Fakalogo ki Muna a te Agaga
“Kafai ko se te auala o koutou ki te feitu fakaatamai io me ko te feitu fakamaui, kae ka lagona ne koutou tena leo i otou tua e fai penei, ‘Tenei te auala. Tautali i ei.’ ”—ISAIA 30:21.
1, 2. Ne fesokotaki atu pefea a Ieova ki tino i aso mua?
A TE motu ko Puerto Rico ko te koga telā e tu ei te ‵toe mea lasi kae malosi telā e fakaaogā ke maua ei a fekau i letiō. I te fia o tausaga, ne fakamoe‵moe ei a saienitisi ke maua ne fekau mai mea ola i te lagi, i te fakaaogāga o te matugā mea faigaluega lasi tenā. Kae ne seki maua mai ne vaegā fekau penā. Kae faitalia eiloa te feitu tenā, e isi ne fekau ma‵nino kolā e mafai o maua ne tatou mai tua atu o te lalolagi nei i so se taimi—e aunoa mo te fakaaogāga o mea faigaluega ‵fou. E maua a fekau konā mai i se Māfuaga telā e maluga atu i so se isi mea ola e mafai o mafau‵fau ki ei a tino konā. Ko oi te mafuaga o fekau konā, kae ko oi e maua ne latou a fekau konā? Ne a fekau konā?
2 E isi ne tala i te Tusi Tapu e uiga ki fekau mai te Atua kolā ne taku atu ke lagona ne tino. I nisi taimi ne avatu a fekau konā ne agaga kolā ne fai mo fai ne avefekau a te Atua. (Kenese 22:11, 15; Sakalia 4:4, 5; Luka 1:26-28) I taimi e tolu, ne lagona atu ei a te leo eiloa o Ieova. (Mataio 3:17; 17:5; Ioane 12:28, 29) Ne faipati mai foki te Atua e alatu i ana tāgata ko pelofeta, kae ne tusi ki lalo ne te tokoukega o latou a manatu kolā ne fakaosofia latou ke fai. Ko maua nei ne tatou te Tusi Tapu, telā e aofia i ei a tala kolā ne tusi ki lalo e uiga ki fekau konā, penā foki loa mo akoakoga a Iesu mo ana soko. (Epelu 1:1, 2) Ne fakaoko mai eiloa ne Ieova a fakamatalaga ki tino kolā ne faite ne ia.
3. Se a te aogā o fekau mai te Atua, kae ne a mea e ‵tau o fai ne tatou i ei?
3 E se uke a mea e fakaasi mai ne fekau konā mai te Atua e uiga ki te lagi telā e matea ki mata. E fakasino atu a fekau konā ki mea kolā e tāua atu, kae e aogā ‵tonu ki ‵tou olaga i aso nei, penā foki loa mo aso mai mua. (Salamo 19:7-11; 1 Timoteo 4:8) Ne fakaaogā ne Ieova a fekau konā ke fakaasi mai ei tena loto kae ke tuku mai i ei ana fakatakitakiga. Tenā loa te auala e tasi e fakataunu mai ei a pati konei a te pelofeta ko Isaia: “Kafai ko se te auala o koutou ki te feitu fakaatamai io me ko te feitu fakamaui, kae ka lagona ne koutou tena leo i otou tua e fai penei, ‘Tenei te auala. Tautali i ei.’ ” (Isaia 30:21) E se faimālō ne Ieova tatou ke faka‵logo ki tena “leo.” E tuku mai loa ki a tatou, me e faka‵logo tatou ki te takitakiga a te Atua kae tau‵tali atu ki ei io me ikai. Tenā loa te pogai e fakamalosi mai ei te Tusi Tapu ke na faka‵logo tatou ki pati a Ieova. I te tusi ko Fakaasiga, e sae mai fakafitu taimi te fakamalosiga tenei: “Ke na faka‵logo la ki muna e fai atu ne te Agaga.”—Fakaasiga 2:7, 11, 17, 29; 3:6, 13, 22.
