Te Agaga Tapu—ko te Malosi Galue o te Atua
E PELĀ mo te akoakoga o te Tolutasi, a te agaga tapu ko te tolu o pelesona i te Atua, kae e ‵pau foki mo te Tamana mo te Tama. E pelā mo muna a te tusi ko te Our Orthodox Christian Faith: “A te Agaga Tapu ko te kātoaga o te Atua.”
I Tusitusiga Faka-Epelu a te pati telā e fakaaogā sāle mō “te agaga” ko te ruʹach, kae ko tena uiga ko “te mānava; te matagi; te agaga.” I Tusitusiga Faka-Eleni, e tai ‵pau foki te uiga o te pati ko te pneuʹma. E mata, e fakaasi mai ne te avā pati konā me i te agaga tapu se vaega o te Tolutasi?
Te Malosi Galue
A TE fakaaogaga ne te Tusi Tapu o te pati ko “te agaga tapu” e fakaasi mai i ei me i te mea tenā se malosi telā e pule ki ei kae e fakaaogā ne Ieova te Atua ke fakataunu ei ne ia ana fuafuaga kese‵kese. Kāti e mafai o fakatusa te mea tenā ki te iti, ko te malosi telā e fakaaogā sāle ke fai ei a galuega kese‵kese.
I te Kenese 1:2 e fai mai i ei te Tusi Tapu me i “te malosi galue o te Atua [ko “te Agaga” (faka-Epelu ko te ruʹach)] ne livaliva eiloa i luga i te vai.” I konā loa, a te agaga o te Atua ko tena malosi galue telā ne fai ei a foliga o te lalolagi.
E fakaaogā foki ne te Atua a tena agaga ke fakamalamalama atu ki a latou kolā e tavini atu ki a ia. Ne ‵talo atu a Tavita penei: “Akoako mai au ke fai ne au tou loto, me i a koe ko toku Atua. E ‵lei tou agaga [ruʹach]; ke na takitaki ne tou agaga au i te fenua o te amiotonu.” (Salamo 143:10) I te taimi ne faitofigina ei a tāgata ata‵mai e tino fitu ke fesoasoani atu ki a Mose, ne fai atu penei te Atua ki a ia: “E ‵tau o ave keatea ne au a nisi vaega o te agaga [ruʹach] telā e nofo atu i luga i a koe kae ke avatu eiloa ki luga i a latou.”—Numela 11:17.
Ne tusi ki lalo a valoaga i te Tusi Tapu i te taimi ne “takitakigina” ei a tāgata o te Atua “ne te agaga tapu [Faka-Eleni, se vaega o te pneuʹma].” (2 Petelu 1:20, 21) I te auala eiloa tenā, “ne fakaosofia” ei “ne te Atua” a te tusiga o te Tusi Tapu, kae ko te pati Eleni tenā ko te The·oʹpneu·stos, ko tena uiga “ne mānava mai te Atua.” (2 Timoteo 3:16) Kae ne takitaki ne te agaga tapu a nisi tino ke matea atu ne latou a fakaasiga io me ke moemiti latou ki mea fakavaloaga.—2 Samuelu 23:2; Ioelu 2:28, 29; Luka 1:67; Galuega 1:16; 2:32, 33.
Ne fakamalosi atu te agaga tapu ki a Iesu ke fanatu ki te koga lavaki mai tua ifo i tena papatisoga. (Maleko 1:12) Ne ‵ka te agaga tenā pelā me se afi i loto i tavini a te Atua, kae ne fakama‵losigina latou i ei. Kae ne fai ei latou ke mafai o fai‵pati atu mo te loto toa, penā foki loa mo te loto malosi.—Mika 3:8; Galuega 7:55-60; 18:25; Loma 12:11; 1 Tesalonia 5:19.
Mai i tena agaga, e fakaoko atu ei ne te Atua ana fakamasinoga ki tāgata mo atufenua. (Isaia 30:27, 28; 59:18, 19) Kae e mafai o oko atu te agaga o te Atua ki kogā koga katoa, ke fesoasoani atu ki tino io me ke ‵teke atu ki a latou.—Salamo 139:7-12.
