“Ke Matapula‵pula Koutou!”
“Ko te muna e fai atu ne au ki a koutou, e tenā foki taku muna e fai atu ki tino katoa: Ke matapula koutou!”—MALEKO 13:37.
NE ‵TEU aka ne Juan ana kope tāua i tena fale kae ne ‵funa ne ia mai lalo i tena moega mo te manatu me tenā eiloa te ‵toe koga ‵lei. Kae ui ei, i te po e tasi ne ‵nau ei lā ‵moe mo tena avaga, ne ulu atu se tino kaisoa ki loto i te potu. E mautinoa eiloa me ne iloa ‵lei ne te tino kaisoa a te koga e maua ei a mea konā. Ne kaisoa katoa ne ia a kope tāua mai lalo o te moega fakatasi mo tupe a Juan i loto i te sefe i tafa o te moega. I te taeaoakega ne iloa ne Juan me ko oti ne kaisoa ana kope tāua. Ne masaua faeloa ne ia a te akoakoga faigata tenei: E se mafai ne se tino telā e tō tena moe o tausi ana kope tāua.
2 E penā foki eiloa i te feitu faka-te-agaga. E se mafai ne tatou o puipui ‵tou fakamoemoega mo ‵tou fakatuanaki māfai e ‵tō ‵tou moe. Kae ne fakamalosi mai a Paulo, penei: “E se ‵tau mo tatou o ‵moe e pelā mo nisi tino; e ‵tau mo tatou o mataala kae toka.” (1 Tesalonia 5:6) Ne fakaaogā ne Iesu a te tala fakatusa e uiga ki te tino kaisoa ke fakaasi mai ei te tāua ke tumau faeloa i te mataala. Ne fakamatala atu ne ia a mea kolā ka ‵tupu māfai ko vau a ia e pelā me ko te Fāmasino, kae ne polopoloki mai a ia, penei: “Tela la, ke matapula‵pula koutou me se iloa ne koutou me tefea te aso e vau ei te otou Aliki. Ke masaua ne koutou a te mea nei! Kafai te pule o te kāiga e iloa ne ia a te taimi o te po e vau sāle i ei a te tino kaisoa; e alaala faeloa a ia ke mo a e vau a te tino kaisoa ki loto i tena fale. Tela la, e ‵tau koutou o toka me i te Tama a te Tagata e vau i te itula telā ne seki fakatali‵tali koutou ki ei.” (Mataio 24:42-44) E se fakailoa muamua mai ne te tino kaisoa a te taimi ka vau ei a ia. E vau a ia i te taimi telā e seki fakamoemoe ki ei se tino. I se auala tai ‵pau, e pelā mo pati a Iesu, ka oko mai a te gataga o te olaga masei tenei ‘i te itula telā ne seki fakatali‵tali tatou ki ei.’
“Ke Matapula‵pula Koutou, ‵Tu Mautakitaki i te Fakatuanaki”
3 Ne fakatusa ne Iesu a Kelisiano ki tavini kolā ne fakatalitali ki te lotou pule ke foki mai i te fakaipoipoga, i ana pati kolā ne tusi i te Evagelia a Luka. Ne ‵tau o matapula‵pula faeloa latou ke toka o talimālō a ia māfai ko foki mai. I se auala tai ‵pau, ne fai mai a Iesu, penei: “Me i a au te Tama a te Tagata, ka vau i se itula e seki fakamoemoegina ne koutou.” (Luka 12:40) E mafai o se toe matapula‵pula a tino kolā ne tavini atu ki a Ieova i tausaga e uke ona ko aso faiga‵ta ko ‵nofo nei tatou i ei. E mafai o fakaiku aka ne latou me e se tāitāi eiloa o oko mai te gataga. Kae e mafai o fai ne vaegā mafaufauga penā ke se ‵saga tonu atu tatou ki mea faka-te-agaga kae ke ‵saga atu ki fakamoemoega faka-te-foitino kolā e mafai o fai ei tatou ke fia ‵moe i te feitu faka-te-agaga.—Luka 8:14; 21:34, 35.