4. E mata, se manatu ‵lei ke fakamoe‵moe tatou ke na faipati ‵tonu mai te Atua mai te lagi i aso nei?
4 E se faipati mai te leo o Ieova ki a tatou mai te lagi i aso nei. I aso foki ne tusi ei te Tusi Tapu, seāseā ko fai ei a fesokotakiga ‵mana konā, kae i nisi taimi ne fai fakatasi fua i se senitenali e tasi. I tala mua katoa, ne fesokotaki sāle mai a Ieova ki ana tino i auala kese‵kese kae e se ko te faipati tonu mai o tena leo. E penā loa i aso nei. Ke na mafau‵fau malie aka tatou ki auala e tolu e fesokotaki sāle mai ei a Ieova ki a tatou i aso nei.
“Me i Tusitusiga Tapu Katoa ne Aumai Mai te Atua”
5. Se a te ‵toe mea faigaluega sili a Ieova i te faiga o fesokotakiga i aso nei, kae e mafai pefea ne tatou o maua a mea aogā i ei?
5 A te ‵toe auala sili telā ne fesokotaki atu ei te Atua ki tino ko te Tusi Tapu. Ne māfua mai i te Atua te tusi tenā, kae e aogā a mea katoa i ei ki a tatou. (2 Timoteo 3:16) E uke a tala tonu i te Tusi Tapu e uiga ki tino kolā ne fakaaogā ne latou olotou saolotoga ke filifili aka me ka faka‵logo latou ki te leo o Ieova io me ikai. A vaegā tala konā e fakamasaua mai ki a tatou te pogai e tāua ei ke faka‵logo tatou ki muna e fai mai ne te agaga o te Atua. (1 Kolinito 10:11) E maua foki i te Tusi Tapu a akoakoga aogā, me e tuku mai i ei a pati fesoasoani mō taimi e ‵tau ei o fai ne tatou ‵tou filifiliga i te olaga nei. E fai pelā me e nofo mai te Atua i ‵tou tua, kae e faipati mai ne ia a pati konei ki ‵tou taliga: “Tenei te auala. Tautali i ei.”
6. Kaia e sili atu ei te Tusi Tapu i nisi tusitusiga katoa?
6 E ‵tau o fai‵tau faeloa tatou ki te Tusi Tapu, ko te mea ke lagona ei ne tatou a pati a te agaga i itulau konā. A te Tusi Tapu e se se tusi fua telā e ‵gali a pati i ei, e fia‵fia a tino ki ei, kae e avanoa i aso nei. E māfua mai te Tusi Tapu i te agaga kae e maua i ei a manatu o te Atua. E fai mai penei te Epelu 4:12: “Me i te muna a te Atua e ola kae galue mo te mana. E sili atu foki tona ‵kai i se pelu e ‵kai matalua. E suki ne ia te loto mo te agaga ke mavaelua, ke oko foki eiloa ki sokoga ivi mo ‵kano; e fakamasino foki ne ia a manako mo mafaufauga o loto o tino.” Kafai e fai‵tau tatou ki te Tusi Tapu, e ‵suki mai ana muna e pelā me se pelu ki ‵tou mafaufauga ‵loto mo ‵tou ‵kanoloto, kae e fakaasi mai i ei a te lasi o te fetaui o ‵tou olaga mo te loto o te Atua.
7. Kaia e tāua ei te faitau ki te Tusi Tapu, kae e pefea te uke o taimi e fakamalosi mai ki a tatou ke fai te mea tenā?
7 E mafai o ‵fuli a ‘manakoga mo mafaufauga o loto o tino’ i te gāsologa o taimi māfai ko ‵tupu a nisi mea i ‵tou olaga—ko mea ‵gali mo mea faiga‵ta. Kafai e se suke‵suke ‵soko tatou ki te Muna a te Atua, ka se toe fetaui ‵tou manatu, ‵tou mafaufauga, mo ‵tou manakoga mo fakatakitakiga a te Atua. Tela la, e fakamalosi mai penei te Tusi Tapu: “Ke sukesuke ifo faka‵lei [“faeloa,” NW] koutou ki a koutou eiloa, me mata e mautakitaki koutou i te otou fakatuanaki. Ke fai [“faeloa”] se tofotofoga mō koutou.” (2 Kolinito 13:5) Kafai e fia lagona faeloa ne tatou a muna a te agaga, e ‵tau o talia ne tatou te fakamalosiga ke fai‵tau ki te Muna a te Atua i aso katoa.—Salamo 1:2.
8. Ne a muna a te apositolo ko Paulo e fesoasoani mai ki a tatou ke sukesuke ifo ki a tatou eiloa e uiga ki te faitauga ki te Tusi Tapu?