‘Te Malosi Telā e Sili Atu i te Malosi Masani’
E MAFAI foki o avatu ne te agaga o te Atua a “te malosi telā e sili atu i mea kolā e masani o maua” ne latou kolā e tavini atu ki a ia. (2 Kolinito 4:7) Ona ko te mea tenā e mafai ei ne latou o kufaki i tofotofoga o te fakatuanaki io me ke fai ne latou a mea kolā e se ti mafai o fai ne latou.
E pelā mo pati a te Fāmasino 14:6 e uiga ki a Samasoni: “Ne ulu atu te agaga o Iāuē ki loto i a ia, kae e tiga eiloa e seai sena meatau ne saesae valevale ne ia te leona tenā.” (JB) E mata, ne ulu atu te pelesona o te Atua ki a Samasoni, ke fakagasuesue aka ei tena foitino ke fai penā? Ikai, me “ne oko mai ei te ‵mana o te ALIKI ki a Samasoni.”—TT.
E fai mai te Tusi Tapu me i te papatisoga o Iesu, ne fanaifo ei te agaga tapu ki luga i a ia kae ne foliga mai pelā me se lupe, kae e se pelā me se tino. (Maleko 1:10) Ko te malosi galue tenā o te Atua ne fai ei a Iesu ke mafai o faka‵lei ne ia a tino ma‵saki kae ke toe faka‵tu aka foki ne ia a tino ‵mate. E pelā mo muna a te Luka 5:17: “A te Malosi o te Aliki [ko te Atua] ne nofo atu i tua o galuega [a Iesu] i te faka‵leiga o masaki.”—JB.
Ne fakamalosi atu foki te agaga o te Atua ki soko o Iesu ke fai ne latou a mea fakavavega. E fai mai te Galuega 2:1-4 me ne maopoopo fakatasi te kau soko i te Penetekoso kae “ne fakapulele mai se leo mai i te lagi pelā mo te ‵gulu mai o te matagi telā e agi malosi mai, . . . kae ne ‵fonu katoa latou i te agaga tapu kae ne kamata foki o fai‵pati atu latou ki ‵gana kese‵kese, e ‵tusa eiloa mo te tukumaiga ne te agaga o ‵gana ki a latou.”
Tela la, ne avatu ne te agaga tapu a te malosi ki a Iesu mo nisi tavini a te Atua ke fai ne latou a mea kolā e se ti mafai o fai sāle ne tino.
E se se Pelesona
KAE e isi ne fuaiupu i te Tusi Tapu kolā e faipati mai e uiga ki te agaga tapu pelā me se pelesona, i ne? Ao, kae onoono aka ki pati a te faifeau o te Lotu Katolika ko Edmund Fortman i tena tusi ko te The Triune God: “E tiga eiloa e fakamatala sāle mai te agaga tenā i tugāpati kolā e fakauiga ki se pelesona, kāti e mautinoa eiloa me ne seki ma‵natu aka io me ne seki fakamatala mai ne tino kolā ne tusi ne latou te Tusi Tapu [ko Tusitusiga faka-Epelu] me i te agaga tenā se pelesona telā e tu ‵kese.”
I loto i te Tusi Tapu e fakamatala sāle mai i ei a nisi mea pelā me ne pelesona i se auala fakatusa. E fai mai me e isi ne tamaliki a te Poto. (Luka 7:35) Ne taku foki te agasala mo te mate pelā me ne tupu. (Loma 5:14, 21) E fai mai penei te The New English Bible (NE) i te Kenese 4:7: “A te agasala se temoni telā e ‵muni i te mataloa,” kae ne fakatusa mai i ei te agasala ki se agaga masei telā ne ‵muni i te mataloa o Kaino. Kae ko te tonuga loa, a te agasala e se se pelesona faka-te-agaga; kae kafai e fakatusa foki te agaga tapu ki se tino io me se pelesona e se fai pelā me i a ia se pelesona faka-te-agaga.
Kae e fai mai foki i te 1 Ioane 5:6-8 (NE) me e se gata fua i te agaga, kae ko “te vai mo te toto” e fai foki mo fai ne “molimau.” Kae e manino ‵lei me i te vai mo te toto e se ne pelesona, kae e penā foki loa te agaga tapu e se se pelesona.
