E Mafai Pefea o Fesoasoani Atu Koe ki se Tamaliki ‘Fakamāumāu Mea’?
“Ko ‵tau foki o fai se ‵kaiga e fakafiafia ei tatou, me i tou taina . . . ne galo, kae nei ko maua.”—LUKA 15:32.
“KO TIAKI ne au te munatonu!” Ko tafaga la te fakapoi o te mea tenei ki mātua kolā e ma‵taku ki te Atua kae ne taumafai malosi ke puti aka olotou tama‵liki i te auala faka-Kelisiano ke faka‵logo atu ki pati konei mai i se tamaliki! E ‘olo atu keatea’ a nisi talavou e aunoa mo te fakaasi mai o olotou lagonaga. (Epelu 2:1) E fakaata mai a talavou e tokouke konei ne te tama fakamāumāu mea i te tala fakatusa a Iesu, telā ne tiakina ne ia te fale o tena tamana kae fanatu o fakamāumāu ana mea i se fenua ‵mao.—Luka 15:11-16.
2 E tiga eiloa e se maua ne te tokoukega o Molimau a Ieova a te fakalavelave tenei, a tino kolā e maua ne latou, e seai eiloa se fakamafanafanaga e mafai o ave katoatoa keatea ei te lotou fanoa‵noa. Kae e se gata i ei, e se fiafia foki te talavou fakalogogatā tenā. E mafai o logosala malosi tena loto lagona. I te tala fakatusa a Iesu, ne oko atu fakamuli a “mafaufauga ‵lei” ki te tama fakamāumāu mea kae ne fiafia malosi i ei tena tamana. E mafai pefea ne mātua mo nisi tino i te fakapotopotoga o fesoasoani atu ki tama fakamāumāu mea ke oko atu ki a latou a “mafaufauga ‵lei”?—Luka 15:17.
Te Pogai ne Fakaiku Aka ne Nisi Tino ke Olo Keatea Latou
3 E lau i selau afe o talavou kolā e tavini atu ki a Ieova mo te fiafia i te fakapotopotoga Kelisiano. Kaia la e olo atu keatea ei a nisi talavou? E mafau‵fau latou me e isi se mea e galo i a latou i mea kolā e ofo mai ne te lalolagi. (2 Timoteo 4:10) Io me e mafau‵fau latou me ko tō faigata a te puipuiga a Ieova ki te lafu mamoe. E mafai ne te loto lagona sē ‵lei, te fiafai ki se tagata io me se fafine, io me ko te manakoga ke taliagina ne taugasoa o ‵futi atu keatea se talavou mai i te lafu mamoe a Ieova. E mafai o taofi aka ne se talavou tena tavini atu ki te Atua ona ko te mea e foliga mai me e amio fakaloi‵loi ana mātua io me ko nisi Kelisiano.
4 E fakaasi mai ne uiga mo amioga ‵teke a se tamaliki a tena vāivāi i te feitu faka-te-agaga, kae e fakaasi mai i ei a mea i tena loto. (Faataoto 15:13; Mataio 12:34) Faitalia me se a te pogai ne tō atu ei se talavou ki te auala ‵se, a te pogai tonu o te fakalavelave i nisi taimi ko te seai o se ‘iloaga tonu o te munatonu.’ (2 Timoteo 3:7) E se lava te tapuaki atu sāle ki a Ieova e pelā mo te faiga o se tiute kae e sili atu i te tāua ke fakamalosi aka ne talavou se fesokotakiga totino pili mo ia. Ne a mea ka fesoasoani atu ki a latou ke fai penā?
Ke Fakapilipili Atu ki te Atua
5 Ne tusi mai a te soko ko Iakopo, penei: “Fakapilipili atu koutou ki te Atua, ko fakapilipili mai ei a ia ki a koutou.” (Iakopo 4:8) Ke fai penā, e ‵tau o fesoasoani atu ki se talavou ke fakalasi atu tena fiafia ki te Muna a te Atua. (Salamo 34:8) Muamua la, ka manako a ia ki te “susu”—ko akoakoga fakavae o te Tusi Tapu. Kae i te taimi e fakaasi atu ei tena fiafia ki te Muna a te Atua kae ko kamata o tami a ia ki “mea‵kai ma‵keke”—ko fakamatalaga faka-te-agaga kolā e ‵loto—seki leva kae ka matua ei a ia i te feitu faka-te-agaga. (Epelu 5:11-14; Salamo 1:2) A te talavou telā e taku ‵tonu mai me ko oti ne tosina atu a ia ki auala o te lalolagi ne kamata o fakatāua ne ia a mea faka-te-agaga. Se a te mea ne fesoasoani atu ke ‵fuli ei a ia? Ne talia ne ia se manatu fesoasoani ke faitau ki te Tusi Tapu kātoa, ne ‵piki ‵mau a ia ki se fakasologa tumau o te faitauga ki te Tusi Tapu. E tonu, a te faitau sāle ki te Muna a te Atua se mea tāua ‵ki mō te atiakaga o se fesokotakiga pili mo Ieova.
