Te Mataupu e 12
“Aso Fakaoti” mo te Malo
1. (a) Ne a fesili tāua ko ‵sae aka nei? (e) Ne a muna a te Tusi Tapu e uiga ki aso fakaoti [i] o te ‵tou lalolagi, [ii] mō latou kolā e fakama‵sei ki ei?
E MATA, ko ‵nofo nei tatou i “aso fakaoti”? Se a te uiga o “aso fakaoti”? Se mea fakafiafia loto, me e se ko “aso fakaoti” o te lalolagi mo tena laukele. Me e fakatalitonu mai penei te Tusi Tapu: “Ka se fakagasuesuegina te lalolagi ki te taimi-se-iloa, io me ki te se-gata-mai eiloa.” E ‵tusa loa mo te fuafuaga muamua a Ieova, ka tumau faeloa i konei a tino ola mo manu. (Salamo 104:5-24; 119:89, 90; Kenese 1:27, 28; 8:21, 22) Kae konei eiloa a “aso fakaoti” mō atufenua ma‵sei mo tino matagā kolā e fakama‵sei ne latou te lalolagi a te Atua. Ona ko te “oko mai” o te Malo, ka fakama‵sei ei a tino konā, kolā e fakama‵sei ne latou a mea.—2 Petelu 3:3-7; Iakopo 5:1-4; Fakaasiga 11:15-18.
2. Ne a mea ne ‵valo tonu mai ne Paulo e uiga ki ‵tou “taimi fakama‵taku” konei?
2 E mata, ko ‵nofo nei tatou i “aso fakaoti” konā? Ke puke koe ki so se ‵fuliga o te Tusi Tapu kae faitau ki mea kolā ne ‵valo mai ne te apositolo ko Paulo, mai lalo i te takitakiga a te Atua, e uiga ki “aso fakaoti,” i te Lua Timoteo te mataupu e 3, te fuaiupu 1 ki te 5. Kae ke fesili ifo koe, me e foliga mai penei a tino o te lalolagi i aso nei? I konā loa, ne ‵valo mai ei ne te apositolo tenā a “taimi fakama‵taku,” kae ne fakaopoopo mai penei ana pati:
“Me ka a‵lofa fua tino ki a latou eiloa, ka fia‵fai latou ki tupe, ka fakamata‵mata, ka loto fia‵sili, ka se āva, ka se faka‵logo ki olotou mātua, ka se loto fakafetai, ka se ‵malu, ka seai se alofa, ka se fakamagalo atu, ka fatu‵fatu tino, ka seai se lotou loto pulea, ka amio fakasauā, ka se fia‵fai latou ki mea ‵lei, ka faitoga‵fiti, ka pati ‵pole, ka ma‵io, ka fia‵fai latou ki fakafiafiaga i lō te alofa ki te Atua—ka isi se lotou vaegā tapuakiga kae ka faka‵fiti latou ki tena malosi. Ke ‵kalo keatea koutou mai i a latou konā.”—“New International Version.”
3. Kaia e fai ei pelā me i a Paulo ne fakauiga ki “aso fakaoti” kolā e tāua atu i lō te faiga masani o mea faka-Iutaia?
3 I te tusimaiga ne ia o pati konā, ne seki fakauiga te apositolo ki “aso fakaoti” o te faiga masani o mea faka-Iutaia. Ne seki mafai o fai ne ia penā, me ne tusi ki lalo ne Paulo a pati konā i tafa atu o te tausaga ko te 65 T.A., kae ko palele atu a tausaga e 30 tupu o “aso fakaoti” konā, kae ne toe lima fua a tausaga a koi tuai o oko atu ki te fakamaofaga o Ielusalema. Kae seki ‵tupu foki a foliga aposetate konā i a latou kolā ne takugina pelā me ne Kelisiano. Ne ma‵sei a “aso fakaoti” konā o te faiga masani o mea faka-Iutaia, kae e se tāitāi o oko atu a mea konā ki mea kolā e ‵tau o ‵tupu i “aso fakaoti” o te faiga masani kātoa o te lalolagi a Satani, i te taimi ka toe foki mai ei a Iesu ke fakatu aka ne ia tena Malo.