4 E maua foki ne tatou te suā fakaakoakoga mai te tala fakatusa tenā a Iesu. E tiga eiloa ne se iloa ne tavini a te itula ka oko mai ei te lotou pule, kae ne iloa ‵lei ne latou me ka oko mai a ia i te po tenā. Kāti ka faigata ‵ki ke ala faeloa latou i te po kātoa tenā māfai e ma‵natu aka latou me ka oko mai te lotou pule i se isi po. Kae ne seki fai penā, ne iloa ne latou a te po telā ka vau ei a ia, kae ne fakamalosi atu ei te mea tenā ke tumau eiloa latou i te mataala. I se auala tai ‵pau, e fakaasi faka‵lei mai ne valoaga i te Tusi Tapu me ko ‵nofo atu nei tatou i aso fakaoti; kae e se fakaasi mai i ei a te aso mo te itula ka oko mai ei te gataga. (Mataio 24:36) A te ‵tou tali‵tonu me e oko mai eiloa te gataga ka fesoasoani mai ke ala faeloa tatou, kae kafai e tali‵tonu katoatoa tatou me ko pili ‵ki mai a te aso o Ieova, ka maua ei ne tatou te fakamalosiga ke tumau i te matapula‵pula.—Sefanaia 1:14.
5 Ne fakamalosi atu a Paulo i tena tusi ki te kau Kolinito, penei: “Ke matapula‵pula koutou, ‵tu mautakitaki i te fakatuanaki.” (1 Kolinito 16:13) E tonu, kafai e matapula‵pula tatou ka tu ‵mautakitaki foki tatou e pelā me ne Kelisiano i te fakatuanaki. E mafai pefea o tu ‵mautakitaki tatou i te matapula‵pula? Mai te ‵sala atu ki te iloaga ‵loto e uiga ki te Muna a te Atua. (2 Timoteo 3:14, 15) Ka fesoasoani mai a te faiga o ‵tou sukesukega mo te ‵kau atu faeloa ki fakatasiga ke fakamalosi aka i ei ‵tou fakatuanaki kae e tāua foki ki ‵tou fakatuanaki a te mafaufau faeloa ki te aso o Ieova. Tela la, a te mafaufau faeloa i taimi katoa ki fakamaoniga mai te Tusi Tapu me ko pili mai a te gataga o te olaga masei tenei ka fesoasoani mai ke se puli i a tatou a mea tāua e uiga ki te munatonu me ko pili o oko mai te gataga tenā.a Se mea ‵lei foki ke mafaufau faka‵lei ki mea kolā e ‵tupu i te lalolagi kae e fakataunu mai ei a valoaga i te Tusi Tapu. Ne tusi mai se taina e tokotasi mai Siamani, penei: “I so se taimi e fakalogologo ei au ki tala o te atupaipai—ko taua, mafuie, amioga fakasauā mo te fakalailaiga o te ‵tou lalolagi—e faka‵mafa mai faeloa i ei ki a au a te manatu me ko pili mai te gataga.”
6 E maua atu foki ne tatou a te suā tala i te Maleko mataupu e 13 e uiga ki te fakamalosiga a Iesu ki ana soko ke tumau i te matapula‵pula. E ‵tusa mo te mataupu tenei, ne fakatusa ne Iesu te lotou tulaga ki te tino tausi mataloa telā e fakatalitali ke oko mai tena pule telā ne fano ki te suā fenua. E se iloa ne te tino tausi mataloa a te itula ka oko mai ei tena pule. Ne ‵tau fua mo ia o matapulapula. Ne fakauiga a Iesu i konei ki ‵tūga e fa o te leoleo kolā e mafai o oko mai ei te pule. A te ‵tūga i te fa o te leoleo ne kamata mai i te tolu i te vaveao ke oko ki te taimi ne sae aka ei te mata o te la. I te toe ‵tūga tenā, e faigofie fua ke matuletule a te tino tausi mataloa i te fia moe. E pelā mo sotia, e iloa ‵lei ne latou me i te tafataeao ‵malu ko te ‵toe taimi ‵lei ke ‵po aka ei se fili. I se auala tai ‵pau, i te fakaotiga o aso fakaoti konei, ko ‵tō ei a ‵moe o tino e tokouke i ‵tou tafa i te feitu faka-te-agaga, kae kāti ko fakafaigata ei te ‵tou tumau i te matapula‵pula. (Loma 13:11, 12) Tenā te pogai ne fakamalosi mai faeloa a Iesu i tena tala fakatusa, penei: “Ke matapula koutou, kae ke toka foki . . . Tela la, ke matapula koutou . . . Ko te muna e fai atu ne au ki a koutou, e tenā foki taku muna e fai atu ki tino katoa: Ke matapula koutou!”—Maleko 13:32-37.
