FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • w00 11/1 itu. 30-31
  • Fesili Mai te Kau Fai‵tau

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • Fesili Mai te Kau Fai‵tau
  • Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2000
  • Ulutala fo`liki
  • Mataupu
  • Ona ko fakatonuga i te Tusi Tapu e uiga ki te fakaaogāga ‵tau o te toto, e pefea te kilokiloga a Molimau a Ieova e uiga ki togafiti a tokitā kolā e fakaaogā i ei a toto o te tino?
  • Ke Fakatāua Faka‵lei Ne Koe A Te Meaalofa Ko Te Ola
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2004
Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2000
w00 11/1 itu. 30-31

Fesili Mai te Kau Fai‵tau

Ona ko fakatonuga i te Tusi Tapu e uiga ki te fakaaogāga ‵tau o te toto, e pefea te kilokiloga a Molimau a Ieova e uiga ki togafiti a tokitā kolā e fakaaogā i ei a toto o te tino?

E ‵tau o mafaufau faka‵lei a Kelisiano taki tokotasi ki muna a te Tusi Tapu, i lō te fakaiku aka fua i olotou manatu io me ko fakamatalaga a tokitā. A te mea tenei se mea e ‵tau o fakaiku aka ne te tino i te va o laua mo Ieova.

Ne maua ne tatou katoa ‵tou ola mai i a Ieova, kae ne fakatonu mai a ia me e se ‵tau o ‵kai ki te toto. (Kenese 9:​3, 4) I te Tulafono ki te kau Isalaelu i aso mua, ne taofi aka te fakaaogāga o te toto me ne fakaata mai i ei te ola. Ana muna: “A te ola o mea ola katoa ko te toto, tena te mea ne fai ei a te fakatonuga a te Aliki ke ligi sale a toto ki luga i te fatafaitaulaga e faka‵ma ei a agasala.” E a māfai ne tamate ne se tino se manu mō ana kai? Muna a te Atua: “E tau o ligi ne ia tena toto ki lalo i te laukele kae tanu faka‵lei.” a (Levitiko 17:​11, 13) Ne taku ‵soko atu faeloa ne Ieova a te fakatonuga tenā. (Teutelonome 12:​16, 24; 15:23) E fai mai penei te tusi a te kau Iutaia ko te Soncino Chumash: “E se ‵tau o ‵teu aka te toto kae e ‵tau o ‵ligi ki lalo i te laukele ko te mea ke se kai se tino ki ei.” Ne seki ‵tau lele eiloa se tino Isalaelu o puke mai, ‵teu aka, io me fakaaogā te toto o se isi tino ola io me se manu ola, me i o te Atua te ola tenā.

Ne palele atu te tiute ke fakalogo ki te Tulafono a Mose i te mate o te Mesia. Kae koi fakatāua ne te Atua a te ‵malu o te toto. Ne fakamalosi atu te agaga tapu ki te kau apositolo kae ne fakatonu atu latou ki Kelisiano ke “mo a ma ‵kai ki te toto.” Ne seki ‵tau o manatu māmā latou ki te fakatonuga tenā. Ne ‵pau eiloa te ‵mafa o te tulafono tenā mo te ‵mafa o te tulafono e uiga ki te mulilua mo te ifo ki tupua. (Galuega 15:​28, 29; 21:25) I te taimi ne kamata ei o puke sāle ki toto kae suki ki tino i te 20 senitenali, ne maina ‵lei a Molimau a Ieova me ne fepaki te faiga tenā mo te Muna a te Atua. b

I nisi taimi kāti ka fakamalosi atu se tokitā ki se tino masaki ke na ‵teu aka tena toto i ne nāi vaiaso a koi tuai o fai tena ‵tipiga (preoperative autologous blood donation, io me ko te PAD) ko te mea kafai e tupu se fakalavelave ka mafai ei ne ia o ‵suki te tino ki ana toto kolā ne ‵teu aka. Kae e se fetaui te pukega, te ‵teuga, mo te sukiga o toto konā mo pati kolā e fai mai i te tusi ko Levitiko mo Teutelonome. E se ‵tau o ‵teu aka te toto, e ‵tau o ‵ligi keatea​—⁠e pelā me e fakafoki atu te toto ki te Atua. E tonu, e se toe pule mai te Tulafono a Mose i aso nei. Kae e āva eiloa a Molimau a Ieova ki akoakoga fakavae a te Atua kolā e maua i ei, kae ko fatuaki aka olotou loto ke ‘se fakaaogā te toto.’ Tela la, e se puke ‵tou toto ke avatu ki nisi tino, kae e se ‵teu aka foki ‵tou toto ke toe ‵suki fakamuli mai me e ‵tau o ‘ligi keatea.’ E ‵teke atu te faiga tenā ki te tulafono a te Atua.

