E Maua ne Kelisiano a te Fiafia i te Taviniga
“E sili atu te [fiafia] o te tino tela e tuku atu fua ana mea i lo o te tino tela e talia ne ia.”—GALUEGA 20:35.
1. Se a te kilokiloga ‵se telā ko lauiloa i aso nei, kae kaia e seai se mea ‵lei e maua mai i ei?
I TAUSAGA mai mua o te 2000, ne lagona atu faeloa a te pati ko te “me-ism.” E fakauiga a te “me-ism” ki te “ko au e mua” kae e fakamatala mai i ei se kilokiloga telā e tuku fakatasi i ei a te uiga kaiū mo te matakanokano e aunoa mo te sē mafaufau ki nisi tino. E mafai eiloa o tali‵tonu tatou me ka se fanaifo a te uiga tenei ko te me-ism i te tausaga ko te 2000. Ko pefea te uke o taimi e lagona sāle ei ne koe a te fesili tenei, “Ne a mea aogā ka maua ne au mai i ei?” A te vaegā kilokiloga kaiū penā e se fakamalosi aka ei te fiafia. E ‵kese ‵mao eiloa mai i te fakatakitakiga telā ne fai mai ne Iesu: “E sili atu te [fiafia] o te tino tela e tuku atu fua ana mea i lo o te tino tela e talia ne ia.”—Galuega 20:35.
2. E lavea atu pefea me i te tukuatuga o mea e aumai i ei te fiafia?
2 E mata, se mea tonu me e lasi atu te fiafia e maua i te tukuatuga o mea i lō te talia mai o se mea? Ao. Mafaufau ki a Ieova te Atua. A ia ko te “pogai o te ola katoatoa.” (Salamo 36:9) E tuku mai ne ia a mea katoa kolā e ma‵nako ki ei tatou ke fai ei tatou ke fia‵fia kae ‵lei. A te ‵tonuga loa, a ia ko te Pogai o “mea ‵lei katoa kola e maua fua mo meaalofa katoatoa takitasi.” (Iakopo 1:17) A Ieova, te “Atua fiafia,” e tuku mai faeloa ne ia a mea. (1 Timoteo 1:11) E alofa a ia ki ana tino ne faite, telā ne tuku mai ei ne ia a mea e sili atu i te uke. (Ioane 3:16) Mafaufau foki ki se kāiga faka-te-foitino. Kafai koe se mātua, e iloa ne koe a te uke o mea faiga‵ta, mo te uke foki o mea e tuku atu, ke putiputi ake ei se tamaliki. Kae e se iloa ne te tamaliki i te fia o tausaga a mea faiga‵ta kolā e fetaui mo koe. E manatu māmā fua te tamaliki ki mea faiga‵ta konā. Kae e tiga eiloa te feitu tenā, e fiafia eiloa koe ke lavea atu ne koe tau tamaliki e tuputupu aka ona ko te tukuatuga ne koe o mea mo te sē kaiū. Kaia? Ona ko koe e alofa ki te tamaliki.
3. Kaia e fakafiafia ei a te tavini atu ki a Ieova mo ‵tou taina tali‵tonu?
3 I se auala tai ‵pau, e fakamailoga a te tapuakiga tonu ki te tukuatuga o mea kolā e fakavae ki te alofa. Ona ko te mea e a‵lofa tatou ki a Ieova kae e a‵lofa foki tatou ki ‵tou taina tali‵tonu, se mea fakafiafia ke tavini atu ki a latou, ke tuku atu a tatou eiloa ki a latou. (Mataio 22:37-39) So se tino telā e tapuaki atu mo lagonaga kaiū e iku atu ki te mauaga o se tamā fiafia fua. Kae ko latou kolā e tavini atu e aunoa mo uiga kaiū, kolā e mafaufau ‵mafa ki mea e uke e mafai o tuku atu ne latou i lō mea kolā e fakamoe‵moe latou ke maua mai, e maua ne latou te fiafia tonu. E malamalama tatou i te munatonu tenei māfai e mafau‵fau ki auala kese‵kese e fakaaogā ei a nisi pati i te Tusi Tapu kolā e fakauiga ki ‵tou tapuakiga. Ka sau‵tala tatou ki pati e tolu mai i pati konei i te mataupu tenei mo te mataupu telā ka ‵soko mai.