8 Tenei te mea tāua e ‵tau o masaua ne tino kolā e fai‵tau ki te Tusi Tapu: Ke lava a taimi e fakaavanoa ke ‵teu i ‵tou loto a mea kolā e faitau koe ki ei! Kafai e taumafai tatou ke faka‵logo ki te fakamalosiga ke fai‵tau ki te Tusi Tapu i aso katoa, e se ‵tau o fai‵tau fakavave fua tatou ki mataupu e uke kae e se maina tonu tatou i ei. E tiga eiloa e tāua te faitau ‵soko ki te Tusi Tapu, e se ‵tau fua o fia tautali atu tatou ki se fakasologa masani; e ‵tau o ma‵nako tonu tatou ke tauloto e uiga ki a Ieova mo ana fuafuaga. I te feitu tenā, kāti e ‵lei ei ke fakaaogā a pati a te apositolo ko Paulo ke sukesuke ifo ei ki a tatou eiloa. Ne tusi atu penei a ia ki ana taina Kelisiano: “Ko totuli ei au o ‵talo i mua o te Tamana mō koutou, . . . ke nofo tumau foki Keliso i otou loto e alatu i te fakatuanaki. Au e ‵talo ke mautakitaki otou aka mo otou fakavae i te alofa, ko te mea ke iai fakatasi i a koutou mo tino katoa o te Atua, a te mana e iloa tonu ei te lauefa, te loa, te maluga mo te ‵poko o te alofa o Keliso. Ke iloa ne koutou tena alofa, kae tonu me se mafai eiloa o iloa katoatoa tena alofa; ke faka‵fonugina koutou ki te ‵fonu katoatoa o te Atua.”—Efeso 3:14, 16-19.
9. E mafai pefea ne tatou o fakamalosi kae faka‵poko aka te ‵tou manakoga ke tau‵loto ki mea mai i a Ieova?
9 E tonu, e se tī fia‵fia sāle a nisi tino i a tatou ki te faitau ki tusi, ako nisi tino ko oko eiloa i te fina ki ei. Faitalia me e pefea ‵tou uiga masani, e mafai ne tatou o fakamalosi kae faka‵poko aka te ‵tou manakoga ke tauloto ki mea mai i a Ieova. Ne fakamatala mai ne te apositolo ko Petelu me e ‵tau o fia‵fai tatou ki te iloaga mai te Tusi Tapu, kae ne iloa ne ia me kāti e ‵tau o fakamalosi aka te manakoga tenā. Ne tusi mai a ia penei: “Ke fai koutou e pela mo ne tamaliki fatoa fa‵nau, kola ka ‵mate i te fia inu ki te tinā susu faka te Agaga, me kafai e inu koutou ki ei, e ‵tupu ake koutou i ei, kae ola foki i ei.” (1 Petelu 2:2, i ā matou a mataimanu ‵kese.) E tāua ‵ki te loto pulea ke fakamalosi aka ei ne tatou te fia‵fai o tatou ki sukesukega ki te Tusi Tapu. E pelā mo te fakamasani aka o tatou ki se meakai fou māfai ko oti ne ‵tami sāle tatou ki ei, e mafai o ‵fuli ke ‵lei ‵tou kilokiloga ki te faitau mo te sukesuke māfai e faimālō ne tatou a tatou eiloa ke fai a mea konā e pelā me ne faiga masani.
“Meakai i te Taimi Tonu”
10. Ko oi “te tavini fakamaoni kae poto,” kae e fakaaogā pefea ne Ieova a tino konā i aso nei?
10 A te suā auala e fakaaogā ne Ieova ke faipati mai a ia ki a tatou i aso nei ko te mea telā ne fakailoa mai ne Iesu i te Mataio 24:45-47. Ne faipati a ia i konā ki te fakapotopotoga o Kelisiano kolā e fakaekegina ki te agaga, ko te “tavini fakamaoni kae poto,” telā ne ‵tofi aka ke tuku mai a meakai faka-te-agaga “i te taimi tonu.” A tino taki tokotasi i te potukau tenā ko “tavini” a Iesu. E maua ne latou, fakatasi mo “te vaitino tokouke” o ‘nisi mamoe’ a fakamalosiga mo fakatakitakiga. (Fakaasiga 7:9; Ioane 10:16) E aumai sāle te lasiga o meakai kolā e oko mai i te taimi tonu i tusi, pelā mo Te Faleleoleo Maluga, te Ala Mai!, mo nisi tusi aka. E fakasoa sāle mai a nisi meakai faka-te-agaga i lauga mo fakaasiga i fono ‵lasi, fono fo‵liki, mo fakatasiga a te fakapotopotoga.