6 Ko oko eiloa i te tāua mō mātua ke fesoasoani atu ki olotou tama‵liki ke ati aka se lagonaga fiafia ki te Muna a te Atua! Faitalia eiloa te faiga o se akoga tumau faka-te-kāiga, e tokotasi te tamaliki fafine talavou ne kau atu faeloa ki tama‵liki ma‵sei. Ne fai mai ne ia a mea kolā e masaua ne ia e uiga ki tena sukesukega faka-te-kāiga: “I te taimi ne ‵sili atu ei ne toku Tamana a fesili, ne faitau atu fua ne au a tali e aunoa mo te kilo atu ki ana mata.” I lō te faiga fua ke palele se mataupu i se sukesukega faka-te-kāiga, e fakagalue aka ne mātua ‵poto a te atamai i te akoako atu. (2 Timoteo 4:2) Ke fiafia se talavou ki te sukesukega, e ‵tau o lavea ne ia te aogā o te sukesukega tenā i tena olaga. Kaia e se fai atu ei a fesili kolā e mafai o taku mai i ei ana manatu? Fakamalosi atu ki te talavou ke fakagalue faka‵lei aka ne ia a te mataupu mai te mafaufau ‵loto ki ei.a
7 E se gata i ei, ke fai te sau‵talaga faka-te-Tusi Tapu mo fai se mea fakafiafia. Kafai e ‵lei, ke fakaaogā a talavou ke fai mai ne latou a tāga o mea ne ‵tupu mo tala i te Tusi Tapu. Fesoasoani atu ki a latou ke iloa ne latou a koga mo mea e uiga ki te fenua ne tupu ei se mea telā e sau‵tala ki ei. E mafai foki o fesoasoani atu a te fakaaogāga o mape. Mai te mafaufau faka‵lei ki ei, e mafai ei o fai se akoga faka-te-kāiga mo fai se mea fakafiafia telā e kese‵kese a mea e fai i ei. Se mea ‵lei foki mō mātua ke iloilo aka olotou fesokotakiga mo Ieova. Kafai e fakapili‵pili atu latou ki a Ieova, e mafai foki o fesoasoani atu latou ki olotou tama‵liki ke fai foki penā.—Teutelonome 6:5-7.
8 E fesoasoani atu foki a te ‵talo ki se tino ke fakapilipili atu ki te Atua. Ne fakalotolotolua se tamaliki fafine talavou i te tautali atu ki te olaga faka-Kelisiano io me ke kau atu a ia ki ana taugasoa kolā e se ‵pau olotou talitonuga. (Iakopo 4:4) Ne a ana mea ne fai e uiga ki te mea tenā? Ne taku ‵tonu mai a ia, penei: “Mō te taimi muamua, au ne ‵talo malosi atu ki a Ieova e uiga ki oku lagonaga.” Ne fakaoti mai tena tala me ne tali mai tena ‵talo i te taimi ne maua fakamuli ei ne ia se taugasoa i loto i te fakapotopotoga Kelisiano telā ne mafai o talitonu a ia ki ei. Ona ko te lagonaga me ne puipui a ia ne Ieova, ne kamata o ati aka ne ia se fesokotakiga totino mo te Atua. E mafai ne mātua o fesoasoani atu ki olotou tama‵liki ke momea aka te ‵lei o olotou ‵talo. I te taimi e ‵talo atu ei e pelā me se kāiga, e mafai ne mātua o taku ‵tonu atu a mea i olotou loto ko te mea ke mafai o lagona ne olotou tama‵liki a te fesokotakiga totino i te va o mātua mo Ieova.