Te Taviniga a Iesu mō Tino Katoa
4. E fai pefea te “taviniga mō tino katoa” i Lotu Kelisiano ‵Se?
4 I te ‵gana Eleni mua, e tasi a te pati telā e fakauiga ki ‵tou tapuakiga ko te lei·tour·giʹa [λει-τουρ-γί-α] [Pron: lētüryēʹä], telā e ‵fuli sāle ki te “taviniga mō tino katoa” i te New World Translation. Ne ‵fuli ne Lotu Kelisiano ‵Se te lei·tour·giʹa ki “faifaiga mō tino katoa i te tapuakiga.”a Kae e seai eiloa ne mea aogā e maua ne tino katoa i te vaegā tapuakiga fakapito a Lotu Kelisiano ‵Se.
5, 6. (a) Se a te taviniga mō tino katoa telā ne fai i Isalaelu, kae ne a mea aogā ne maua mai i ei? (e) Se a te taviniga mō tino katoa telā e sili atu i te mea ne fai i Isalaelu, kae kaia?
5 Ne fakaaogā ne te apositolo ko Paulo se pati Eleni telā ne tai ‵pau mo te lei·tour·giʹa i te fakasino atu ki faitaulaga Isalaelu. Ne fai mai a ia penei: “A faitaulaga Iutaia e fai sale olotou tiute fakafaitaulaga [se vaega o te lei·tour·giʹa] i aso katoa, kae fai faeloa ne latou a vaega taulaga e masani ei latou.” (Epelu 10:11) Ne fai ne faitaulaga Levi se taviniga tāua ‵ki mō tino katoa i Isalaelu. Ne akoako atu ne latou a te Tulafono a te Atua kae ofo atu a taulaga kolā ne fakamagalo ei agasala a tino. (2 Nofoaiga Tupu 15:3; Malaki 2:7) Kafai ne tau‵tali atu a faitaulaga mo tino ki Tulafono a Ieova, ne maua ei ne te atufenua a pogai ke fia‵fia.—Teutelonome 16:15.
6 A te faiga o te taviniga mō tino katoa mai lalo i te Tulafono se tauliaga tonu eiloa mō faitaulaga Isalaelu, kae ne gata atu te aogā o te lotou taviniga i te taimi ne ‵teke atu ei a tino Isalaelu ona ko te sē fakamaoni. (Mataio 21:43) Ne fakatoka ne Ieova se mea telā e sili atu tena tāua—ko te taviniga mō tino katoa telā ne fai ne Iesu, te ‵toe Faitaulaga Sili. E fai‵tau tatou penei e uiga ki a ia: “Ka ko Iesu e tumau eiloa tona ola ki te se gata mai, kae se mafai foki o tuku atu ki so se tino tena galuega fakafaitaulaga. Nei, ko mafai ne ia i taimi katoa, o fakaola a latou kola e olo atu ki te Atua e alatu i a ia, i te mea e tumau tona ola ki te se gata mai o fautua ki te Atua mō latou.”—Epelu 7:24, 25.
7. Kaia e tuku mai ei ne te taviniga a Iesu mō tino katoa a mea aogā kolā e se mafai o fakanafagina?
7 E tumau eiloa te faiga o Iesu mo fai se faitaulaga, e aunoa mo se tino ke sui ne ia a ia. Tela la, ko ia fua e mafai ne ia o faka‵sao katoatoa a tino. E fai penā ne ia tena taviniga sē fakanafagina mō tino katoa, e se i loto i se faletapu telā ne faite ne tino, kae i te faletapu fakatusa, ko te fakatokaga sili a Ieova mō te tapuakiga telā ne fakagalue aka i te 29 T.A. Ko tavini atu nei a Iesu i te ‵Toe Koga Tapu o te faletapu tenā, i te lagi. “E galue fakafaitaulaga pule [se tavini mō tino katoa] i te Koga e Sili i te Tapu tela ko te tinā fale tapuaki ave sale i malaga, tela ne faite ne te Aliki [ko Ieova], kae seki faite ne se tino.” (Epelu 8:2; 9:11, 12) E tiga eiloa ne maluga ‵ki te tulaga o Iesu, koi fai eiloa a ia mo fai se “tavini mō tino katoa.” E fakaaogā ne ia tena tulaga maluga ke tuku atu, kae ke se ave keatea. Kae ko vaegā tukuatuga penā e maua ei ne ia te fiafia. Ko te vaega o “te fiafia tela e fakatalitali mai ki a ia” kae ne fakamalosi atu te mea tenā ki a ia ke kufaki i tena olaga kātoa i te lalolagi.—Epelu 12:2.