E fetaui tonu te mea tenā mo te auala telā e fakaaogā sāle ei ne te Tusi Tapu a te pati ko “te agaga tapu” pelā me e se se pelesona, e pelā mo te fakatusaga o te agaga tapu ki te vai mo te afi. (Mataio 3:11; Maleko 1:8) Ne fakamalosi atu ki tino ke ‵fonu latou i te agaga tapu i lō te uaina. (Efeso 5:18) Ne faipati mai e uiga ki tino me ne ‵fonu latou i te agaga tapu e pelā eiloa mo te ‵fonu o latou ki vaegā uiga pelā mo te poto, te fakatuanaki, mo te fiafia. (Galuega 6:3; 11:24; 13:52) Kae i te 2 Kolinito 6:6, ko aofia i ei te agaga tapu i se fakasologa o uiga. E se ‵tau o fai sāle a tugāpati penā māfai te agaga tapu se pelesona tonu.
Kae e tiga eiloa e fai mai nisi fuaiupu i te Tusi Tapu me e faipati mai te agaga tenā, e fakaasi mai foki ne nisi fuaiupu me ne fai eiloa penā e alatu i tāgata io me ko agelu. (Mataio 10:19, 20; Galuega 4:24, 25; 28:25; Epelu 2:2) A te galuega a te agaga i vaegā taimi penā e fai pelā mo te malosi o te letio io me ko te uaelesi ke ave ei a fekau mai te tino e tokotasi ki te suā tino telā e nofo i se koga ‵mao.
I te Mataio 28:19 e faipati mai i ei e uiga ki “te igoa . . . o te agaga tapu.” Kae e se fakauiga faeloa te pati ko “te igoa” ki se igoa totino, i te ‵gana Eleni io me i te ‵gana Palagi. Kafai e fai atu i te ‵gana Palagi “in the name of the law” (“i te igoa o te tulafono”), e se fakauiga i ei ki se pelesona. E fakauiga fua tatou ki te mea telā e sui ne te tulafono, ko te malosi o te pulega. E fai mai penei a te tusi a Robertson ko te Word Pictures in the New Testament: “A te fakaaogaga tenei o te igoa (onoma) i te Septuagint mo nisi tusitusiga aka foki e fakauiga sāle ki te malosi io me ko te pulega.” Tela la, a te papatisoga ‘i te igoa o te agaga tapu’ e amanaia atu i ei ki te malosi o te agaga tapu, me e maua eiloa te agaga tapu mai i te Atua kae e gasuesue foki eiloa te agaga tenā ona ko te loto o te Atua.
Te “Fesoasoani”
NE FAIPATI atu a Iesu e uiga ki te agaga tapu pelā me se “fesoasoani,” kae ne fai mai foki a ia me i te agaga tenā ka akoako mai, takitaki mai kae faipati mai foki. (Ioane 14:16, 26; 16:13) A te pati Eleni telā ne fakaaogā ne ia mō te fesoasoani (ko te pa·raʹkle·tos) ko te vaegā pati eiloa telā e fakauiga ki tāgata. Tela la, i te taimi ne faipati atu ei a Iesu ki te fesoasoani tenā, ne fakaaogā ne ia a pati kolā e fakauiga ki se tagata. (Ioane 16:7, 8) Kae kafai e fakaaogā te pati Eleni mō te agaga (ko te pneuʹma) telā e se fakauiga ki se tagata io me se fafine, e fakaaogā i ei te pati tonu ko te “mea.”
E ‵funa aka ne te tokoukega o tino ‵fuli pati kolā e tali‵tonu ki te tolutasi a te manatu tonu tenā, e pelā mo pati konei ne taku tonu mai i te Tusi Tapu a te Lotu Katolika ko te New American Bible e uiga ki te Ioane 14:17: “A te pati Eleni telā e fakaaogā mō te ‘Agaga’ e se fakauiga ki se tagata io me se fafine, kae e tiga eiloa e fakaaogā sāle ne tatou i te ‵gana Palagi a pati pelā mo te (‘he,’ ‘his,’ ‘him,’ [‘a ia,’ ‘tena,’ ‘ki a ia’]) a te lasiga o [tusitusiga] faka-Eleni e fakaaogā fua te pati ko ‘te mea.’”