Kufaki Kae ke se Fakalotolotolua
9 Kafai ko kamata o tapeapea atu keatea se talavou, kāti e fia nofo tokotasi a ia kae ‵teke atu ki so se taumafaiga mai i ana mātua ke fai se sau‵talaga faka-te-Tusi Tapu mo ia. Ne a mea e mafai o fai ne mātua i se vaegā tulaga faigata penā? Mafaufau ki mea ne fai ne Ieova ki te atufenua mua o Isalaelu. Ne kufaki a ia i tino Isalaelu “loto ma‵keke” mō tausaga e silia atu i te 900 a koi tuai o tiakina ne ia latou ke fai eiloa a mea e ‵loto latou ki ei. (Esoto 34:9; 2 Nofoaiga Tupu 36:17-21; Loma 10:21) Faitalia te “tofotofo sale ne latou” a ia kae ne ‘alofa fakamagalo’ eiloa a Ieova ki a latou. “E uke taimi ne kufaki ne ia tena kaitaua, kae kolomaki foki ne ia tena ita.” (Salamo 78:38-42) Ne seki ai eiloa se mea ‵se a te Atua i ana faifaiga ki a latou. E tau‵tali atu a mātua a‵lofa ki a Ieova kae e kufaki latou māfai e se saga fakavave atu a te tamaliki ki olotou taumafaiga ke fesoasoani atu ki a ia.
10 E se fakauiga a te kufaki, io me ko te onosai ki te “logo‵mae i se taimi leva”; e fakauiga ki te ita ma taofi aka a fakamoemoega katoa mō te faka‵leiakaga o se fesokotakiga telā ko oti ne fakamaseigina. Ne tuku mai ne Ieova se fakaakoakoga e uiga ki te auala ke kufaki ei. Ne fakaaogā ne ia te avanoaga muamua mai te ugaatuga “faeloa” o ana avefekau ki te kau Isalaelu. A Ieova ne “alofa mō ana tino,” faitalia te “tumau o latou i te kata ki pelofeta a te Atua tonu kae fakasēaogā ana muna.” (2 Nofoaiga Tupu 36:15, 16, NW) Ne toe fai atu a ia ki te kau Isalaelu, penei: “Fuli keatea koutou mai i otou olaga masei mo amioga masei e fai sale ne koutou.” (Ielemia 25:4, 5) Kae ne seki gutugutulua a Ieova ki ana akoakoga amio‵tonu. Ne fakatonu atu ki te kau Isalaelu ke ‘fuli atu’ ki te Atua mo ana auala.
11 E mafai o tau‵tali atu a mātua ki a Ieova i te kufaki ke mo a ma ‵fiu vave i se tamaliki fakalogogatā. E aunoa mo te fakagataga o se fakamoemoega, e mafai o fakaaogā ne latou te avanoaga muamua ke fakatumau a te fesokotakiga io me ke toe faka‵soko te fesokotakiga i va o latou. Kafai e ‵piki ‵mau latou ki akoakoga amio‵tonu, e mafai ei o fakamolemole atu “faeloa” latou ki te tamaliki ke toe foki mai ki te auala o te munatonu.
Te Taimi ko Fakatea ei se Tamaliki
12 E a māfai ko aofia se tamaliki telā e ‵nofo mo ana mātua i se amioga masei matagā kae ona ko tena sē salamo, ne fakatea ei a ia mai i te fakapotopotoga? Ona ko te mea e ‵nofo tasi te tamaliki mo ana mātua, koi maua eiloa ne laua te tiute ke akoako kae polopoloki a ia e ‵tusa mo te Muna a te Atua. E mafai pefea o fai te mea tenei?—Faataoto 6:20-22; 29:17.
13 Kāti e mafai—e tonu, ko te ‵toe auala ‵lei foki—ke tuku atu a vaegā akoakoga mo polopolokiga i se taimi e fai ei te akoga totino ki te Tusi Tapu. E ‵tau o kilo atu a te mātua ki te pogai e makeke ei te loto o te tamaliki kae taumafai ke iloa atu a mea i tena loto. Se a te pogai kātoa o tena masaki i te feitu faka-te-agaga? (Faataoto 20:5) E mata, e mafai o oko tonu atu ki tena loto? Ne a tusi siki e mafai o fakaaogā i se auala magoi? E fakatalitonu mai penei te apositolo ko Paulo: “Me i te muna a te Atua e ola kae galue mo te mana. E sili atu foki tona ‵kai i se pelu e ‵kai matalua. E suki ne ia te loto mo te agaga ke mavaelua, ke oko foki eiloa ki sokoga ivi mo ‵kano; e fakamasino foki ne ia a manako mo mafaufauga o loto o tino.” (Epelu 4:12) E tonu, e mafai o uke atu a mea e fai ne mātua i lō te fai atu fua ki olotou tama‵liki ke se toe aofia i te faiga o mea ma‵sei. E mafai o taumafai latou ke kamata kae akoako atu te auala ke faka‵lei aka ei te fakalavelave.