E LUA ANA FAKATAUNUGA
4. Ne a mea ne fai ei a soko ke fai ne latou te fesili i te Mataio 24:3?
4 Ne faipati a Iesu i ana tala fakauiga ki “te ‵toe vaitaimi o te fakanofonofoga o mea.” (Mataio 13:39, 40, 49) E pelā mo ‵tou uiga masani, ne fia iloa foki ne ana soko te uiga o te mea tenā, kae maise eiloa ko tino valevale kolā ne logo‵mae malosi i te taimi tenā i te pulega fakasauā a Loma mo takitaki lotu Iutaia. Ne fakamoe‵moe latou ke aumai ne te Malo o te Atua se fakatapūga mō latou. Tela la, i te tolu o aso a koi tuai o tamate ei a Iesu, ne olo atu ana soko e tokofa ki a ia, a koi nofo a ia i te Mauga o Olive ko te koga telā e mafai o kilo atu i ei ki Ielusalema, kae ne fesili atu penei latou ki a ia: “Fai mai ki a matou, me ka ‵tupu mafea a mea konei, kae se a foki te fakailoga o tou fakatasi mai mo te ‵toe vaitaimi o te fakanofonofoga o mea?”—Mataio 24:3; Maleko 13:3, 4.
5. E ‵tau o fakataunugina pefea a pati a Iesu kolā ne tali atu ne ia?
5 E tiga eiloa ne mafau‵fau a soko o Iesu ki te taimi fua tenā, a te tali a Iesu i te taimi eiloa tenā ne fakauiga ki fakataunuga e lua: muamua la, ko “aso fakaoti” o faiga masani faka-Iutaia, kae fakamuli ifo loa, ko “aso fakaoti” o te faiga masani o te lalolagi a Satani telā e aofia i ei te lalolagi nofoaki kātoa.
6, 7. (a) Ne fai pefea se tamā fakataunuga o pati a Iesu i te Mataio 24:7-22? (e) Se a te mea e ‵toe mai nei, telā e fakamasaua mai i ei te mea fakamataku tenā?
6 A pati a Iesu ki soko konā, kolā ne tusi ki lalo i te Mataio 24, te fuaiupu e 7 ki te 22, ne fakamatala atu i ei a mea kolā ka ‵tupu i se tamā fakataunuga telā ne ‵tau o matea ei ne nisi tino o latou konā i tausaga e 37 kolā ne ‵soko atu ki ei ke oko eiloa ki te 70 T.A. E uke a fakalavelave ne ‵tupu ki tino Iutaia i te kautama sa Iesu, pelā mo taua, te sē lava o meakai, mafuie, te takalia‵lia ki Kelisiano mo te okomaiga o Mesia ‵loi. Kae ne ‵tau foki o talai atu “te tala ‵lei tenei o te Malo” pelā me se molimau i kogā koga katoa. Kae oti aka loa, ne ‵tau o ulu atu “te mea fakatakalialia,” ko kautau Loma, ki “te koga tapu” o te faletapu i Ielusalema. Mai tua malie ifo i ei ne mafai ei o faka‵logo a soko o Iesu ki tena fakatonuga fakavaloaga ke ‵sola keatea latou ki mauga ko te mea ke ‵sao atu ei latou, a koi tuai o toe ‵foki atu a tino Loma mai lalo i te Takitaki ko Tito. Ne fakamasei katoa ne latou Ielusalema fakatasi mo ana fanau, ne fakamalepe foki ne latou te faletapu, kae ne seki faka‵toe ne latou se fatu ke tu i luga i se isi fatu.—Ke onoono foki ki te Luka 19:43, 44; Kolose 1:23.
7 I te fakataunuga o “te fakailoga” a Iesu, ne logo‵mae ei te kau Iutaia i te ‵safemaiga tenā o fakalavelave, kae ne oko atu ei ki te fakamaseiga o Ielusalema ki te afi i te 70 T.A. E sili atu i te toko miliona a tino Iutaia ne ‵mate i te lotou fakai, ako tino kolā ne ‵sao atu i ei ne ave keatea pelā me ne pagota. Koi tu mai nei te pui a Tito i Loma ke fakamanatu ei tena manumaloga kae e fakamasaua mai foki i ei te fakataunuga fakamataku o te valoaga tenā a Iesu. E mata, ne tusi fua ki lalo te “fakailoga” tenā a Iesu kae ne tausi foki pelā me se polopolokiga mō tino kolā ne ‵nofo i te senetenali muamua? E mata, e seai lele eiloa sena aogā i aso nei? E ‵tau o tali atu ki ei, Ikai, koi isi!
TE FAKATAUNUGA I TE LALOLAGI KĀTOA
8. (a) Se a te tāua o te tamā fakataunuga o pati a Iesu ki a tatou i aso nei? (e) Se a te ata fakavaloaga o mea kolā e ‵lasi atu e tuku mai i ei?