8. Ne fai pefea ne Iesu se taviniga mō tino katoa ke sui ki ei te feagaiga o te Tulafono?
8 E isi aka foki se vaega o te taviniga a Iesu mō tino katoa. Ne tusi mai penei a Paulo: “Ka ko Iesu, ko oti ne tuku atu ki a ia a te galuega fakafaitaulaga e sili atu i olotou galuega, feagaiga ne osi ne ia i te va o te Atua mo tino, i te mea ne fakavae tonu i luga i folafolaga o mea e sili atu i te ‵lei.” (Epelu 8:6) A Mose ko te sokoga o te feagaiga telā ne fakavae ki ei te fesokotakiga o tino Isalaelu mo Ieova. (Esoto 19:4, 5) A Iesu ko te sokoga o te feagaiga fou, telā ne mafai ei o fanau mai se atufenua fou, ko “te Isalaelu a te Atua,” telā ne aofia i ei a Kelisiano fakaekegina ki te agaga tapu mai i atufenua e uke. (Kalatia 6:16; Epelu 8:8, 13; Fakaasiga 5:9, 10) Ko tafaga la te gali o te taviniga tenā mō tino katoa! Ko oko eiloa i te fia‵fia o tatou ke fakamasani atu ki a Iesu, se tavini mō tino katoa telā e mafai ei o tuku atu ne tatou a te tapuakiga fakafiafia ki a Ieova!—Ioane 14:6.
E Tuku Atu Foki ne Kelisiano a te Taviniga mō Tino Katoa
9, 10. Ne a nisi vaega o te taviniga mō tino katoa kolā e fai ne Kelisiano?
9 E seai eiloa se tino ne sili atu tena tusaga i te taviniga mō tino katoa e pelā mo te mea ne fai ne Iesu. I te taimi e maua ei ne Kelisiano fakaekegina te lotou taui faka-te-lagi, e puke ne latou olotou tulaga fakatasi mo Iesu kae ‵kau atu foki ki tena taviniga mō tino katoa e pelā me ne tupu mo faitaulaga faka-te-lagi. (Fakaasiga 20:6; 22:1-5) Kae e fai ne Kelisiano i te lalolagi nei a te taviniga mō tino katoa, kae e maua ne latou a te fiafia lasi i te faiga penā. E pelā mo te taimi ne seki lava ei a mea‵kai i Palesitina, ne ave ne Paulo a meaalofa mai i taina i Eulopa ke fakafeoloolo aka ei te fakalavelave o Kelisiano Iutaia i Iuta. A te mea tenā se taviniga mō tino katoa. (Loma 15:27; 2 Kolinito 9:12) I aso nei, e fia‵fia a Kelisiano ke fai foki ne latou se taviniga tai ‵pau penā, mai i te tukuatuga fakavave o te fesoasoani māfai ko logo‵mae olotou taina i masaki, fakalavelave ‵tupu fakafuasei, io me ko nisi mea faiga‵ta.—Faataoto 14:21.
