela samting i kamap.”—Luk 21:32.

Namba tu: Ol manmeri long olgeta hap bilong graun ol i mas pilim ol hevi bilong dispela mak. Jisas i tok long “olgeta lain manmeri.”—Matyu 24:9, 14, 30, 31; 25:32.

Namba tri: Olgeta dispela hevi i mas wok long kamap moa nogut insait long dispela taim. Jisas i tok: “Dispela olgeta samting em i olsem pen i save kamap pastaim long meri i laik karim pikinini.”—Matyu 24:8.

Namba foa: Taim olgeta dispela samting i kamap, pasin na tingting bilong ol man i mas senis. Jisas i toksave olsem: “Planti man bai i lusim pasin bilong sori.” Na aposel Pol tu i tok, pasin bilong ol man bai go nogut.—Matyu 24:12; 2 Timoti 3:1-5.

Ol i Bikpela Hevi Tru?

Tasol sampela man i tok, ‘Ol dispela hevi i no bikpela hevi tumas, yumi no ken tingting planti.’ Tasol man i gat sik, ating em i gat fiva, em i no tok, ‘Ating dispela i no bikpela sik tumas, mi no ken tingting planti.’ Askim skin bilong yu yet: Ol dispela “planti hevi nogut tru” i kamap long nau, sapos ol i no makim yumi i stap long “las taim,” orait, ol dispela hevi i mas kamap moa nogut olsem wanem na bai yumi ken tok “las taim” i kamap?

PAIT BILONG OLGETA HAP: Wanpela man bilong Yurop em i save raitim stori long ol samting i kamap long graun, em i stori long ol samting i bin kamap long Ogas 1914 na em i tok: ‘Long kirap bilong dispela mun, taim bilong bel isi na gutaim i pinis.’ Bihain Namba Tu Pait Bilong Olgeta Hap i kamap, na dispela tu i no kamapim gutaim na pasin sekan long graun. Wanpela nius bilong Jemani (Der Spiegel) i tok: ‘Bihain long 1945 i no gat gutaim ․․․ kain kain pait i bin kamap na 35 milion manmeri i dai pinis, winim tru lain bilong ol man i dai long taim bilong Namba Wan Pait Bilong Olgeta Hap.’

HANGRE: Taim Namba Wan Pait Bilong Olgeta Hap i pinis i gat bikpela hangre. Tasol bihain long Namba Tu Pait i gat bikpela hangre moa, na namba wan lain Yunaitet Nesen i kamapim bilong helpim ol man, em lain bilong kaikai na wok didiman FAO (Food and Agriculture Organization).

Na olsem wanem long nau? Ol i makim 20 saveman bilong skelim dispela hevi long olgeta hap bilong graun, na ol i ripot olsem: ‘Hevi bilong hangre long nau i narapela kain long bipo. Long nau, long planti hap bilong graun, i gat liklik kaikai tasol long olgeta taim, olsem na bikpela lain manmeri (inap 25 pesen bilong olgeta manmeri i stap long graun) ol i gat liklik kaikai tasol na ol i hangre, na planti tru ol i sot olgeta long kaikai na ol i gat sik.’

GURIA: Planti guria i save kamap, olsem na ol man i no tingim tumas. Tasol long 1973 wanpela nius i stori long ol guria (Earthquakes) em i tok: ‘Sapos yu tingting planti na yu ting nau planti guria i laik kamap, tingting bilong yu i stret.’ Na tupela yia bihain bikpela guria tru i kamap long hap bilong Saina. Wanpela saveman bilong Amerika i tok, “dispela guria i bikpela tru na i bagarapim planti samting, winim olgeta guria i bin kamap long bipo.” Na yu tingim sampela bikpela guria i kamap bihain long dispela guria, olsem long Aljiria na Itali na Not Yemen na Kolombia na Iran?

