Mataupu e Sefuluvalu
“E se ne Tino o te Lalolagi Latou”
1. (a) A koi tuai o mate a Iesu, se a te mea telā ne ‵talo atu a ia ki ei e uiga ki ana soko? (e) Kaia e tāua ei ke se fai tatou mo fai ne vaega o “te lalolagi”?
I TE po mai mua o tena mate, ne ‵talo atu a Iesu e uiga ki ana soko. Ne iloa ne ia me ka tofotofo malosi latou ne Satani, telā ne fai atu ei a Iesu ki tena Tamana, penei: “Au e se ‵talo atu ke ave ne koe latou keatea mai te lalolagi, ka ko au e ‵talo atu ke tausi ne koe mai te Tino Masei. E se ne tino o te lalolagi latou, e penei foki mo au e se se tino o te lalolagi.” (Ioane 17:15, 16) Kaia e tāua ei ke ‵vae keatea tatou mai te lalolagi? Me i a Satani ko te pule o te lalolagi tenei. E se ma‵nako a Kelisiano ke fai mo fai se vaega o te lalolagi telā e pule a ia ki ei.—Luka 4:5-8; Ioane 14:30; 1 Ioane 5:19.
2. I feitu fea ne seki fai ei a Iesu mo fai se vaega o te lalolagi?
2 A te sē fai o Iesu mo fai se tino o te lalolagi e se fakauiga i ei me ne seki alofa a ia ki nisi tino. E ‵kese mai i ei, ne faka‵lei ne ia a tino ma‵saki, ne faka‵tu ne ia a tino ‵mate, kae ne akoako atu foki ne ia a tino e uiga ki te Malo o te Atua. Ne tuku atu foki ne ia tena ola mō tino. Kae ne seki fiafia eiloa a ia ki kilokiloga mo faifaiga a tino kolā e fakaasi atu ne latou a uiga o te lalolagi a Satani. Tela la, ne fakamalosi mai a ia ke fakaeteete tatou i vaegā mea pelā mo manakoga ma‵sei, te fia maumea, mo te fia fai tofi ma‵luga. (Mataio 5:27, 28; 6:19-21; Luka 20:46, 47) E se gata i ei, ne ‵kalo keatea foki a Iesu mai faifaiga fakapolitiki a te lalolagi. E tiga eiloa ne fai a ia mo fai se tino Iutaia, ne seki kau atu a ia ki kinauga fakapolitiki i te va o te kau Loma mo te kau Iutaia.
“E se Mai te Lalolagi Nei a Toku Malo”
3. (a) Ne a ‵losiga e uiga ki a Iesu ne fai atu ne takitaki lotu Iutaia ki a Pilato, kae kaia? (e) Ne a mea e fakaasi mai me ne seki manako a Iesu ke fai mo fai se tupu i te lalolagi nei?
3 Mafaufau la ki mea kolā ne ‵tupu i te taimi ne puke fakapagota ei a Iesu ne takitaki lotu Iutaia kae ne ‵taki atu ki mua o Ponitio Pilato, te kovana o te kau Loma. A te tonuga loa, ne kaitāua a takitaki konā me ne fakaasi faka‵sau atu ne Iesu olotou faifaiga ‵loi. Ne ‵losi atu latou e uiga ki a Iesu ko te mea ke fakasala a ia ne te kovana, penei: “Ne maua ne matou a ia nei ko takitaki ‵se te fenua, ne taofi ne ia mo a ma fai lafoga ki a Kaisala, kae fai mai foki i a ia ko te Keliso te Tupu.” (Luka 23:2) E manino ‵lei me e pati ‵loi fua latou, me ne ma‵nako a tino i te tausaga mai mua atu i ei ke fai a Iesu mo fai te lotou tupu, kae ne seki talia eiloa ne tou tagata. (Ioane 6:15) Ne iloa ne ia me ka fai fakamuli a ia mo fai te Tupu i te lagi. (Luka 19:11, 12) Ne iloa foki ne Iesu me ko Ieova telā ka fakasopo fakamuli aka ne ia a ia ke fai mo fai te Tupu, kae e se ko tino.
4. Se a te kilokiloga a Iesu e uiga ki te ‵togiga o lafoga?
4 I aso fua e tolu mai mua o te taimi ne puke fakapagota ei a Iesu, ne taumafai te kau Falesaio ke maua atu se mea ‵se i pati a Iesu e uiga ki te ‵togiga o lafoga. Kae ne fai atu tou tagata, penei: “Fakaasi mai ki a au se tupe siliva [se tupe Loma]. E oi te ata tenā e tusi i ei?” I te taimi ne fai atu ei latou me e o “Kaisala,” ne tali atu tou tagata, penei: “E ‵tau mo koutou o fai te otou tiute ki te Malo, pelā foki mo otou tiute ki te Atua.”—Luka 20:20-25.