14 E ‵tau o toe faka‵lei aka ne se talavou telā ne amio masei tena fesokotakiga mo Ieova. A te mea muamua e ‵tau o fai ne ia ko te “salamo . . . kae ‵fuli atu.” (Galuega 3:19; Isaia 55:6, 7) I te fesoasoani atu ki talavou i olotou fale ke salamō, e ‵tau mo mātua o ‘tumau i te ‵kalo keatea mai te kinau kae fakatonu atu i te loto malalo’ a te tamaliki telā e se fiafia. (2 Timoteo 2:24-26) E ‵tau o “polopoloki” a ia i te auala faka-te-Tusi Tapu. A te pati Eleni telā ne ‵fuli ki te “polopolokiga” e mafai foki o ‵fuli ki “te tukuatuga o fakamaoniga ‵tonu.” (Fakaasiga 3:19; Ioane 16:8) Tela la, a te polopoloki atu e aofia i ei a te fakaasiatuga o fakamaoniga e lava ke fakatalitonu atu ki te tamaliki me ne agasala a ia. Se mea tonu me i te faiga o te mea tenei e se se mea faigofie. Kafai e mafai, ke oko atu a mātua ki tena loto, mai te fakaaogāga o auala faka-te-Tusi Tapu katoa ke fakatalitonu atu ki a ia. E ‵tau o taumafai latou ke fesoasoani atu ki a ia ke fakatāua ne ia a te manakoga “ke takalialia ki amioga ma‵sei, kae alofa ki te mea ‵lei.” (Amosa 5:15, NW) Kāti e mafai o toe “‵foki mai ana mafaufauga ‵lei kae ‵kalo keatea mai te matāsele a te Tiapolo.”
15 Ke toe faka‵lei aka a te fesokotakiga o se tino mo Ieova, a te ‵talo se mea eiloa e ‵tau o fai. E tonu, e seai se tino e ‵tau o “‵talo” e uiga ki agasala matagā kolā e fai, e aunoa mo te loto salamō ne se tino telā ne kau atu muamua ki te fakapotopotoga Kelisiano. (1 Ioane 5;16, 17; Ielemia 7:16-20; Epelu 10:26, 27) Kae e mafai ne mātua o fakamolemole atu ki a Ieova ke tuku atu ki a latou a te poto ke fakafesagai faka‵lei atu ki te tulaga tenā. (Iakopo 1:5) Kafai ko fakaasi mai ne se talavou fakatea a fakamaoniga o tena salamo kae e se ‘maua a te loto malosi i mua o te Atua’ ke faipati atu ki a ia, e mafai ne mātua o ‵talo atu me kafai e maua ne te Atua se fakavae mō te fakamagaloga o te mea ‵se a te tamaliki, ke fai eiloa Tena loto. (1 Ioane 3:21) A te lagonaga o ‵talo konei e ‵tau o fesoasoani atu ki te talavou ke kilo atu ki a Ieova e pelā me se Atua alofa fakamagalo.b—Esoto 34:6, 7; Iakopo 5:16.
16 Kafai e fakatea se talavou papatiso, a tino i te fakapotopotoga e ‵tau o fakagata te “fakatakaga” ki a ia. (1 Kolinito 5:11; 2 Ioane 10, 11) E mafai o iku fakamuli atu te mea tenei ki te fesoasoani atu ke ‘maua ne ia a mafaufauga ‵lei’ kae toe foki atu ki te lafu mamoe telā e puipui ne te Atua. (Luka 15:17) Faitalia me e toe foki mai a ia io me ikai, kae e mafai ne tino o te fakapotopotoga o fakamalosi atu ki te kāiga o te talavou fakatea. E mafai ne tatou o ‵sala atu ki avanoaga ke fakaasi atu ei te “alofa” mo te “atafai” ki a latou.—1 Petelu 3:8, 9.