8 A te tamā fakataunuga o pati a Iesu e uiga ki “aso fakaoti” o faiga masani o mea faka-Iutaia, e ‵tau o fakama‵losi ei ‵tou tali‵tonu ki te ma‵losi o valoaga a te Atua. Kae e tuku mai foki ne mea kolā ne ‵tupu i te senetenali muamua se ata fakavaloaga kae fakaofoofogia o mea kolā ka ‵tupu i se auala e lasi atu ki te fakanofonofoga o mea a Satani i te lalolagi kātoa. E ‵tau o fai penā, me i te fakaokomaiga o te fakamasinoga a te Atua ki luga i Ielusalema i te 70 T.A. e se ko te ‵toe fakalavelave lasi telā ne tupu ke oko eiloa ki te taimi tenā, io me talu mai foki te taimi tenā. A koi tuai o fakataunu katoatoa a pati konei a Iesu i te Mataio 24:21, 22:
“Kae ka oko mai ei te fakalavelave lasi, telā ne seki tupu se mea penā talu mai te kamataga o te lalolagi ke oko foki eiloa ki aso nei, kae ka se toe tupu foki se mea penā. A te tonuga loa, moi se fakatoe‵toe a aso konā, penei e seai se tino ka sao atu i ei; kae ka fakatoe‵toe a aso konā ona ko te kau filifilia.”
9. E iloa pefea ne tatou me e fakasino atu a pati a Iesu ki te aso o te fakamasinoga mō te lalolagi kātoa?
9 A nisi pati o te valoaga a Iesu, i te Mataio 24:23–25:46, e fakaasi mai foki i ei me e ‵tau o aofia te lalolagi kātoa i te “‵toe vaitaimi o te fakanofonofoga o mea.” Kae i te fakaotiga o te taimi tenā o fakalavelave, i te taimi telā ka fakaoko atu ei ne “te Tama a te tagata,” ko te tupu fakaekegina a te Atua, a te fakamasinoga ki te lalolagi a Satani, “ka ‵tagi mautuutu a matakāiga katoa o te lalolagi ona ko te fanoa‵noa.” Ko aofia i ei a tino katoa kolā e ita ma fai a Iesu mo fai te lotou tupu. A te mea tenā e se se fakamasinoga e fai fua ki se atufenua e tasi, io me se laumua e tasi, kae ko te aso tenā o te fakamasinoga mō te lalolagi kātoa.—Mataio 24:30.
10. (a) E pelā mo mea e fakaasi mai i te valoaga a Iesu, ka ‵kese pefea a mea kolā ka oko atu ki tino kolā e fai ne latou olotou loto i lō latou kolā e ‘‵sala muamua ne latou te Malo o te Atua’? (e) Kaia e ‵tau ei o tupu te mea tenā i te lalolagi kātoa?
10 E fakaasi mai foki ne te valoaga a Iesu me ka oko atu te fakamasinoga a te Atua ki te lalolagi kātoa, me ne fakatusa ne Iesu “te ‵toe vaitimi o te fakanofonofoga o mea” ki te vaitaimi a koi tuai o oko mai ei te lolo i aso o Noa, penei:
“Pelā mo latou i aso konā a koi tuai ei o poko te lolo, ne ‵kai, ne inu, ne faiavaga a tāgata kae ne tuku atu a tamāfine ke fakaipoipo, ke oko eiloa ki te aso telā ne ulu atu ei a Noa ki te vaka; kae ne seki ‵saga tonu atu latou ki ei ke oko eiloa ki te pokoga o te lolo telā ne tapea‵pea keatea latou katoa i ei, ka penā foki loa te fakatasi mai o te Tama a te tagata.”
Kae e pelā mo te Lolo i te taimi tenā ne ‵solo keatea i ei a te lalolagi kātoa o tino kolā ne ‵teke ki te Atua, ka penā foki loa te fakalavelave fakamataku telā ka fakataunu katoatoa atu i ei te “fakatasi mai” o te Mesia. Ka ave keatea i ei mai te lalolagi nei a tino katoa kolā e se ‵saga atu ki te Malo kae e ‘fai fua ne latou olotou loto.’ Kae se mea fakafiafia loto, me e tokouke a tino kolā ‘e ‵sala muamua ne latou te Malo o te Atua mo tena amiotonu,’ ka ‵sao atu i ei kae ka maua ne latou te ola se-gata-mai i te lalolagi palataiso. Ka fai foki koe mo fai se tino e tokotasi i a latou konā?—Mataio 6:33; 24:37-39; 25:31-46.