5. (a) Se a te mea tāua ne akoako atu ne Iesu ki ana soko i te taimi ne puke fakapagota ei a ia? (e) Ne fakamatala atu pefea ne Iesu te pogai ne fai ei a ia penā? (i) Se a te ikuga o tena fakamasinoga?
5 Ne seki akoako atu eiloa ne Iesu ke ‵teke atu latou ki malo. I te taimi ne olo atu ei a sotia mo nisi tāgata o puke fakapagota a Iesu, ne tata aka ne Petelu se pelu kae ‵kati ne ia te taliga o se tagata e tokotasi, telā tō ei keatea. Kae ne fai atu a Iesu, penei: “Tuku tau pelu ki tena sifi; me ko latou katoa kolā e fakaaogā te pelu, e ‵mate foki i te pelu.” (Mataio 26:51, 52) I te suā aso, ne fakamatala atu ne Iesu ana faifaiga ki a Pilato, penei: “E se mai te lalolagi nei a toku malo; moi fai pelā ne maua mai te lalolagi nei, penei ko taua atu aku tavini i a au mana tuku atu ki tino Iutaia.” (Ioane 18:36) Ne taku ‵tonu atu ne Pilato me e seai “se mea e sala ei” a Iesu. Kae ona ko te mataku ki tino, ne fai atu ei a Pilato ke fakasataulo a Iesu.—Luka 23:13-15; Ioane 19:12-16.
E Tau‵tali Atu a Soko o Iesu ki Tena Takitakiga
6. Ne fakaasi atu pefea ne Kelisiano mua me ne ‵kalo keatea latou mai i uiga o te lalolagi kae ne a‵lofa eiloa latou ki tino?
6 Ne maina ‵lei a soko o Iesu i te uiga o te sē fai o latou mo fai ne vaega o te lalolagi nei. E aofia i ei te ‵kalo keatea mai uiga sē amio atua o te lalolagi mo ana faifaiga, kolā ne aofia i ei a fakafiafiaga ma‵sei kae fakasauā i fale ta‵fao mo fale fai koniseti a te kau Loma. Tenā loa te pogai ne ma‵natu aka ei a tino me e takalia‵lia a soko o Iesu ki a latou. E ‵kese mai te manatu tenā, ne ga‵lue malosi a soko konā ke fesoasoani atu ki nisi tino ke maua foki ne latou a mea aogā mai i fakatokaga a te Atua mō te fakaolataga.
7. (a) Ona ko te lotou sē fai mo fai ne vaega o te lalolagi, ne a mea ne ‵tupu ki soko mua o Iesu? (e) Se a te lotou kilokiloga ki pulega fakapolitiki mo te ‵togiga o lafoga, kae kaia?
7 E pelā mo te mea ne tupu ki a Iesu, ne fakasauā atu foki a sui o te malo ki ana soko ona ko ‵losiga ‵se. Kae i te 56 T.A., ne tusi atu a te apositolo ko Paulo ki Kelisiano i Loma, ke “faka‵logo ki pule o te malo [ko pule fakapolitiki], i te mea ne aumai katoa mai i te Atua te lotou tulaga pule.” E se fakauiga i ei me e faka‵tu ne Ieova a malo o te lalolagi, kae e talia ne ia ke pule mai latou ke oko fua ki te taimi e pule mai ei tena Malo ki te lalolagi kātoa. Se mea ‵tau ke fakamalosi atu a Paulo ke āva a Kelisiano ki pule o malo kae ke ‵togi atu foki olotou lafoga.—Loma 13:1-7; Tito 3:1, 2.
8. (a) Se a te tapulā o te faka‵logo o Kelisiano ki pule o malo? (e) Ne tau‵tali atu pefea a Kelisiano mua ki te fakaakoakoga a Iesu?
8 Kae e isi se tapulā o te fakalogo ki pule fakapolitiki. Kafai e fe‵paki a tulafono a Ieova mo tulafono a tino, e ‵tau o faka‵logo a tavini a Ieova ki Ana tulafono. Mafaufau la ki pati ne fai mai i te tusi ko te On the Road to Civilization—A World History, penei: “Ne ita fitifiti eiloa a Kelisiano ke fai a nisi tiute mō tino kolā e ‵nofo mai lalo i te Malo o Loma. Ne ma‵natu aka a Kelisiano . . . me e fakamasei te lotou fakatuanaki māfai ko ‵kau atu latou ki kautau. Ne seki ma‵nako foki latou ki tofi fakapolitiki. Ne seki tapuaki atu foki latou ki takitaki o fenua.” I te taimi ne “fakatonu malosi” atu ei ki te kau soko ke fakagata te lotou talaiatuga, ne tali atu latou, penei: “E ‵tau mo matou o faka‵logo ki te Atua i lō te faka‵logo ki tino.”—Galuega 5:27-29.