11. E mafai pefea ne tatou o fakaasi atu me e talia ne tatou a pati a te agaga e alatu i “te tavini fakamaoni kae poto”?
11 Ne fakatoka a fakamatalaga kolā e tuku sāle mai ne “te tavini fakamaoni kae poto” ke fakamalosi mai ki te ‵tou fakatuanaki kae ke momea aka foki ei te ‵tou atamai. (Epelu 5:14) Kāti e avatu a pati fakatonutonu konā ki tino katoa, kae e tuku atu i ei te avanoaga ki tino taki tokotasi ke fakagalue aka a pati konā i olotou olaga totino. Kae i nisi taimi e maua ne tatou a polopolokiga kolā e fakasino tonu mai ki nisi amioga a tatou. Se a te kilokiloga telā e ‵tau o maua ne tatou māfai e fakalogo‵logo faka‵lei tatou ki muna a te agaga e alatu i te potukau tenā ko te tavini? Ne tali mai penei te apositolo ko Paulo: “Faka‵logo ki otou takitaki kae sasale foki i olotou fakatonuga.” (Epelu 13:17) E tonu, a tino katoa i te fakatokaga tenā ne tāgata sē ‵lei katoatoa. Kae e fiafia eiloa a Ieova ke fakaaogā ne ia ana tavini, faitalia me e se ‵lei katoatoa latou, ke takitaki mai ki a tatou i te taimi tenei o te gataga.
Te Takitakiga Mai ‵Tou Loto Lagona
12, 13. (a) Ne a nisi māfuaga o takitakiga ne tuku mai ne Ieova? (e) Se a te fesoasoani aogā telā e mafai foki o fai ne te loto lagona ki tino kolā e seki maua te iloaga tonu o te Muna a te Atua?
12 Ne tuku mai foki ne Ieova a te suā mea telā e takitaki mai ne ia tatou—ko ‵tou loto lagona. Ne faite ne ia te tagata mo ana lagonaga e uiga ki mea ‵tonu mo mea ‵se. E aofia a mea konā i ‵tou uiga masani. Ne fakamatala mai penei te apositolo ko Paulo i tena tusi ki te kau Loma: “E se maua ne fenua fakaatea te Tulafono, kae kafai e fai ne latou a fakatonuga o te Tulafono i te loto lagona, ne tulafono mea kona ki a latou; kae tonu me e seai se lotou Tulafono. E fakaasi mai ei ne latou me i mea kola e manako ki ei te Tulafono, e tusi i olotou loto; kae molimau foki olotou mafaufau me tonu, i te mea i nisi taimi ko fakamasino io me fakasao latou ne olotou manatu.”—Loma 2:14, 15.
13 E mafai ne tino e tokouke kolā e se masani mo Ieova o fakafetaui aka i nisi feitu olotou manatu mo faifaiga ki fakatakitakiga a te Atua e uiga ki mea ‵tonu mo mea ‵se. E fai pelā me e lagona ne latou se tamā leo i olotou loto telā e takitaki mai ei latou i te auala tonu. Kafai e fai penā a tino kolā e seki maua ne latou te iloaga tonu e uiga ki te Muna a te Atua, e ‵tau o lasi fakafia atu te leo tenā i loto o Kelisiano ‵tonu! E tonu eiloa, e mafai ne te loto lagona o te Kelisiano telā ne fakatonutonu aka ne te iloaga tonu o te Muna a te Atua kae e galue foki e ‵tusa loa mo te agaga tapu o Ieova o fai mo fai se takitaki fakamaoni.—Loma 9:1.
14. E fesoasoani mai pefea te loto lagona telā e fakaa‵koga ki te Tusi Tapu ke tau‵tali atu tatou ki takitakiga mai te agaga o Ieova?