11. Ne a nisi valoaga e fakaasi mai i ei me ka aofia a atufenua katoa i te mea tenā, kae ka isi foki ne tino kolā ka ‵sao atu i ei?
11 E uke a valoaga i te Tusi Tapu e fakaasi mai i ei me i “te fakalavelave lasi” telā ka oko mai, ka aofia foki i ei a “atufenua katoa” i te lalolagi. (Salamo 2:2-9; Isaia 34:1, 2; Ielemia 25:31-33; Esekielu 38:23; Ioelu 3:12-16; Mika 5:15; Sapakuka 3:1, 12, 13) Kae ka isi ne tino kolā ka ‵sao atu i ei!—Isaia 26:20, 21; Tanielu 12:1; Ioelu 2:31, 32.
TE FAKATASI MAI O TE TUPU I TENA ‵MALU FAKA-TE-LAGI
12. (a) Kaia e ‵tau ei o maua se “fakailoga” e uiga ki te fakatasi mai o Iesu? (e) Kaia e se ‵tau ei o toe sae mai a ia i se foitino faka-te-tagata?
12 E fai mai te valoaga sili a Iesu e uiga ki “te fakailoga” o tena fakatasi mai me “kafai ko oko mai te Tama a te tagata i tena ‵malu, fakatasi mo agelu katoa, ka sagasaga ei a ia ki luga i tena nofoga-aliki ‵malu.” (Mataio 25:31) E se ‵tau o matea atu ne tino a te Tupu tenā, me i te ‵pula mai o tena ‵malu ka fakama‵sei ei a mata vāi‵vāi o tino. (Fakatusa ki te Esoto 33:17-20; Epelu 12:2.) Tenā loa te pogai e ‵tau ei o maua “te fakailoga” o tena fakatasi mai. I te vauga fakalua o te Mesia, e se toe ‵tau o tiakina ne ia tena olaga faka-te-agaga i te lagi ke sae aka ei a ia i te lalolagi i se foitino faka-te-tagata, ke fai mo fai se “taulaga mō agasala.” Ko oti ne “fai fakatasi” ne ia penā “mō taimi katoa,” kae ka toe vau a ia “i te lua o taimi . . . kae e mavae atu keatea a ia mai te agasala,” pelā me ko te tupu faka-te-lagi, telā e se matea ki mata.—Epelu 7:26, 27; 9:27, 28; 10:8-10; 1 Petelu 3:18.
13. Ne a mea e fakaasi mai ne te Luka 19:11-27 e uiga ki te taimi o te fokimaiga a Iesu mo te talia o ia ne atufenua?
13 I te ‵toe po ne ‵nofo fakatasi ei a ia mo ana soko pele, ne fai atu penei a Iesu ki a latou: “Au ka fai o fanatu ke fakatoka se koga mō koutou. Kafai foki la ko fanatu au ke fakatoka se koga mō koutou, ka toe vau au o ave koutou ki te koga e nofo ei au.” (Ioane 14:2, 3) E pelā loa mo te mea tenā, ne fakamatala mai ne Iesu a ia eiloa i te tala fakatusa i te Luka 19:11-27 e pelā me “se tagata o te gafā tupu [telā] ne faimalaga atu ki se fenua ‵mao ke maua eiloa ne ia te malosi fakatupu kae ke toe foki mai ei a ia.” Ka tai mata leva te faiga tenā. Kae “ne takalia‵lia a tino ki a ia kae ne uga atu ne latou se potukau o sui ke tau‵tali atu ki a ia, ke fai atu penei, ‘E se ma‵nako matou ke fai te tagata tenei mo fai te motou tupu.’” E penā foki loa i aso nei, e isi ne tino kolā e fai atu me i a latou ne Kelisiano, kae e ‵teke atu foki latou ki “te Tupu o tupu,” me e fia‵fia atu latou ke fai faeloa ne latou olotou pulega faka-te-tagata kolā e se ‵lei katoatoa. (Fakaasiga 19:16) Ka ‵mafa ‵ki eiloa te fakasalaga o “tino” konā i te tala fakatusa a Iesu.
“TE KAMATAGA O LOGO‵MAEGA I FAKALAVELAVE”
14. E tiga eiloa e se loto ma‵lie a nisi tino ki ei, ne a mea e fakaasi mai i ei me ne toe foki mai a Keliso i te tausaga ko te 1914 T.A.?