10 Ne fakasino atu a Paulo ki te suā taviniga mō tino katoa i te taimi ne tusi mai penei a ia: “Kafai e fakamaligi toku toto e pela mo se taulaga e ofo atu ki te Atua ona ko te otou fakatuanaki, e fiafia eiloa au ki ei, kae ke fia‵fia fakatasi foki tatou i toku fiafia.” (Filipi 2:17) A galuega ‵mafa a Paulo mō tino Filipi ne fai mo fai se taviniga mō tino katoa telā ne fai i te alofa mo te loto fiafia. E fai foki se taviniga tai ‵pau mō tino katoa i aso nei, kae maise eiloa a Kelisiano fakaekegina, kolā e tavini atu e pelā me ko “te tavini fakamaoni kae poto,” telā e tuku mai i ei a meakai faka-te-agaga i te taimi tonu. (Mataio 24:45-47) E se gata i ei, e pelā me se potukau, e isi se kau “faitaulaga e tapu,” telā ne fakatonugina ke “ofo atu a taulaga faka-te-agaga mo taulaga logomalie ki te Atua e alatu i a Iesu Keliso” kae ke “folafola atu a galuega fakaofoofogina a te Atua, tela ne kalagagina ne ia a koutou mai i te pouliga ki tona mainaga fakaofoofogina.” (1 Petelu 2:5, 9) E pelā mo Paulo, e fia‵fia latou i vaegā tauliaga penā ke oko foki eiloa māfai e ‘fakamaligi olotou toto’ i te fakataunuga o olotou tiute. Kae ko olotou taugasoa ko ‘nisi mamoe’ e ‵kau fakatasi kae ‵lago atu foki ki a latou i te galuega ko te faipati atu ki tino e uiga ki a Ieova mo ana fuafuaga.b (Ioane 10:16; Mataio 24:14) Ko tafaga la te gali mo te fakafiafia o te taviniga tenā mō tino katoa!—Salamo 107:21, 22.
Te Tukuatuga o te Taviniga Tapu
11. Ne tuku mai pefea ne te pelofeta fafine ko Ana se fakaakoakoga ‵lei mō Kelisiano katoa?
11 A te suā pati Eleni telā e fetaui mo ‵tou tapuakiga ko te la·treiʹa, telā ne ‵fuli ki te “taviniga tapu” i te New World Translation. E aofia i te taviniga tapu a faifaiga o te tapuakiga. E pelā mo te faimaiga e uiga ki se fafine ko 84 ana tausaga, ko Ana te pelofeta, me ne “seki tiaki eiloa ne ia te Fale Tapu i te taeao mo te afiafi, o tapuaki ki te Atua i te fakalikiliki mo te fai tinoga.” (Luka 2:36, 37) Ne tumau eiloa a Ana i te tapuaki atu ki a Ieova. E fai tou fafine mo fai se fakaakoakoga ‵lei mō tatou katoa—talavou mo tino ma‵tua, tāgata mo fafine. E pelā mo te ‵talo atu o Ana mo te loto finafinau ki a Ieova kae tapuaki atu faeloa ki a ia i te faletapu, e aofia foki i ‵tou taviniga tapu a te ‵talo mo te ‵kau atu ki fakatasiga.—Loma 12:12; Epelu 10:24, 25.
12. Se a te vaega lasi o te ‵tou taviniga tapu, kae e fai pefea te mea tenei mo fai foki se taviniga mō tino katoa?
12 Ne taku mai ne te apositolo ko Paulo se vaega lasi o ‵tou taviniga tapu i te taimi ne tusi mai ei a ia penei: “I te Atua tela e tavini ei au ki a ia i toku agaga, i te folafolaga o te Tala ‵Lei i tena Tama, ko taku molimau, me e iloa ne ia me se mafai o puli koutou i aku talosaga.” (Loma 1:9) E tonu, a te talaiatuga o te tala ‵lei e se se taviniga fua mō tino katoa kolā e lagona ne latou kae se faifaiga foki o te tapuakiga ki a Ieova te Atua. Faitalia me e fia fakalogo‵logo a tino ki ei io me ikai, a te galuega talai se taviniga tapu telā e tuku atu ki a Ieova. A ‵tou taumafaiga ke fai‵pati atu ki nisi tino e uiga ki uiga ‵gali mo fuafuaga aogā o te ‵tou Tamana alofa faka-te-lagi e aumai i ei ki a tatou a te fiafia lasi.—Salamo 71:23.
E Fai i Fea ne Tatou a te Taviniga Tapu?