Tela la, kafai e fakaaogā ne te Tusi Tapu a pati kolā e fakauiga ki se tagata mō te pati ko te pa·raʹkle·tos i te Ioane 16:7, 8, e fai penā ona ko tulafono o te ‵gana tenā, kae e se fakaasi mai i ei se akoakoga e uiga ki se talitonuga.
E se se Vaega o te Tolutasi
E TAKU tonu mai ne tino kese‵kese me e se ‵lago atu te Tusi Tapu ki te manatu me i te agaga tapu ko te tolu o pelesona i te Tolutasi. E penei:
Te tusi ko te The Catholic Encyclopedia: “E seai lele eiloa se koga i te Feagaiga Mua e maua ei ne tatou se fakaasiga manino e uiga ki te Tolu o Pelesona.”
Te faifeau o te Lotu Katolika ko Fortman: “Ne seki ma‵natu aka te kau Iutaia me i te agaga se pelesona; kae e seai foki se fakamaoniga tonu me ne manatu aka penā so se tino telā ne tusi ne ia te Feagaiga Mua. . . . E fakaasi sāle mai te Agaga Tapu i Tusi faka-Evagelia penā foki loa mo te Galuega pelā me se malosi o te Atua io me se ‵mana o te Atua.”
Te tusi ko te New Catholic Encyclopedia: “E manino eiloa me e se fakaasi mai ne te FM [Feagaiga Mua] a te agaga o te Atua pelā me se pelesona . . . A te agaga o te Atua ko te malosi fua o te Atua. Kafai e fakaasi mai me e tu ‵kese te mea tenā mai i te Atua, e fai fua penā ona ko te mānava o Iāuē e galue i tua atu o tena foitino.” Kae e fai mai foki penei i ei: “A te lasiga o fuaiupu i te FF [Feagaiga Fou] e fakaasi mai i ei te agaga o te Atua pelā me se mea, kae e se se tino; kae maise eiloa me e fakatusa sāle te agaga ki te malosi o te Atua.”—I ā matou a mataimanu ‵kese.
Te tusi ko te A Catholic Dictionary: “I te lasiga o taimi, e faipati mai ei te Feagaiga Fou, pelā foki mo te Feagaiga Mua, e uiga ki te agaga e pelā me ko te malosi io me ko te ‵mana o te Atua.”
Tela la, ne seki ma‵natu aka te kau Iutaia io me ko Kelisiano mua me i te agaga tapu se vaega o te Tolutasi. Ne fatoā fai te akoakoga tenā i te fia selau o tausaga mai tua ifo i ei. E pelā mo muna a te A Catholic Dictionary: “Ne avaka te mataupu e uiga ki te Tolu o Pelesona i te Fono i Alesania i te 362 . . . kae fakamuli ifo foki i te Fono i Konesenitinopolo i te 381”—i te tolu selau lima sefulu tausaga mai tua ifo i te taimi ne ‵fonu ei a soko i te agaga tapu i te Penetekoso!
A te tonuga loa, te agaga tapu e se se pelesona, kae e seai foki se vaega o te Tolutasi. A te agaga tapu ko te malosi galue o te Atua telā e fakaaogā ne ia ke fakataunu ei tena loto. E se ‵pau te agaga tapu mo te Atua kae e pule faeloa a ia ki ei kae e malalo foki te mea tenā i a ia.
[Blurb on page 22]
“I te lasiga o taimi, e faipati mai ei te Feagaiga Fou, pelā foki mo te Feagaiga Mua, e uiga ki te agaga e pelā me ko te malosi io me ko te ‵mana o te Atua.”—A Catholic Dictionary
[Ata i te itulau e 21]
E tasi te taimi ne sae mai ei te agaga tapu pelā me se lupe. Kae ko te suā taimi pelā me ne ulagā afi—kae ne seki sae mai pelā me se tino