14 I te taimi fea e ‵tau ei o kamata ne te tupu malosi tenā a tena pulega ki te ‵tou lalolagi, ko ia telā e se ma‵nako ki ei a atufenua? E fakasino atu a fakamaoniga katoa ki te 1914 T.A. Kae kāti ka se loto malie se tino ki te tali tenā, ana muna, ‘Ne fakamailoga ne te tausaga tenā a te kamataga o se vaitaimi o fakalavelave mō tino, kae ne seki aumai i ei te pulega filemu a Keliso!’ Tenā loa te tonuga! Me e pelā mo te valoaga i te Tusi Tapu, ka “kaitaūa” a atufenua o te lalolagi nei māfai ko fai ‘te Malo o te lalolagi mo fai te Malo o te ‵tou Aliki ko Ieova mo tena Keliso.’ (Fakaasiga 11:15, 18) Ko te taimi foki tenā ka uga atu ei ne Ieova a tena tupu lagolago, ana muna, “Ke manumalo koe i va o ou fili.” (Salamo 110:1, 2) Kae e se fakaseai fakavave i ei a fili konā.
15. E fakamatala faka‵lei mai pefea ne te Fakaasiga e 12 a te fanaumaiga o te Malo?
15 E fakamatala mai ne te Fakaasiga mataupu e 12 a te fakaasiga fakaofoofogia telā ne matea ne te apositolo ko Ioane e uiga ki te fanaumaiga fakatusa o te Malo faka-Mesia o te Atua. Ne aumai te mea tenā pelā me se tamaliki tagata mai i “te fafine” a te Atua—ko tena fakapotopotoga faka-te-lagi o agelu kolā ne faite ne ia. Ne “ave” te tamaliki tenā “ki te Atua mo tena nofoga-aliki,” me e ‵tau o fakalagolago atu te Malo tenā ki a Ieova mo tena pulega ko te mea ke ola ‵lei ei te mea tenā.—Fakaasiga 12:1-5.
16, 17. (a) Kaia e fakaalofa ei te lalolagi talu mai te 1914? (e) E fakamatala mai pefea ne pati a Iesu i te Mataio mo te Luka a te kamataga o fakalavelave konā?
16 Ne ‵soko atu ki ei ko te taua i te lagi! Ne taua atu te Tupu fakaekegina mo ana agelu ki a Satani mo ana temoni, kae ne ‵pei ifo ei latou mai i te lagi o Ieova ki te koga e tafa atu ki te ‵tou lalolagi. Tela la, e “fakaa‵lofa te lalolagi mo te tai, me i te Tiapolo ko fanaifo ki a koulua mo te kaitaua lasi, me e iloa ne ia i tena taimi ko toetoe fua.” (Fakaasiga 12:7-12) I te “taimi” telā e foliga mai me e “toetoe fua,” e fakamaopoopo mai ei ne te Tupu a tino amio‵tonu katoa ke fakaola ei latou kae ke fakailoa atu foki ne ia me ko pili o fakaoko atu te fakamasinoga ki luga i te fakanofonofoga o mea i te lalolagi a Satani.—Mataio 24:31-41; 25:31-33.
17 Ko matea tonu atu ne tatou i aso nei a te fakataunuga o “te fakailoga” a Iesu telā e fakamatala likiliki mai i te Mataio mataupu e 24 mo te 25, te Maleko mataupu e 13, mo te Luka mataupu e 21. Masaua la, me ne faipati mai a Iesu i konā e uiga ki “te kamataga o logo‵maega i fakalavelave,” penei:
“Ka taua atu a atufenua ki nisi atufenua, a malo ki nisi malo; kae ka isi ne mafuie ‵lasi, kae ka faka‵solo atu a famai mo te sē lava o meakai ki koga katoa; kae ka isi foki ne mea fakama‵taku mo fakailoga ‵lasi mai i te lagi.” (Mataio 24:3, 7, 8; Luka 21:10, 11)
Ne oko mai a vaegā “logo‵maega i fakalavelave” penā ki tino talu mai te 1914 T.A.?