13. Se a te fakamoemoega o tino kolā e tuku atu ne latou te lotou taviniga tapu i te koga tafa ki loto o te poletito i te faletapu faka-te-agaga o Ieova, kae ko oi e fia‵fia fakatasi mo latou?
13 Ne tusi atu penei a Paulo ki Kelisiano fakaekegina: “Ke loto fakafetai tatou, me ko maua ne tatou a te malo tela e se mafai o lūlūgina. Ke fia‵fia la tatou kae tapuaki atu ki te Atua i se auala e fiafia a ia ki ei, i te loto fakaaloalo mo te mataku.” (Epelu 12:28) Ona ko te fakamoe‵moe mo te loto tali‵tonu ki te mauaga o te Malo, e mautakitaki te fakatuanaki o te kau fakaekegina i te taimi e tapuaki atu ei latou ki te Atua Tafasili i te Maluga. E mafai fua ne latou o tuku atu ki a ia te taviniga tapu i te Koga Tapu mo te koga tafa ki loto o te poletito i te faletapu faka-te-agaga o Ieova, kae e ‵kilo atu latou mo te fakamoemoe ki te taviniga fakatasi mo Iesu i te ‵Toe Koga Tapu, i te lagi. E fia‵fia fakatasi latou mo olotou taugasoa, ko te potukau o nisi mamoe, ki te lotou fakamoemoega sē fuafuagina.—Epelu 6:19, 20; 10:19-22.
14. E maua pefea ne te vaitino tokouke a mea aogā mai i te taviniga a Iesu mō tino katoa?
14 E fai i fea ne nisi mamoe te lotou taviniga tapu? E pelā mo te mea ne matea atu ne te apositolo ko Ioane, ne sae mai se vaitino tokouke i aso fakaoti konei, kae “ne ‵ta olotou gatu, kae ne faka‵kena foki ne latou ki te toto o te Tama Mamoe.” (Fakaasiga 7:14) E fakauiga a te mea tenei me e pelā mo olotou taina tapuaki fakaekegina, e fakatuanaki latou ki te taviniga a Iesu mō tino katoa, mo te ofoatuga o tena foitino ‵lei katoatoa mō tino. E maua foki ne nisi mamoe konā a mea aogā mai i te taviniga a Iesu mō tino katoa me e “tausi fakamaoni [latou] ki tena feagaiga.” (Isaia 56:6) Ikai, e se aofia latou i te feagaiga fou, kae e tausi fakamaoni latou ki ei me e faka‵logo latou ki tulafono mo fakatokaga kolā e tuku mai i ei. E fesokotaki atu latou ki te Isalaelu a te Atua, mai i te ‵kai i te taipola faka-te-agaga e tasi kae ga‵lue fakatasi mo tino i ei, kae tavae atu ki te Atua i mua o tino katoa kae e ofo atu foki a taulaga faka-te-agaga kolā e fakafiafia atu ki a ia.—Epelu 13:15.
15. Tefea te koga e tuku atu ei ne te vaitino tokouke a te taviniga tapu, kae e aofia pefea latou i te fakamanuiaga tenei?
15 Tela la, e lavea atu a te vaitino tokouke e “‵tu i mua o te nofogaaliki, pela foki i mua o te Tama Mamoe, e pei katoa ki gatu kena.” E se gata i ei, “e ‵tu ei latou i mua o te nofogaaliki o te Atua kae tavini atu ki a ia i te ao mo te po i tona faletapu. Ka ko ia tela e nofo i te nofogaaliki e puipui ne ia latou i te nofo fakatasi o ia mo latou.” (Fakaasiga 7:9, 15) I Isalaelu, a tino kolā ne ‵fuli ki te lotu Iutaia ne tapuaki atu i te koga tafa ki tua o te poletito i te faletapu o Solomona. I se auala tai ‵pau, e tapuaki atu a te vaitino tokouke ki a Ieova i te koga tafa ki tua o te poletito i tena faletapu faka-te-agaga. A te tavini atu i konā e fai ei latou ke fia‵fia. (Salamo 122:1) Ke oko foki eiloa ki te taimi mai tua ifo o te mauaga ne te kau fakaekegina a te lotou taui faka-te-lagi, ka tumau eiloa latou i te tukuatuga o te taviniga tapu ki a Ieova e pelā me ko ana tino.—Fakaasiga 21:3.