9. (a) Kaia ne ‵tele keatea ei a Kelisiano i Ielusalema i te 66 T.A.? (e) Kaia ne aogā ei te fakaakoakoga tenā?
9 Ne seki ‵kau atu ki se feitu a soko o Iesu i kinauga fakapolitiki mo fakatau‵faiga o kautau. I te 66 T.A. ne ‵teke atu ei te kau Iutaia i Iuta ki a Kaisala. Ne alai fakavave ne te kautau Loma a Ielusalema. Ne a mea ne fai ne Kelisiano i te fa‵kai tenā? Ne masaua ne latou te fakatonuga a Iesu ke ‵tele keatea latou mai te fa‵kai. I te taimi ne olo atu ei keatea te kau Loma kae koi tuai o toe ‵foki mai latou, ne ‵tele atu ei a Kelisiano ki te suā feitu o te Vaitafe ko te Iolitana ki koga maugā o Pela. (Luka 21:20-24) Ne tuku mai i ei ne latou se fakaakoakoga mō Kelisiano fakamaoni e uiga ki te sē ‵kau atu ki se feitu i mea fakapolitiki.
Te sē ‵Kau Atu o Kelisiano ki se Feitu i Aso Fakaoti Konei
10. (a) Se a te galuega ne gasue‵sue malosi i ei a Molimau a Ieova, kae kaia? (e) Ne a mea e se ‵kau sāle atu latou ki ei?
10 E mata, e fakamaoni mai ne tala fakasolopito me e isi se potukau i aso fakaoti konei e tumau i te sē ‵kau atu ki se feitu i mea fakapolitiki ona ko te fakaakoako atu ki Kelisiano mua? Ao, ko Molimau eiloa a Ieova e fai penā. I te vaitaimi kātoa tenei, ne talai atu faeloa ne latou me i te Malo o te Atua ko te auala fua e tasi ke maua ei ne tino kolā e fia‵fia ki te amiotonu te vaegā filemu, te maumea, mo te fiafia telā e tumau. (Mataio 24:14) Kae ne ‵tu ‵mautakitaki eiloa latou i te sē ‵kau atu ki se feitu i kinauga a atufenua.
11. (a) E ‵kese pefea te sē ‵kau atu o Molimau ki se feitu i mea fakapolitiki i lō te kau faifeau? (e) Se a te kilokiloga a Molimau a Ieova e uiga ki mea kolā e fai ne nisi tino i mea fakapolitiki?
11 E ‵kese a faifeau o lotu a te lalolagi tenei, me ko oti ne aofia malosi latou i faifaiga fakapolitiki. Ko oti ne ‵kau malosi atu latou ki nisi sui o malo kae ne ‵teke atu foki ki nisi sui. Ko oti foki ne fai a nisi faifeau mo fai ne sui fakapolitiki o te malo. Ne fakakole‵kole atu a nisi faifeau ki sui o te malo ke fai ne latou a mea kolā e fia‵fia latou ki ei. Kae e se ‵kau atu eiloa a Molimau a Ieova ki so se vaegā faifaiga fakapolitiki. E se fakalavelave atu eiloa latou ki nisi tino kolā e fia ‵kau atu ki potukau fakapolitiki, e fia ‵tu i te palota, io me e fia palota foki. Ne fai atu a Iesu me e se fai ana soko mo fai ne vaega o te lalolagi nei. Tela la, e se ‵kau atu foki a Molimau a Ieova ki faifaiga fakapolitiki.
12. Ne a mea ko oti ne ‵tupu ona ko te ‵kau atu o lotu o te lalolagi tenei ki mea fakapolitiki?
12 E pelā mo te mea ne ‵valo mai ne Iesu, ne fakatau taua faeloa a atufenua. Ne fakatau taua foki a tamā potukau kese‵kese i atufenua. (Mataio 24:3, 6, 7) Toeitiiti ko ‵lago atu faeloa a takitaki lotu ki olotou atufenua io me ko olotou potukau ke ‵teke atu ki nisi atufenua, mai i te fakama‵losi atu ki olotou tino ‵lotu ke ‵kau atu foki ki ei. Ne a mea ne iku mai i ei? Ne tamate sāle ne tino a nisi tino kolā e ‵lotu tasi latou ona ko te ‵kese o olotou atufenua io me ko olotou fenua. E se tāitāi eiloa o fetaui te mea tenei mo te loto o te Atua.—1 Ioane 3:10-12; 4:8, 20.