18. Talu mai te 1914, ne fai pefea a taua pelā me ne mea fakatakalia‵lia?
18 Ko te tausaga eiloa tenā ko te 1914 ne kamata ei te Taua Lasi (telā ne fakaigoa fakamuli ko te “Taua Muamua a te Lalolagi”), kae ne oko mai foki i ei a famai mo te sē lava o meakai. Se mea faigata ki tino tusitala ke fakamatala faka‵lei mai ne latou te tulaga fakamataku o mea kolā ne ‵tupu i koga kolā ne fai ei te taua tenā, me e lau i miliona a tino kolā ne ‵mate i lua kolā ne keli ne latou ke taua atu i ei i te taimi o te tamatega lasi tenā mai i te 1914 ki te 1918. Ne siki mai a pati a Paul Nash e uiga ki te koga telā ne fai ei te taua i Eulopa, i te tusi ko te Eye Deep in Hell, penei: “E seai se tusitusiga io me se ata e mafai o fakamatala atu i ei te fenua tenei—e taua atu faeloa i ao mo po katoa, i masina katoa. E mafai fua ne se tino matagā kae fakatakalialia o fai mo fai te pule o te taua tenei, kae e seai lele eiloa se tamā fakaasiga o galuega a te Atua e matea atu i so se koga. . . . E ‵pa mai faeloa a polofana . . . e fakama‵sei mai i ei, e fakapa‵kia mai i ei, e fakava‵lea mai i ei, e ‵to mai faeloa a mea konā ki te tanuga tenei ko te fenua kātoa; ko fai te fenua tenei e pelā me se tanuga lasi e tasi fua, kae e ‵pei atu ki ei a tino fakaa‵lofa kolā ko ‵mate. E se mafai ne au o faipati atu e uiga ki ei, e seai se atua i ei, kae e seai foki se fakamoemoega i ei.”
19. Ne a mea e fakaasi mai ne tala o mea kolā ne ‵tupu e uiga ki te gasolo aka o uke a mafuie talu mai te 1914?
19 Ko aofia foki a “mafuie” pelā me ne vaega o “te fakailoga” tenā. E mata, ko uke atu a mafuie talu mai te 1914? Kāti e ofo koe i ei. Kae e sili atu te faka‵poi mai o tala e uiga ki mea kolā ne ‵tupu! E pelā mo muna a Geo Malagoli i te Il Piccolo: “I te vaitaimi o tausaga e 1,059 (mai i te 856 ki te 1914) ne fakasolo mai ne tusi kolā e mafai o talitonu ki ei me e 24 fua a mafuie ‵lasi ne ‵tupu i ei.” Kae e fakaasi mai ne ana fakatautauga me ne ‵mate sāle i ei se toko 1,800 i tausaga takitasi konā. Kae talu mai i te 1915, ne ‵mate sāle se toko 25,300 i tausaga takitasi i mafuie ‵lasi e 43.
“FAKAILOGA ‵LASI MAI I TE LAGI”
20, 21. (a) Ne a mea “fakama‵taku” ne ‵sae mai talu mai te 1914, kae kaia? (e) Se a te fakataunuga o te Luka 21:25, 26 telā e matea atu ne tatou i aso nei? (i) Ko gasolo pefea o ‵sae malosi mai a “fakailoga ‵lasi mai i te lagi”?
20 Ne ‵valo mai foki ne Iesu me “ka isi ne mea fakama‵taku mo fakailoga ‵lasi mai i te lagi.” (Luka 21:11) Ne kamata mai i te Taua Muamua a te Lalolagi se mea fou i te uke o fana kolā ne ‵pa mai—ko te taua katoatoa atu. Ko te taimi muamua tenā ke kamata ei o fakaaogā a vakalele i te faiga o taua i te lagi. E tonu, a te 1914-1918 ko te kamataga fua, kae ne iku atu i ei ki te tulaga telā ne toe fakamatala mai ne Iesu i tena valoaga, penei:
“Kae ka isi foki ne fakailoga i te la, te masina mo fetu, kae ka manava‵se malosi a atufenua i te lalolagi, me e se iloa ne latou te auala e ‵sao atu ei latou ona ko te ‵gulu o te tai mo ana galu, kae ka vāi‵vāi a tāgata ona ko te ma‵taku mo te ‵nofo fakatali‵tali ki mea kolā ka oko mai ki te lalolagi nofoaki kātoa; me ka ga‵lulu a ma‵losi o te lagi.”—Luka 21:25, 26.
21 A te oko atu o tino ki te lagi i loketi ko fai ei ke ‵saga malosi atu a tino ki “te la, te masina mo fetu.” Kae e isi ne fakailoga e fakamataku‵taku mai me kāti ka fakaaogā ne Malo ‵Lasi a setalaiti ke fai mo fai ne mea e fakaaogā i taua. Kae ko oti ne maua ne latou te poto e mafai ei o fakaeva atu ne latou a paula mai i te atufenua e tasi ki te suā atufenua, kae ke fakaeva atu foki ne latou a paula konā mai i te lagi ki so se kogā koga e ‵loto latou ki ei. Ko lava loa te ma‵losi o meatau fakaniukelea, kolā e fakaputu aka ne atufenua kese‵kese, ke tamate fakafia i ei a tino katoa. Kae e fakatautau pelā me kafai ko oti atu te senetenali tenei ka maua ne atufenua e 35 a vaegā meatau penā, kolā e mafai o tamate i ei a tino e tokouke.