Te Taviniga Tapu Telā e se Talia ne te Atua
16. Ne a mea e fakailoa mai ke fakaeteete i ei e uiga ki te taviniga tapu?
16 I aso o te kau Isalaelu mua, ne ‵tau o tuku atu te taviniga tapu e ‵tusa mo tulafono a Ieova. (Esoto 30:9; Levitiko 10:1, 2) E penā foki i aso nei, e isi ne mea kolā e manakogina ke tausi atu ki ei māfai e fai ke talia ne Ieova ‵tou taviniga tapu. Tenā eiloa te pogai ne tusi atu ei a Paulo ki te kau Kolose: “Ne seki gata eiloa te ma ‵talo mō koutou, e fakatagi atu ei maua ke faka‵fonu koutou i te iloa o te loto o te Atua, i poto katoa mo te iloa faka te Agaga, ke takitaki ei se olaga e aoga mō te Aliki, e fonu i mea e fakafiafia ki a ia, kae fua mai foki i galuega ‵lei katoa, kae ke ‵tupu ake foki koutou i te iloa ‵lei o te Atua.” (Kolose 1:9, 10) E se fakaiku aka ne tatou a te auala ‵lei ke tapuaki atu ei ki te Atua. E tāua ‵ki a te iloaga faka-te-Tusi Tapu, te malamalama faka-te-agaga, mo te poto faka-te-Atua. Kafai e se maua a mea konā, e mafai o iku atu ki mea fakama‵taku.
17. (a) Ne ‵fuli ‵se pefea a te taviniga tapu i aso o Mose? (e) E mafai pefea o faka‵segina a te taviniga tapu i aso nei?
17 Masaua te kau Isalaelu i aso o Mose. E fai‵tau tatou penei: “Ne fulitua atu te Atua ki a latou, kae fai ne ia latou ke tapuaki ki fetu o te lagi.” (Galuega 7:42) Ko oti ne lavea ne tino Isalaelu konā a galuega ‵mana a Ieova mō latou. Kae ne ‵fuli atu latou ki nisi atua i te taimi e mafau‵fau ei latou me ka manuia latou i ei. E se a‵lofa fakamaoni latou, kae e ‵tau o maua te alofa fakamaoni ko te mea ke talia ne te Atua ‵tou taviniga tapu. (Salamo 18:25) E tonu, e mu‵tana fua a tino i aso nei e ‵fuli keatea mai i a Ieova ke tapuaki atu ki fetu io me ko pulumakau aulo, kae e isi aka foki a nisi vaega o te ifo ki tupua. Ne fakailoa mai ne Iesu ke fakaeteete i te tavini atu ki “koloa,” kae ne taku foki ne Paulo a te kaimanako ko te ifo ki tupua. (Mataio 6:24; Kolose 3:5) E fakamaluga aka ne Satani a ia eiloa e pelā me se atua. (2 Kolinito 4:4) A vaegā ifoga ki tupua penā e fakama‵taku kae e fai foki mo fai ne matāsele. Mafaufau la ki se tino telā e fai mai i a ia e tautali ki a Iesu kae e fakamoemoe tonu eiloa a ia ke maumea i te olaga nei io me e talitonu eiloa a ia ki a ia eiloa mo ana manatu. Ko oi tonu eiloa e tavini atu a ia ki ei? E pefea te ‵kese o te tino tenā mai i tino Iutaia i aso o Isaia kolā ne tauto atu i te igoa o Ieova kae ne fakasēaogā ne latou a ana galuega ma‵losi me ne tavae atu i ei ki tupua sē ‵ma?—Isaia 48:1, 5.
