E FESILI MAI ‵TOU TINO FAI‵TAU . . .
E Mata, ne Tauto Atu a Iesu me Maua ne te Pagota a te Ola i te Lagi?
Ne fakasae aka a te fesili tenei ona ko te tautoga ne fai atu ne Iesu ki te pagota telā ne fakasala fakatasi mo ia e uiga ki te ola i te Palataiso i se taimi mai mua. Muna a Iesu: “Au e fai ‵tonu atu ki a koe i te aso nei, Ka ‵nofo fakatasi eiloa tāua i te Palataiso.” (Luka 23:43) Onoono la me ne seki fai atu ne Iesu a te koga e tu i ei a te Palataiso tenā. E mata, ne fakauiga a Iesu me i te pagota tenā ka fakatasi atu ki a ia i te lagi?
A te mea muamua, ke mafau‵fau tatou me mafai ne te pagota o maua a te fakamoemoega ke ola i te lagi io me ikai. A tino kolā e maua ne latou a te fakamoemoega ki te lagi ko oti ne papatiso ki te vai mo te agaga tapu kae ko fai mo fai a soko faka-te-agaga o Iesu. (Ioane 3:3, 5) A te suā mea e manakogina ko te fakaakoako o latou ki tulaga ‵lei o te Atua i mea tau amioga kae fakaasi atu a uiga pelā mo te faipati tonu, fakamaoni, mo te alofa. (1 Kolinito 6:9-11) E ‵tau foki mo latou o tumau i te a‵lofa fakamaoni ki te Atua mo Keliso ke oko eiloa ki te gataga o te lotou olaga i te lalolagi. (Luka 22:28-30; 2 Timoteo 2:12) Kafai fua e fakafetaui aka olotou olaga ki mea konā e manakogina ko mafai ei latou o toe faka‵tu aka kae ko fetaui ‵lei latou mō tiute ‵mafa kolā e faka‵tali mai ki a latou i te lagi, ko te tavini atu e pelā me ne faitaulaga mo tupu fakatasi mo Keliso ki luga i tino mō se afe tausaga.—Fakaasiga 20:6.
Kae ko te pagota telā ne tautau i tafa o Iesu ne ola e pelā me se tino solitulafono kae mate e pelā me se tino solitulafono. (Luka 23:32, 39-41) E tonu, ne fakaasi atu ne tou tagata se uiga āva i ana pati ki a Iesu: “Masaua mai au māfai e oko koe ki tou Malo.” (Luka 23:42) Kae e tigā eiloa te feitu tenā, ne seki fai a ia mo fai se soko o Iesu telā ko oti ne papatiso ki te agaga tapu, io me ne ati aka ne ia ne amioga ‵lei kae fakamaoni i tena olaga. E mata, se mea ‵tau ke tauto atu a Iesu ki tou tagata ke pule i te lagi fakatasi mo ana soko fakamaoni kolā ko oti ne fakatalitonu mai te lotou fakamaoni ki te Atua?—Loma 2:6, 7.
Ke fai se fakatusaga: Kafai ko fakamolemole atu se tagata ke fakamagalo mai ne koe a ia mō te kaisoaga o au tupe, kāti ko fakaiku aka ne koe ke sē ave ki te fono. E mata, ka talitonu koe ki tou tagata ke fakatele ne ia tau pisinisi io me tausi atu ki tou kāiga? Ka tuku atu fua ne koe a tiute penā ki tino kolā e talitonu fakamaoni koe ki ei. E penā foki loa, e ‵tau o tuku mai ne latou kolā ko maua te fakamoemoega ke ola i te lagi se fakavae ‵mautakitaki o te loto talitonu me ka fakamaluga aka ne latou a tulaga amio‵tonu o te Atua māfai ko pule mai latou ki tino. (Fakaasiga 2:10) Kae ko te pagota, e ui eiloa ne fakaasi mai a tena loto talitonu i tena toe fakamolemole, ne seki tuku mai ne ia se fakavae penā.
Kae e mata, ne seki fai atu a Iesu ki te pagota me ka fakatasi lāua i te lagi i te aso eiloa tenā? Ikai, me i a Iesu e seki fanaka ki te lagi i te aso eiloa tenā. A iane “nofo i lalo i te laukele”—te tanuga—i aso e tolu. (Mataio 12:40; Maleko 10:34) Kae mai tua ifo foki o tena toetuakaga, ne nofo eiloa a Iesu i te lalolagi i aso e 40 a koi tuai o fanaka ki luga i te lagi. (Galuega 1:3, 9) Tela la, ne seki mafai o ‵nofo fakatasi a te pagota mo Iesu i te aso tenā i te lagi.
Kae se a la te Palataiso ka ulu ki ei a te pagota? Mai tua o te toe‵tuga, ka nofo tou tagata i te lalolagi Palataiso, telā ka pule ki ei a Iesu. (Galuega 24:15; Fakaasiga 21:3, 4) Ke tauloto ki mea e uke atu e uiga ki te Palataiso tenā mo mea e manako ki ei te Atua, faipati atu ki se Molimau a Ieova.