22. (a) Ne kamata o ‵kese pefea a foliga o “te tai” talu mai te 1914? (e) Ne a mea e fakailoa mai ne tino ‵poto e uiga ki te tulaga fakamataku o te ‵tou lalolagi?
22 E pelā me e ‵kese nei a foliga o “te tai,” me ne kamata o fakaaogā a vakauku i te Taua Muamua a te Lalolagi, kae ona ko te mea tenā ne ‵kau atu ei te Iunaite Sitete ki te taua tenā. Kae ko gasolo o fakama‵taku atu nei a foliga o te tai. Ko toka faeloa a vakauku fakaniukelea kolā e ‵nofo i te tai. E seai lele eiloa se fakai i te lalolagi e se oko atu ki ei olotou paula fakaniukelea. Ne siki mai ne te Times mai Niu Ioki i a Aokuso 30, 1980 a pati a te tino poto ko Marshall D. Shulman mai i te State Department o te Iunaite Sitete me ka “oko mai eiloa” te tulaga telā kāti ka fai ei se taua fakaniukelea “kae kāti ka se gasolo o tai feoloolo” te mea fakamataku tenā. Ne fai mai penei se fakapulaga telā ne ‵togi ne se potukau o tino ma‵luga e toko 600 tupu, kae ne ‵lomi i te itulau e tasi o te Times mai Niu Ioki i a Mati 2, 1980: “A te taua fakaniukelea, faitalia me foliki io me e lasi, ka iku atu eiloa ki te mate, pa‵kiaga mo famai i se tulaga lasi telā ne fatoā tupu se mea penā i tala mua katoa o tino.” Ne toe fakaopoopo mai ne latou me “ka palele atu se taua fakaniukelea lasi i se itula e tasi fua, kae ka fakama‵seigina i ei te lasiga o mea ola i te feitu ki mātū o te lalolagi.” Ne penei a muna a te Sui o te Iunaite Sitete ki Moscow, i te 1981: “Ko iloa ne au me e fakamataku atu te tulaga o te lalolagi i aso nei i lō so se isi taimi i aso mua.” Kae koi fanaka eiloa ki luga te aofaki o tupe e fakamaumau ki meatau kolā e mafai o tamate i ei a tino e tokouke.
23. I te fakataunuga o te valoaga a Iesu, se a te tulaga i tala masani e foliga mai me ko oko atu nei ki ei a tino?
23 E foliga mai me ko oko atu nei a tino ki te tulaga telā ne ‵valo mai i tausaga ko ‵teka ne te tino telā ne maua ne ia te fāiloga ko te Nobel Prize, ko Harold C. Urey, telā ne fai mai penei: “Ka ‵kai tatou mo te ma‵taku, ka ‵moe tatou mo te ma‵taku, ka ola tatou mo te ma‵taku, kae ka ‵mate atu foki tatou mo te ma‵taku.” E tonu eiloa, ko “manava‵se malosi a atufenua i te lalolagi, me e se iloa ne latou te auala e ‵sao atu ei latou . . . kae [ko] vāi‵vāi a tāgata ona ko te ma‵taku mo te ‵nofo fakatali‵tali ki mea kolā ka oko mai ki te lalolagi nofoaki kātoa.”
24. Ko oi e iloa ne ia “te auala e ‵sao atu” i ei, kae kaia e ‵tau ei o ‵talo malosi atu ke na “oko mai” te Malo tenā?
24 Ke fia‵fia tatou me i te Aliki Sili ko Ieova, telā ne faite ne ia te lalolagi nei mō tena fuafuaga ‵lei, e iloa tonu ne ia ‘te auala e ‵sao atu i ei,’ kae ka tuku mai ne ia te auala tenā e alatu i te Malo o tena Tama. Kae koi tuai o iloilo faka‵lei ne tatou te “auala” telā “e ‵sao atu” i ei, ke toe onoono faka‵lei tatou ki te valoaga a Iesu, kae ka lavea atu ne tatou me e pefea te fetaui ‵lei o vaega o “te fakailoga” tenā mo te valoaga fakaofoofogia i te Fakaasiga e uiga ki taua i te lalolagi, te sē lava o meakai mo famai. Kae masaua la, a te Malo o te Atua telā e pule ne te Mesia ko te faka‵leiga ki mea konā—ko te Malo telā e ‵talo malosi atu tatou ke na “oko mai”!