18. Ne ‵se pefea a te taviniga tapu i aso ko ‵teka mo aso nei?
18 Ne fakailoa mai foki penei a Iesu: “Ka tuli koutou ne latou ki tua mai i olotou fale tapuaki, kae e oko mai foki te aso ka tamate ei koutou ne se tino. E taofi te tino tena pela me i te faiga ne ia a te mea nei, ko te taulaga tena ki te Atua.” (Ioane 16:2) A Saulo, telā ne fai mo fai a te apositolo ko Paulo, ne mafaufau me ne tavini atu a ia ki te Atua i te taimi ne ‘loto ei a ia ke mate a Setefano’ mo te ‘fakasaua mo te fia tamate ki soko o te Aliki.’ (Galuega 8:1; 9:1) I aso nei, a nisi tino kolā e tumau eiloa i te tamatega o matakāiga mo potukau kese‵kese, e fai mai me e tapuaki atu latou ki te Atua. E tokouke a tino kolā e fai mai me e tapuaki atu latou ki te Atua, kae e avatu ‵tonu eiloa olotou tapuakiga ki atua o te loto fenua, atua o taua i matakāiga, te maumea, te tino eiloa i a ia, io me ko nisi vaega aka foki.
19. (a) E ‵kilo atu pefea tatou ki ‵tou taviniga tapu? (e) Se a te vaegā taviniga tapu telā ka maua ei ne tatou te fiafia?
19 Ne fai mai penei a Iesu: “Tapuaki ki te Aliki [ko Ieova] tou Atua, me ko ia fua e tavini koe ki ei.” (Mataio 4:10) Ne faipati a ia ki a Satani, kae ko oko eiloa i te tāua ki a tatou katoa ke faka‵logo ki ana pati! A te tukuatuga o te taviniga tapu ki te Aliki Sili o te lagi mo te lalolagi se tauliaga maluga kae sē fuafuagina eiloa. Kae ne a mea e mafai o fai atu e uiga ki te faiga o te taviniga mō tino katoa telā e aofia i ‵tou tapuakiga? A te faiga o te mea tenei mō ‵tou taina, se galuega fakafiafia telā e aumai i ei a fiafiaga ‵lasi. (Salamo 41:1, 2; 59:16) E aumai eiloa ne te vaegā taviniga tenā a te fiafia tonu māfai fua e tuku atu te taviniga tenā mo te loto kātoa i te auala tonu. Ko oi tonu eiloa e tapuaki faka‵lei atu ki te Atua? I ā ai te taviniga tapu e talia ne Ieova? E mafai o tali aka ne tatou a vaegā fesili penā māfai e mafau‵fau tatou ki te tolu o pati i te Tusi Tapu telā e fakasino atu ki ‵tou tapuakiga. Ka fai ne tatou te mea tenei i te suā mataupu.
[Fakamatalaga fakaopoopo]
a A tapuakiga a Lotu Kelisiano ‵Se e fakauiga loa ki faigā tapuakiga io me ko faifaiga o tapuakiga, e pelā mo te ‵Kaiga a te Aliki i te Lotu Katolika Loma.
b I te Galuega 13:2, ne lipoti mai me i pelofeta mo faiakoga i Anitioka ne ‘tavini atu i mua o tino katoa’ (te ‵fuliga o se pati Eleni telā e tai ‵pau mo te lei·tour·giʹa) ki a Ieova. Tela la, a te taviniga tenei i mua o tino katoa ne aofia i ei te talaiatuga ki tino katoa.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Se a te taviniga lasi mō tino katoa telā ne fai ne Iesu?
• Se a te taviniga mō tino katoa telā e fai ne Kelisiano?
• Se a te taviniga tapu faka-Kelisiano, kae tefea te koga e fai i ei?
• Se a te uiga e ‵tau o fakaasi atu ne tatou ko te mea ke talia ne te Atua te ‵tou taviniga tapu?
[Ata i te itulau e 8]
E maua ne mātua a te fiafia lasi i te tukuatuga o mea
[Ata i te itulau e 11]
E tuku atu ne Kelisiano a te taviniga mō tino katoa māfai e fesoasoani atu latou ki nisi tino kae folafola atu foki ne latou te tala ‵lei
[Ata i te itulau e 12]
E ‵tau o maua ne tatou a te iloaga tonu mo te malamalama ko te mea ke fakamautinoa aka me e talia ne te Atua te ‵tou taviniga tapu