7 I te faiga o tena galuega talai mo te taimi ne toe fakatu aka ei a ia mai te mate, ne fakamalosi atu a Iesu i taimi e uke ke mataala faeloa. E tonu, i te ukega o taimi e fakasino atu ei te Tusi Tapu ki te gataga o te olaga masei tenei, e lavea atu faeloa ne tatou i ei a te fakamalosiga ke toka faeloa io me ke tumau i te matapula‵pula.b (Luka 12:38, 40; Fakaasiga 3:2; 16:14-16.) E mautinoa eiloa me e fakamataku ‵ki māfai ko matule‵tule tatou i te fia ‵moe i te feitu faka-te-agaga. E ‵tau o maua ne tatou katoa a fakamalosiga konā!—1 Kolinito 10:12; 1 Tesalonia 5:2, 6.
Apositolo Tokotolu Kolā ne ‵Tō Olotou ‵Moe
8 E pelā mo te fakaakoakoga a Petelu, Iakopo mo Ioane, e uke atu a mea e aofia i te tumau i te matapulapula i lō te manakoga fua ke fai penā. Ne malosi ‵lei a tāgata e tokotolu konei i te feitu faka-te-agaga, ne tau‵tali atu mo te fakamaoni ki a Iesu kae ne a‵lofa malosi foki latou ki a ia. Kae ui ei, ne seki tumau latou i te mataala i te po o Nisani 14 i te 33 T.A. Ne olo tasi atu a apositolo e tokotolu konei mo Iesu ki te fatoaga o Ketesemane i te otiga ne fakamanatu ne latou a te Paseka i te potu tafa ki luga. Ne fai atu a Iesu ki a latou, penei: “Toe momea eiloa kae mate au i toku fanoanoa. ‵Nofo i konei ke alaala tasi tatou.” (Mataio 26:38) Ne ‵talo fakatolu a Iesu ki tena Tamana i te lagi kae ne foki fakatolu atu foki ki ana taugasoa, telā ne maua atu ne ia latou e ‵moe.—Mataio 26:40, 43, 45.
9 Kaia ne fakafanoanoa ei a Iesu ne tāgata fakamaoni konei i te po tenā? Ne fi‵ta malosi latou. Ko leva ‵ki te po, kāti ko te valuapo, kae “ko se maua eiloa ne latou o ‵pula olotou mata.” (Mataio 26:43) Kae ne fai atu faeloa a Iesu ki a latou: “Sa ‵moe kae ‵talo, i te mea ma oko mai fakaosoosoga ki a koutou. E manako ki ei te loto, ka ko te foitino ko vāivāi.”—Mataio 26:41.
10 E seai se fakalotolotolua me ne fi‵ta foki a Iesu i te ‵toe po tāua tenā kae i lō te ‵tō o tena moe, ne fakamāumāu ne ia a taimi tāua koi ‵toe o tena saolotoga ke ‵talo atu mo te loto finafinau. I nāi aso mai mua atu i ei, ne fakamalosi atu penei a ia ki ana soko: “Tela la, a koutou ke matapula‵pula kae ‵talo sāle, ko te mea ke maua ne koutou te malosi e ‵sao mai ei koutou i mea faiga‵ta katoa ka oko mai, kae ‵tu atu ei foki koutou i mua o te Tama a te Tagata.” (Luka 21:36; Efeso 6:18) Kafai e ‵saga tonu atu tatou ki pati polopoloki a Iesu kae tau‵tali atu ki tena fakaakoakoga ‵lei i te faiga o ‵tou ‵talo mo te loto kātoa, ka fai ei ke tumau faeloa tatou i te matapula‵pula i te feitu faka-te-agaga.
11 E tiga eiloa ne seki maina ana soko, ne malamalama ‵lei a Iesu me ko pili fua o puke fakapagota a ia kae fakasala ki te mate. Ka iku atu ana tofotofoga ki tena mate fakalogo‵mae i luga i te sataulo. Ko oti ne fakailoa atu ne Iesu ki ana soko a mea katoa konei kae ne seki malamalama latou i ana pati. Tela la, ne ‵tō olotou ‵moe i te taimi ne alaala faeloa ei a ia o ‵talo. (Maleko 14:27-31; Luka 22:15-18) E pelā mo mea ne ‵tupu ki te kau apositolo, e vāivāi ‵tou foitino kae isi foki ne mea kolā e se iloa ne tatou. Kae kafai e se ‵saga tonu atu tatou ki te taimi ko ola nei tatou i ei, e mafai fua o ‵tō ‵tou moe i te feitu faka-te-agaga. Kafai e matapula‵pula tatou, ka se mafai eiloa o fai penā.