[Pokisi i te itulau e 115]
A MUNA A TINO TUSITALA E UIGA KI TE 1914
E tiga eiloa ko oti ne tupu te taua i te lua a te lalolagi, koi fakasino atu eiloa a tino e tokouke ki te 1914 pelā me ko te tausaga telā ne fakamafuli i ei te olaga masani o aso nei:
“Ko te tausaga eiloa ko te 1914 ne fakamailoga i ei te fakamafuliga o mea i ‵tou aso nei, kae e se ko mea kolā ne ‵tupu i Hilosima.”—Rene Albrecht-Carrie, “The Scientific Monthly,” i a Iulai 1951
“Talu mai te 1914, ko manava‵se ei a tino kolā e mafau‵fau malosi ki mea kolā e ‵tupu i te lalolagi, me ko gasolosolo o oko atu tatou ki se fakamaseiga lasi telā e se mafai o taofigina. Ko kamata o ma‵natu aka a nisi tino e tokouke kolā e ‵lei olotou mafaufau me e seai lele eiloa se mea e mafai o fai ke taofi ei te pakūga ki te fakamaseiga tenā. E ma‵natu aka latou me i tino katoa e fai pelā me se tino toa i tala fakafanoanoa a te kau Eleni, telā e fakagasuesue ne atua kaitaūa kae e se toe mafai o pule a ia ki tena olaga.”—Bertrand Russell, “Times Magazine,” o Niu Ioki, i a Setema 27, 1953
“A te vaitaimi tenei . . . ne kamata i te 1914, kae e seai se tino e iloa ne ia me ka oti atu mafea te vaitaimi tenei io me ka pefea foki tena fakaotiga . . . Kāti ka oti atu te olaga tenei i se tamatega o tino e tokouke.”—Te tusi a te etita i te “The Seattle Times,” i a Ianuali 1, 1959
“Ne oti atu te lalolagi io me ko te olaga masani i te 1914.”—James Cameron, “1914,” telā ne ‵lomi i te 1959
“E aofia te Taua Muamua a te Lalolagi i toe fakagasuesuega ‵lasi i tala mua.”—Barbara Tuchman, “The Guns of August,” i te 1962
“Ko fakaataata aka ne au i toku mafaufau, . . . a manatu kolā ne fai a koi tuai o oko atu ki te tausaga ko te 1914, a koi maua te filemu mo te tokagamalie tonu i te lalolagi nei—ko te taimi ne seki iloa ei ne matou o ma‵taku. . . . Ko galo atu te tokagamalie mo te filemu mai i olaga o tino talu mai te 1914.”—Te toeaina Siamani ko Konrad Adenauer, i te 1965
“Ne fakamalepelepe valevale te lalolagi kātoa i te Taua Muamua a te Lalolagi kae e se iloa ne tatou me kaia ne fai ei penā. . . . Toeitiiti kae ko maua ei te tokagamalie. Me ne filemu kae ne maumea foki a mea katoa. Kae ne fakamalepe‵lepe valevale a mea katoa konā. Ko taofigina faeloa tatou ke se olo atu ki mua, talu mai te taimi tenā.”—Dr. Walker Percy, “American Medical News,” i a Novema 21, 1977
“Ne galo atu te ‵kau fakatasi o te lalolagi i te 1914, kae ne seki mafai o toe maua mai te mea tenā. . . . Ko oko eiloa i te sē tokagamalie kae amio fakasauā a faifaiga i aso nei, i va o atufenua kese‵kese, penā foki loa mo fenua takitasi.”—“The Economist,” i Lonitona, i a Aokuso 4, 1979
“Ne poko te olaga masani ne te masaki fakamataku i te 1914, kae kāti ka mate atu foki i ei.”—Frank Peters, “Post-Dispatch” i St. Louis, i a Ianuali 27, 1980
“E ‵tau o ‵lei atu a mea katoa. Tenā loa te lalolagi ne fanau mai au i ei. . . . Kae se mea fakapoi, me ne palele fakafuasei atu a mea katoa konā i te taeao e tasi i te 1914.”—Te toeaina Peletania ko Harold Macmillan, i te “Times” o Niu Ioki, i a Novema 23, 1980