14 E mafai ne te loto lagona ‵lei telā ko oti ne fakaakoako ki te Tusi Tapu, o fakamasaua mai ki a tatou a te auala telā e manako te agaga ke sa‵sale atu tatou i ei. Kāti e isi ne taimi e se faipati eiloa te Tusi Tapu io me ko tusi faka-te-Tusi Tapu e uiga ki tulaga kolā e oko atu tatou ki ei. E ui i ei, kāti ko fai mai ‵tou loto lagona ke fakaeteete tatou, me kāti ka fakamataku te faiga tenā. I vaegā tulaga penā, kafai e se ‵saga atu tatou ki te takitakiga o ‵tou loto lagona, e fai pelā me e se ‵saga atu foki tatou ki pati a te agaga o Ieova. I te suā feitu, kafai e fakalagolago sāle atu tatou ki ‵tou loto lagona faka-Kelisiano kolā e fakaa‵koga faka‵lei, e mafai eiloa ne tatou o fai a filifiliga ‵lei faitalia me e seai ne fakatonuga ne tusi mai e uiga ki te mea tenā. Kae se mea tāua ke masaua me kafai e seki maua ne tatou se fakatakitakiga, se fakatonuga io me se tulafono mai te Atua e uiga ki se mea, e se ‵lei ke fakapologa ne tatou ‵tou taina Kelisiano ki fakaikuga o ‵tou loto lagona i mea kolā e ‵tau fua o filifili aka ne te tino i a ia eiloa.—Loma 14:1-4; Kalatia 6:5.
15, 16. Ne a mea e mafai ei o fai ke se galue ‵lei ‵tou loto lagona, kae ne a ‵tou mea e mafai o fai ko te mea ke se tupu te mea tenā?
15 A te loto lagona ‵ma telā ne fakaa‵koga ki te Tusi Tapu se meaalofa ‵lei mai te Atua. (Iakopo 1:17) Kae e ‵tau o puipui ne tatou te meaalofa tenā mai i fakamaseiga ko te mea ke galue faka‵lei te mea tenā o puipui tatou i ‵tou amioga. Kafai e tau‵tali atu tatou ki tuu mo aganuu, mo faifaiga masani kolā e fe‵paki mo tulafono a te Atua, ka se ‵lei ei te galuega o ‵tou loto lagona kae ka se takitaki atu tatou i te auala tonu. Kāti ka se fai ne tatou a faka‵tauga ‵tonu kae ka fakaloiloi ne tatou a tatou eiloa ke tali‵tonu me e ‵lei fua se faiga masei.—Fakatusa ki te Ioane 16:2.
16 Kafai e se ‵saga sāle atu tatou ki ‵tou loto lagona, ka gasolo eiloa o vāivāi tena leo ke oko eiloa ki te taimi ko makeke kae ‵fika ‵tou loto e uiga ki ‵tou amioga. Ne faipati te faisalamo ki vaegā tino penā i ana pati konei: “A tino konei e seai se poto i a latou.” (Salamo 119:70) E galo sāle atu a mafaufauga ‵lei o tino kolā e se ‵saga sāle atu ki olotou loto lagona. E se toe takitaki mai a fakatakitakiga faka-te-Atua ki a latou kae e se mafai ei ne latou o fai a filifiliga ‵tau. Ke faka‵seke tatou ki se vaegā tulaga penā, e ‵tau o ‵saga fakavave atu tatou ki te takitakiga mai ‵tou loto lagona faka-Kelisiano, faitalia me e foliga mai me i mea konā ne tamā mea fo‵liki fua.—Luka 16:10.
E Fia‵fia Eiloa a Tino Kolā e Lagona Kae Faka‵logo
17. Kafai e faka‵logo tatou ki ‘te leo i ‵tou tua’ kae faka‵logo foki ki ‵tou loto lagona kolā e fakaakoga ki te Tusi Tapu, ka fakamanuiagina pefea tatou i ei?
17 Kafai e faka‵logo sāle tatou ki ‘te leo i ‵tou tua’—e pelā mo mea kolā e fakaasi mai ne te Tusi Tapu mo te tavini fakamaoni kae poto—kae e ‵saga atu foki tatou ki ‵tou loto lagona kolā e fakaa‵koga ki te Tusi Tapu, ka fakamanuia mai ne Ieova tatou i te tukumaiga o tena agaga. Kae ka fesoasoani mai te agaga tapu ke momea aka te ‵tou atamai ke maua kae maina tatou i pati a Ieova mō tatou.
18, 19. E aogā pefea a takitakiga mai i a Ieova ki te ‵tou galuega talai penā foki loa mo ‵tou olaga totino?