E se ‵pau te manino me e ‵teke atu a nisi togafiti io me ko iloiloga kolā e aofia i ei te toto o se tino ki akoakoga kolā ne taku mai ne te Atua. E pelā mo te talia ne nisi Kelisiano ke puke mai a nisi toto o latou ke iloilo faka‵lei ki ei, kae kafai ko oti ko pei keatea. Kāti ka fai mai foki ke fai aka a nisi togafiti ki te toto o se tino kae e fui maina tatou i ei.

E pelā mo nisi togafiti i te faiga o ‵tipiga, e ave te toto o te tino i te masini telā koi ‵piki ki te foitino o te tino i se faiga telā e fakaigoa ko te hemodilution. E ‵suki te vai ke palu tasi mo te toto o te tino masaki. Kae fakamuli loa, e toe fakatafe malie atu tena toto telā ne fakasali ki te masini, ko te mea ke toe lava tena toto. E tai ‵pau te suā togafiti telā e ‵miti aka a toto kolā e ‵sali mai i se pakiaga kae e faka‵ma aka ko te mea ke toe ‵suki atu a sela ‵kula ki te tino masaki. E fakaigoa te togafiti tenā ko te cell salvage. I te suā togafiti, kāti ka ave keatea te toto kae fakatafe atu ki se masini telā ka galue pelā mo nisi vaega o te foitino (e pelā mo te fatu, māmā, io me ko nonu). Oti i ei, ko fakafoki atu te toto mai i te masini ki loto i te tino masaki. I nisi togafiti e ave te toto ki se masini ko te centrifuge telā e vae aka i ei te toto ko te mea ke tamate ne ia a masaki io me ko vaega fakamataku o te toto. Io me ka ‵vae aka i ei se vaega e tasi o te toto ko te mea ke toe fakaaogā i se isi vaega o te foitino. E isi aka foki a nisi faiga o te iloiloga kolā e tapale aka i ei a nisi toto ke fakamailoga aka io me ke palu ki ei a vailakau, kae kafai ko oti ko toe ‵suki ki te tino masaki.

Kāti e kese‵kese a togafiti, kae ka fai fakamuli foki a nisi iloiloga, togafiti mo faiga ‵fou. E se se fekau a te mekesini tenei ke iloilo aka a togafiti takitasi konā kae fakamasino aka. E ‵tau o fakaiku aka ne te Kelisiano i a ia eiloa me ne a mea ka talia ne ia ke fai ki tena toto i te faiga o se ‵tipiga, se iloiloga tau tokitā, io me se togafiti masani. A koi tuai o fakaaogā a togafiti konā, e ‵tau o maua ne ia a fakamatalaga mai i te tokitā io me ko te tino telā e fakagalue aka ne ia a masini me ne a mea ka fai ne latou ki tena toto i te faiga tenā. Telā ko fakaiku aka ei ne ia me ne a mea e mafai o talia ne ia ona ko tena loto lagona. (Ke onoono ki te pokisi.)

E ‵tau o masaua ne Kelisiano te lotou tukuatuga ki te Atua mo te lotou tiute ‘ke alofa ki a ia mo olotou loto katoa, mo olotou agaga katoa, mo olotou malosi katoa, mo olotou mafaufau katoa.’ (Luka 10:27) E se pelā mo amioga a te lalolagi, e fakatāua malosi ne Molimau a Ieova a te lotou fesokotakiga ‵lei mo te Atua. E fakamalosi mai ne te Tino telā e tuku mai ne ia te ola ke na faka‵na atu tatou ki te toto maligi o Iesu. E fai mai penei: “Ko maua ne tatou a te saolotoga i te mate [“te toto,” NW] o Keliso, ko fakamagalo foki o‵tou agasala.”​—⁠Efeso 1:⁠7.

[Fakamatalaga fakaopoopo]

a Ne tusi mai penei te polofesa ko Frank H. Gorman: “E ‵tau o maina tatou me i te ‵ligiifoga o te toto se faiga fakaaloalo telā e fakaasi atu i ei te āva ki te ola o te manu, kae e āva atu i ei ki te Atua, telā ne faite kae fakaolaola faeloa ne ia te manu tenā.”

b Ne tali mai ne te Watchtower i a Iulai 1, 1951 a nisi fesili tāua e uiga ki te mataupu tenei, kae ne fakaasi mai i ei me e se ‵lei te ‵sukiga o toto kolā ne maua mai i nisi tino.

[Ata i te itulau e 31]

KE TALI MAI A FESILI KONEI

Kafai e fakaaogā se masini ke faka‵tafe keatea a nisi toto mai i toku foitino, kae kāti ka taofi malie aka te tafega tenā i se taimi, e mata, ka fai mai toku loto lagona me koi fai te toto tenā mo fai se vaega o toku foitino, kae e se ‵tau o ‘ligi keatea te toto tenā ki te laukele’?

E mata, ka pakia toku loto lagona telā ne fakaakoako ki te Tusi Tapu māfai e tapale malie aka a nisi toto mai toku foitino i se iloiloga io me se togafiti fakatokitā, kae e fuli malie aka te toto tenā kae e toe fakafoki mai ki loto (io me ki luga) i toku foitino?

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share