Te Auala e Mafai ei o Fesoasoani Atu a Nisi Tino
17 Kae e a se talavou telā e seki fakatea mai te fakapotopotoga Kelisiano kae ko kamata o vāivāi tena fakatuanaki? “Kafai e isi se mea o te foitino ko ‵mae,” ne tusi mai te apositolo ko Paulo, “ka ‵mae a vaega katoa.” (1 Kolinito 12:26) E mafai o ‵saga malosi atu a nisi tino ki se vaegā talavou penā. E tonu, e ‵tau o fakaeteete malie ona ko te mea e mafai o fakamalosi atu se talavou vāivāi ki nisi talavou i auala sē ‵lei. (Kalatia 5:7-9) I te fakapotopotoga e tasi, a tino ma‵tua ‵lei kolā e ma‵nako o fesoasoani atu ki nisi talavou kolā ko kamata o vāivāi i te feitu faka-te-agaga ne ‵kami atu latou ke fakalogo‵logo ki pese fakatagi‵tagi kolā e lauiloa. E tiga eiloa ne ‵kau atu kae ne fia‵fia foki ki vaegā taimi penā, a te lotou fakatau fakamalosi atu ne iku fakamuli atu ki te fakagataga o te lotou fesokotakiga mo te fakapotopotoga. (1 Kolinito 15:33; Iuta 22, 23) A mea kolā e mafai o fesoasoani atu ki se tamaliki vāivāi, e se ko maopoopoga e aunoa mo takitakiga faka-te-agaga, kae ko fakatasiga kolā e fesoasoani atu ki a ia ke ati aka se manakoga mō mea faka-te-agaga.c
18 Kafai ko toe foki mai se talavou telā ko oti ne tiakina ne ia te fakapotopotoga ki te Kingdom Hall io me e kau mai ki se fono, mafaufau ki ana lagonaga. E mata, e se ‵tau o fakaasi atu ne tatou a te uiga talimālō o te tamana o te tama fakamāumāu mea i te tala fakatusa a Iesu? (Luka 15:18-20, 25-32) Ne fai mai se talavou telā ne tiakina ne ia a te fakapotopotoga Kelisiano kae ne kau atu fakamuli ki se fono lasi, penei: “Au ne mafaufau me ka se fia ‵saga mai a tino katoa ki se vaegā tino penei mo au, kae ne o‵mai a taina mo tuagane kae ne talimālō faka‵lei mai ki a au. Ne otia malosi oku lagonaga i ei.” Ne kamata o toe sukesuke a ia ki te Tusi Tapu kae fakamuli ifo ne papatiso ei a ia.
Ke mo a ma ‵Fiu
19 A te fesoasoani atu ki se “tama fakamāumāu mea” ke toe ‘maua ne ia a mafaufauga ‵lei’ e manakogina i ei a te onosai kae e mafai o fai mo fai se mea faigata ki mātua mo nisi tino. Kae ke mo a ma ‵fiu. “Fai mai nisi tino me vave fakataunu ne te Aliki a te mea ne folafola ne ia, kae i nisi taimi e fai pena. Ka ko ia e fakatalitali mo te kufaki me se manako a ia ke malaia se tino, tena te pogai e fakatuai ei a ia o fakataunu ana folafolaga, ko te mea ke lava se taimi e salamo ei a tino.” (2 Petelu 3:9) E maua ne tatou te fakatalitonuga mai te Tusi Tapu me e manako a Ieova ke salamo kae ola a tino. A te ‵tonuga loa, ne fakaaogā ne ia te avanoaga muamua i te faiga o se fakatokaga ke toe faka‵lei aka ei a tino mo ia. (2 Kolinito 5:18, 19) Ne iku atu tena onosai ki te ‵toe mauaga ne te fia miliona o tino a mafaufauga ‵lei.—Isaia 2:2, 3.
20 E mata, e ‵tau o fakaaogā ne mātua so se auala faka-te-Tusi Tapu ke fesoasoani atu ke maua ne olotou tama‵liki fakamāumāu mea a mafaufauga ‵lei, i ne? Ke tautali atu ki a Ieova, kae kufaki i te taimi e fakaaogā ei ne koe a auala aogā ke fesoasoani atu ki te tamaliki ke toe foki mai ki a Ieova. Ke ‵piki ‵mautakitaki koe ki fakatakitakiga i te Tusi Tapu, kae taumafai o fakaasi atu ne koe a uiga o Ieova, ko te alofa, fakamaoni, mo te poto kae ke ‵talo atu foki ei koe ki a ia mō se fesoasoani. E pelā eiloa mo te ‵saga atu o tino ‵teke e tokouke ki te ‵kamiga alofa a Ieova ke toe ‵foki mai, ka mafai foki o toe foki mai a tau tama fakamāumāu mea ki te lafu a te Atua telā e puipuigina.—Luka 15:6, 7.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Mō manatu fesoasoani e uiga ki te akoako atu o talavou i se auala magoi, ke onoono ki Te Faleleoleo Maluga i a Iulai 1, 1999, te itulau e 23-27.
