VAEGA 1
“Ka ‵Sala ne Au a Latou Kolā ne ‵Galo”
Ko ‵numi valevale te mamoe. Kāti mai te lamulamu o mouku i kogā koga moukua, ne mavae keatea ei a ia mai nisi mamoe. Nei la, ko se mafai o lavea ne ia a te lafu io me ko te tausi mamoe. Ko tai pouli aka eiloa. A te galo atu i se vanu telā e oloolo sāle i ei a manu fakama‵taku, e seai eiloa se mea e mafai o fai ne te mamoe. Fakamuli ifo, ne lagona ne ia se leo e masani a ia ki ei—ko te tausi mamoe, telā e tele atu ki te mamoe, sau aka ne ia, kae pulupulu ne ia i loto i tena gatu, kae amo atu ki te fale.
E FAKATUSA faeloa ne Ieova a ia ki se vaegā tausi mamoe penā. I tena Muna, e fakatalitonu mai a ia ki a tatou: “Au ka fano o ‵sala aku mamoe o tausi faka‵lei, e pelā eiloa mo te leoleo mamoe telā e tausi faka‵lei ana mamoe.”—Esekielu 34:11, 12.
‘Te Lafu Mamoe Telā e Fagai ne Au’
Ko oi a mamoe a Ieova? I se tali faigofie, a mamoe a Ieova ko tino kolā e a‵lofa kae tapuaki ki a ia. E fai mai te Tusi Tapu: “O‵mai ke ifo kae tapuaki atu tatou ki a ia; ke to‵tuli tatou i mua o te Aliki, telā ne faite ne ia tatou! A ia ko te Atua o tatou; ka ko tatou ko tino e tausi ne ia, ko te lafu mamoe telā e fagai ne ia.” (Salamo 95:6, 7) E pelā me ne mamoe kolā e tau‵tali atu i te tausi mamoe, e loto fia‵fia eiloa a tino tapuaki o Ieova ke tau‵tali atu ki te lotou Tausi Mamoe. E mata, e ‵lei katoatoa latou? Ikai. I nisi taimi, e fai a tavini a te Atua e pelā me ne mamoe ko salalau atu, “mamoe kolā ne ‵galo,” kae e “pelā [foki] mo mamoe kolā ko takase‵se.” (Esekielu 34:12; Mataio 15:24; 1 Petelu 2:25) Kafai foki ko tapeapea atu se tino, e fakamoemoe faeloa a Ieova ke toe foki mai a ia.
E mata, koi mafaufau eiloa koe me i a Ieova ko tou Tausi Mamoe? E fai pefea a Ieova mo fai te Tausi Mamoe i aso nei? Mafaufau ki auala e tolu konei:
E fagai ne ia tatou i te feitu faka-te-agaga. E fai mai a Ieova: “Ka tuku atu ne au ke kaikai mo te saogalemu i mouku i luga i mauga, pelā foki i vanu mo koga mouku lau usiusi.” (Esekielu 34:14) Ne seki fakatamala eiloa a Ieova o tuku mai ne ia a mea‵kai faka-te-agaga kese‵kese i te taimi tonu. E mata, e mafai o mafaufau koe ki se mataupu, se lāuga, io me se vitio telā ne tali aka ei au ‵talo mō se fesoasoani? E mata, e se fakatalitonu atu ki a koe me e atafai atu eiloa a Ieova ki a koe?
E puipui kae fesoasoani mai a ia ki a tatou. E folafola mai a Ieova: Ka “toe faka‵foki mai latou kolā ne takase‵se ki koga fakaa‵tea, fusi a pa‵kiaga o latou kolā e pa‵kia, kae faka‵lei a latou kolā e ma‵saki.” (Esekielu 34:16) E fakamalosi aka ne Ieova a latou kolā e ma‵saki io me manava‵se. E fusi ne ia a pa‵kiaga o ana mamoe, mai te fesoasoani atu ke faka‵lei māfai ne logo‵mae latou—kāti mai i se taina talitonu. Kae e toe fakafoki mai ne ia a latou kolā ne takase‵se kae kāti ko faigata ke ‵teke atu ki lagonaga sē ‵lei.
E maua ne ia te lagonaga me e ‵tau o tausi mai a ia ki a tatou. “Ka toe fakafoki mai ne au latou mai i koga katoa kolā ne salalau ki ei,” ko muna a Ieova. “Ka ‵sala ne au a latou kolā ne ‵galo.” (Esekielu 34:12, 16) E se kilo atu a Ieova ki se mamoe galo e pelā me ko seai eiloa se fakamoemoega ke toe foki mai. E iloa ne ia māfai ko galo se mamoe, e ‵sala atu a ia ki te mamoe tenā, kae e fiafia a ia māfai ko maua. (Mataio 18:12-14) Mai tua ifo i ei, e kalaga atu a ia ki ana tino tapuaki ‵tonu “aku mamoe, te lafu telā e fagai ne au.” (Esekielu 34:31) A koe se tokotasi o mamoe konā.
E se kilo atu a Ieova ki se mamoe galo e pelā me ko seai eiloa se fakamoemoega ke toe foki mai. E fiafia a ia māfai ko maua te mamoe tenā
“Fakafou te Olaga Takutakua ne Nofo Muamua Matou i ei”
Kaia e ‵sala atu ei a Ieova ki a koe kae ‵kami atu ke toe foki mai koe ki a ia? Me e manako ke fiafia koe. Ne folafola mai a ia me “ka fakamanuia” ne ia ana mamoe e pelā mo te faka‵toga o te “vaiua.” (Esekielu 34:26) A te mea tenā se tautoga tonu eiloa. Ko oti eiloa ne matea muamua ne koe a te fakamaoniga tenā.
Mafaufau ki te taimi ne kamata ei o iloa ne koe a Ieova. E pelā me se fakaakoakoga, ne pefea ou lagonaga i te taimi ne iloa muamua aka ei ne koe a muna‵tonu fakafia‵fia e uiga ki te igoa o te Atua mo tena fuafuaga mō tino? E masaua ne koe a te fakamalosi loto ke ‵kau fakatasi mo taina Kelisiano i tamā fono mo fono ‵lasi? I te taimi ne mafai ei o fakaasi atu ne koe a te tala ‵lei ki se tino fiafia, e a, e seki foki atu koe ki te fale mo te fiafia mo te lotomalie katoatoa?
E mafai eiloa o toe maua ne koe a te vaegā fiafia tenā. Ne ‵talo atu se tavini mua a te Atua: “Te Aliki! Toe faka‵foki mai matou ki a koe! Toe puke atu matou ki a koe! Kae fakafou te olaga takutakua ne ‵nofo muamua matou i ei.” (Tagiga a Ielemia 5:21) Ne tali mai a Ieova ki te ‵talo tenā, kae ne toe ‵foki mai ana tino o tavini atu ki a ia mo te fiafia. (Neemia 8:17) Ka fai foki penā a Ieova ki a koe.
Kae ko te ‵toe foki mai ki a Ieova, e sili atu te faigofie o te faipati e uiga ki ei i lō a faiga. Mafaufau ki nisi mea faiga‵ta māfai ko toe foki mai koe mo te auala ke manumalo i ei.