18 Ka fakamalosi mai a te agaga o Ieova ki ‵tou loto ke maua ei ne tatou te atamai mo te loto toa i te faiga o mea faiga‵ta. E pelā mo te kau apositolo, e mafai ne te agaga o te Atua o fakamalosi ‵tou mafaufau kae fesoasoani mai ke gasue‵sue kae fai‵pati faeloa tatou e ‵tusa loa mo fakatakitakiga i te Tusi Tapu. (Mataio 10:18-20; Ioane 14:26; Galuega 4:5-8, 13, 31; 15:28) Kafai e ga‵lue fakatasi te agaga o Ieova mo ‵tou taumafaiga ka manuia ei tatou i te faiga o filifiliga tāua i te olaga nei, kae ka maua foki ne tatou i ei te loto malosi ke ola e ‵tusa mo filifiliga konā. E pelā mo te mea tenei, kāti e fia ‵fuli malie aka ne koe tou olaga ko te mea ke uke atu ou taimi mō mea faka-te-agaga. Io me e ‵tau o fai ne koe a nisi filifiliga kolā ka ‵fuli malosi i ei tou olaga, e pelā mo te faiga o se avaga, te mauaga o se galuega fou, io me ko te ‵togiga o se fale fou. Ke se talia fua ne tatou ‵tou manakoga faka-te-foitino ke pule katoatoa ki ‵tou filifiliga, ke na faka‵logo tatou ki pati a te agaga o te Atua kae ke ola e ‵tusa mo tena takitakiga.
19 E loto fakafetai tonu tatou e uiga mo fakamasauaga mo pati fakatonutonu kolā e maua sāle ne tatou mai i ‵tou taina Kelisiano, e aofia i ei a toeaina. Kae e se fai pelā me e ‵tau fua o faka‵tali tatou ke faipati mai se tino e uiga ki se mea. Kafai e iloa ne tatou te auala ‵lei ke sa‵sale atu i ei, mo ‵fuliga e ‵tau o fai ne tatou i ‵tou kilokiloga mo ‵tou amioga ko te mea ke fakafiafia atu i ei ki te Atua, ke na gasue‵sue tatou. Muna a Iesu: “Ko iloa nei ne koutou a te mea tonu; amutia koutou manafai e fai ne koutou!”—Ioane 13:17.
20. Se a te fakamanuiaga telā e oko atu ki tino kolā e faka‵logo ki ‘te leo i olotou tua’?
20 E manino eiloa, me e se ‵tau o lagona ne Kelisiano se leo tonu mai te lagi, io me ke āsi mai se agelu ki a latou ke iloa ei ne latou a mea kolā e fakafiafia atu ki te Atua. Ko manuia latou me ko maua ne latou te Muna tusia a te Atua, penā foki loa mo takitakiga a‵lofa e alatu i te potukau fakaekegina i te lalolagi nei. Kafai e ‵saga faka‵lei atu latou ki ‘tena leo i olotou tua’ kae e faka‵logo ki te takitakiga mai i olotou loto lagona kolā ne fakaa‵koga ki te Tusi Tapu, ka manuia eiloa latou i te faiga o te loto o te Atua. Kafai e penā, ka matea tonu atu ne latou te fakataunuga o te folafolaga tenei a te apositolo ko Ioane: “Ka ko te tino tela e fai ne ia a te mea e loto ki ei a te Atua e ola ki te se gata mai.”—1 Ioane 2:17.
Se Tamā Fakatoetoega
• Kaia e fesokotaki mai ei a Ieova ki tino kolā ne faite ne ia?
• E aogā pefea ki a tatou te faitau ‵soko ki te Tusi Tapu?
• E mafai pefea ne tatou o talia a takitakiga mai i te potukau pelā me se tavini?
• Kaia e ‵tau ei o ‵saga tonu atu tatou ki ‵tou loto lagona kolā e fakaa‵koga ki te Tusi Tapu?
[Ata i te itulau e 25]
E se ‵tau o maua ne tino a mea faigaluega ‵fou ke maua ei ne latou a fekau mai te Atua
[Credit Line]
Courtesy Arecibo Observatory/David Parker/Science Photo Library
[Ata i te itulau e 27]
E faipati mai a Ieova ki a tatou e alatu i te Tusi Tapu, kae e alatu foki i “te tavini fakamaoni kae poto”