13. Ne a fakamaoniga e fakaasi mai i ei me e se ‵kau atu a Molimau a Ieova ki se feitu i te faiga o taua?
13 Kae ne ‵mautakitaki eiloa a Molimau a Ieova i te sē ‵kau atu ki se feitu i taua katoa. Ne fai mai te mekesini ko te Watchtower i a Novema 1, 1939, penei: “A tino katoa kolā e ‵kau atu ki te Aliki, e se ‵kau atu foki ki taua a atufenua.” Faitalia a atufenua mo fakanofonofoga e ‵nofo atu latou i ei, e se mafai lele eiloa o ‵fuli ne Molimau a Ieova te lotou tulaga tenā. E se talia ne latou ke mavae‵vae te lotou kautaina i te lalolagi kātoa ona ko faifaiga fakapolitiki mo taua a te lalolagi. Ko oti ne “tuki ne latou olotou pelu ke fai mo mea fakamalū laukele ka ko olotou tao ke fai mo naifi ‵vele vao.” Ona ko te sē ‵kau atu o latou ki se feitu i taua, e se toe fakaakoako foki latou ki te faiga o taua.—Isaia 2:3, 4; 2 Kolinito 10:3, 4.
14. Ne a mea ko oti ne ‵tupu ki Molimau a Ieova ona ko te lotou tumau i te ‵vae keatea mai te lalolagi?
14 Se a te ikuga e tasi o te lotou sē ‵kau atu ki se feitu? Ne fai atu a Iesu, penei: “Ka ko se ‵kau koutou [ki te lalolagi], tenei te mea e takalia‵lia ei a tino o te lalolagi ki a koutou.” (Ioane 15:19) Ko oti ne ‵pei atu a nisi Molimau a Ieova e tokouke ki te falepuipui me i a latou ne tavini a te Atua. E pelā mo mea ne ‵tupu ki Kelisiano i aso o te kau apositolo, ne fakasauāgina a nisi Molimau, kae ne tamate foki latou. E fai penā, me e ‵teke atu Satani, “te atua masei o te lalolagi nei,” ki tavini a Ieova kolā e se fai mo fai ne vaega o te lalolagi nei.—2 Kolinito 4:4; Fakaasiga 12:12.
15. (a) Se a te mea ko pili o tupu ki atufenua katoa, kae ne a mea kolā e ‵tau o fakaeteete i ei a Molimau a Ieova? (e) Kaia e tāua ei ke ‵vae keatea tatou mai te lalolagi nei?
15 E fia‵fia a tavini a Ieova me e se fai latou mo fai ne vaega o te lalolagi nei, me ko pili o fakaseai atu i Amaketo a atufenua katoa. (Tanielu 2:44; Fakaasiga 16:14, 16; 19:11-21) Ka se aofia tatou i te fakasalaga tenā me ko oti ne ‵vae keatea tatou mai te lalolagi nei. E pelā me ne tino kolā e ‵kau fakatasi i te lalolagi kātoa, e fakamaoni eiloa tatou ki te Malo faka-te-lagi o te Atua. E tonu, e oko mai eiloa ki a tatou a fakatauemuga mo fakasauāga ona ko te sē fai o tatou mo fai ne vaega o te lalolagi nei. Ko pili o gata atu a faifaiga konā me ka fakaseai atu ki te se-gata-mai a te olaga masei tenei mai lalo i te pulega a Satani. Kae ko tino kolā e tavini atu ki a Ieova ka ola ki te se-gata-mai i tena lalolagi fou kae amiotonu, mai lalo i te Malo o te Atua.—2 Petelu 3:10-13; 1 Ioane 2:15-17.
Ke Sau‵tala ki Manatu Konei
• Ne fakaasi mai pefea ne Iesu a mea kolā e aofia i te sē fai mo fai ne vaega o “lalolagi nei”?
• Ne a kilokiloga a Kelisiano mua ki (a) uiga o te lalolagi, (e) pule o malo, mo (i) te ‵togiga o lafoga?
• Ne fakamaoni atu pefea ne Molimau a Ieova i aso nei te lotou sē ‵kau atu ki se feitu i mea fakapolitiki, me i a latou ne Kelisiano ‵tonu?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 165]
Ne fakamatala mai ne Iesu me e se fai latou mo ana soko ‘mo fai ne vaega o te lalolagi nei’