b Ka se fai atu a vaegā ‵talo penā i mua o tino katoa mō se tamaliki fakatea i fakatasiga a te fakapotopotoga, me kāti e se iloa ne nisi tino a te tulaga o te tino fakatea tenā.—Ke onoono ki te Watchtower i a Oketopa 15, 1979, te itulau e 31.
c Mō fakamatalaga likiliki, ke onoono ki te Awake! i a Iuni 22, 1972, te itulau e 13-16; Setema 22, 1996, te itulau e 21-23.
E Masaua ne Koe?
• Se a te pogai tonu o te fakalavelave māfai ko tiakina ne talavou a te fakapotopotoga?
• E mafai pefea o fesoasoani atu ki talavou ke ati aka se fesokotakiga totino mo Ieova?
• Kaia e ‵tau ei o kufaki kae se fakalotolotolua a mātua i te fesoasoani atu ki se tama fakamāumāu mea?
• E mafai pefea o fesoasoani atu a tino i te fakapotopotoga ki se talavou fakamāumāu mea ke toe foki mai?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. (a) Se a te kilokiloga a nisi talavou ki te munatonu faka-Kelisiano? (e) E pefea a lagonaga o mātua mo tama‵liki i vaegā tulaga penā?
3. Ne a nisi pogai e fakaiku aka ei ne talavou ke tiakina ne latou te fakapotopotoga Kelisiano?
4. Se a te pogai tonu e ‵tō atu ei a talavou ki te auala ‵se?
5. Se a te mea e manakogina ko te mea ke fakamalosi aka ne se talavou se fesokotakiga totino mo te Atua?
6, 7. E mafai pefea ne mātua o fesoasoani atu ki olotou tama‵liki ke maua se lagonaga fiafia ki te Muna a te Atua?
8. E fesoasoani atu pefea a te talo ki se tino ke fakapilipili atu ki te Atua?
9, 10. Se a te fakaakoakoga ne tuku mai ne Ieova i te taimi ne kufaki ei a ia i te kau Isalaelu fakalogoga‵tā?
11. E mafai pefea ne mātua o kufaki kae se fakalotolotolua i olotou faifaiga ki se tamaliki telā e fakalogogatā?
12. Se a te tiute o mātua ki se tamaliki telā e ‵nofo tasi mo laua kae ko oti ne fakatea mai te fakapotopotoga?
13. E mafai pefea ne mātua o oko atu ki te loto o se tamaliki telā ne amio masei?
14. Se a te mea muamua e ‵tau o fai ne se talavou telā ne amio masei ke toe faka‵lei aka ei tena fesokotakiga mo Ieova, kae e mafai pefea o fesoasoani atu a mātua ki te tamaliki ke fai te mea tenā?
15. Se a te tusaga e mafai o fai ne te ‵talo i te ‵toe faka‵leiga o te fesokotakiga o tino amio ma‵sei mo Ieova?
16. E mafai pefea o fesoasoani atu tatou ki kāiga o se tamaliki telā ko oti ne fakatea?
17. Ne a mea e ‵tau o masaua ne tatou māfai e taumafai tatou ke fesoasoani atu ki se tamaliki telā ko takasese?
18. E mafai pefea ne tatou o fakaakoako atu ki te kilokiloga a te tamana o te tama fakamāumāu mea i te tala fakatusa a Iesu?
19, 20. Kaia e ‵tau ei o tumau tatou i se kilokiloga aogā e uiga ki se tama fakamāumāu mea?
[Ata i te itulau e 25]
A te faitau ki te Muna a te Atua se mea tāua ke ati aka ei se fesokotakiga pili mo Ieova
[Ata i te itulau e 25]
A ‵talo mai te loto a mātua e mafai o fesoasoani atu ki olotou tama‵liki ke matea atu te fesokotakiga totino i te va o mātua mo Ieova
[Ata i te itulau e 27]
Ke talia mo te fiafia se tama fakamāumāu mea māfai ko ‘maua ne ia a mafaufauga ‵lei’
[Ata i te itulau e 28]
Ke fakaaogā a auala aogā ke fesoasoani atu ki tau tamaliki ke toe foki mai ki a Ieova