PRET: Long 1983 wanpela niusman, em Wolfgang Wagner, em i raitim tok, olsem: ‘Ol man i tingting long ol samting i laik kamap long bihain na ol i pret. ․․․ Na i gat as bilong pret bilong ol. Tru, bipo tu ol man i save kilim i dai man, tasol long nau ol inap kilim i dai olgeta man na meri na pikinini long graun. Bipo tu ol i bagarapim ol animal na diwai samting na sampela kain animal na diwai i pinis olgeta long graun. Tasol nau ol i bagarapim planti moa insait long liklik hap taim tasol.’

Wanpela nius bilong Jemani (Die Welt bilong Hambek) i kolim taim bilong yumi olsem “Taim Bilong Pret.” Dispela nius i tok: ‘Long planti buk na nius long nau i gat sampela tok long pret.’

SIK: Taim Namba Wan Pait Bilong olgeta Hap i pinis, bihain wanpela kus nogut i bagarapim planti man na 20 milion samting ol i dai pinis. Em bikpela lain tru, winim lain bilong ol man i bin i dai long taim bilong pait. Na Dokta William Foege (Centers for Disease Control long Atlanta) em i tok: ‘Mi ting long taim bilong yumi tu kus nogut kain olsem bilong 1918 bai kamap.’ Na em i tok, taim ol dokta i painim pinis rot bilong pinisim narapela sik, nupela sik i kamap.

Kain kain “nupela” sik i bin kamap long taim bilong yumi, olsem sik AIDS samting.

PASIN NOGUT: Yumi olgeta yumi save pasin nogut i kamap bikpela long nau. Long sampela kantri yumi ting i no gat planti pasin nogut long en, nau pasin nogut i kamap bikpela long ol dispela kantri. Olsem long hap bilong Saina. Long 1979 wanpela nius i tok, ol Saina i ting ol i pinisim pasin bilong stil na pait na bagarapim man, em dispela ol pasin i kamap bikpela long hap bilong Wes, tasol nau pasin nogut i kamap bikpela long dispela kantri.’

Na pasin nogut bilong nau i narapela kain. Wanpela ripot i tok, ‘pasin nogut i no kamap tasol long hap bilong ol rabisman long ol biktaun; nogat; long nau pasin nogut i kamap long olgeta hap. Long nau ol raskol i save holim naip na gan. Ol i mekim pasin i moa nogut, na ol i save bagarapim tru ol man, na ol i mekim nating tasol. Olsem na ol man i pret.’

Gutpela Tok

Tasol wanpela bikpela samting Jisas i kolim olsem hap bilong dispela mak, em olsem: “Na bai ol i autim dispela gutnius bilong kingdom long olgeta hap bilong graun, bai olgeta lain manmeri i ken harim, na bihain tasol bai las de i kamap.” (Matyu 24:14) Dispela gutpela tok bilong Kingdom em olsem: Kingdom bilong God i kamap long heven long 1914 na i kirap mekim wok bilong en. Liklik taim bai em i pinisim olgeta samting Seten i bin kamapim na bai dispela Kingdom i kirap stretim ol hevi bilong pait na hangre na guria na pret na sik na pasin nogut. Bai olgeta dispela samting nogut i pinis! No gat sampela gutpela tok i winim dispela tok, a? Em gutpela tok tru!—Lukim Sam 46:9; 72:16; Aisaia 33:24; Danyel 2:44; Maika 4:3, 4; Revelesen 21:3-5.

Olsem na Jisas i kolim ol samting i makim pasin bilong Seten i laik pinis na bihain em i tok: “Bihain ol dispela samting i stat long kamap, long dispela taim yupela i mas sanap na litimapim het bilong yupela. Taim bilong God i kisim bek yupela em i kam klostu nau.”—Luk 21:28.

Tru tumas, olgeta dispela samting olsem mak i kirap long kamap long yia 1914. Ol samting i bin kamap olsem Jisas i kolim na yumi ken save, Baibel i makim stret yia 1914. Yes, yia 1914 em i bikpela yia!

    Tok Pisin Pablikesen (1983-2025)
    Log Aut
    Log In
    • Tok Pisin
    • Serim
    • Preferens
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Lo Bilong Yusim
    • Privacy Policy
    • Ol Praivesi Seting
    • JW.ORG
    • Log In
    Serim