Uiga Tāua e Tolu
12 E mafai pefea o toka faeloa tatou ? Ko oti ne lavea atu ne tatou a te tāua o te ‵talo mo te manakoga ke masaua faeloa a te aso o Ieova. E se gata i ei, ne taku mai foki ne Paulo a uiga tāua e tolu kolā e ‵tau o fakamalosi aka ne tatou. Ne fai mai a ia, penei: “Ka ko tatou ne tino o te ao; tela la, e ‵tau mo tatou o toka. E ‵tau foki mo tatou o fakapei ki o‵tou foitino a te fakatuanaki mo te alofa ke fai mo o‵tou ufifatafata, ka ko te ‵tou fakamoemoega mō te fakaolataga ke fai mo puloutau.” (1 Tesalonia 5:8) Ke na mafau‵fau nei tatou ki te tāua o te fakatuanaki, te fakamoemoega, mo te alofa ki te tumau o tatou i te mataala i te feitu faka-te-agaga.
13 E ‵tau o maua ne tatou se fakatuanaki ‵mautakitaki me e ola a Ieova kae “tuku atu foki ne ia te taui ‵lei ki tino kolā e salasala ki a ia.” (Epelu 11:6) A te fakataunuga muamua o te valoaga a Iesu e uiga ki te gataga i aso o te kau apositolo e fakamalosi aka ei te ‵tou fakatuanaki ki te fakataunuga lasi i ‵tou aso nei. Kae ka fai ne te ‵tou fakatuanaki ke olioli faeloa tatou ki te aso o Ieova mo te loto talitonu me i te valoaga tenei “e oko mai eiloa, kae ka se tuai foki.”—Sapakuka 2:3.
14 E fai te ‵tou fakamoemoega mautinoa mo fai se “taula i o‵tou loto” telā e fai ei ke mafai ne tatou o kufaki i fakalavelave faiga‵ta faitalia me e ‵tau o faka‵tali tatou ki te taimi ka fakataunu tonu ei ne te Atua ana fuafuaga. (Epelu 6:18, 19) Ne fai mai a Margaret, se tuagane fakaekegina telā ko iva sefulu tupu ana tausaga kae ne papatiso i te 70 tausaga ko ‵teka, penei: “I te taimi ko pili ei o mate taku avaga i te kenisa i te 1963, ne mafaufau au me se mea gali ke na oko fakavave mai te gataga. Kae nei ko iloa aka ne au me ne mafaufau fua au ki a au eiloa. Ne seki maina matou i te lasi o te galuega talai telā ne ‵tau o fai i te lalolagi kātoa. Ke oko mai eiloa ki aso nei koi uke eiloa a fenua ne fatoā kamata aka ei te galuega talai. Tela la, ko oko eiloa toku fiafia me ne kufaki a Ieova.” Ne fakatalitonu mai a te apositolo ko Paulo, penei: “Ko te kufaki e fakatupu ne ia te iloa tonu, ka ko te iloa tonu e fakatupu ne ia te fakamoemoe. Ka ko te fakamoemoe e se fai ne ia ke ‵mate o‵tou loto.”—Loma 5:3-5.
15 A te alofa faka-Kelisiano ko te ‵toe uiga fakaofoofogia eiloa me e māfua mai i ei a mea katoa kolā e fai ne tatou. E tavini atu tatou ki a Ieova me e a‵lofa tatou ki a ia, faitalia te taimi e fakataunu ei ana fuafuaga. E fakamalosi aka tatou ne te alofa ki ‵tou tuakoi ke talai atu te tala ‵lei o te Malo faitalia te leva e manako ki ei te Atua mo te fia foki o taimi e āsi atu ei tatou ki te fale eiloa e tasi. E pelā mo pati ne tusi mai ne Paulo, “E iai a mea konei e tolu: te fakatuanaki, te fakamoemoe, mo te alofa; ka ko te alofa e tulaga muamua eiloa i mea konei.” (1 Kolinito 13:13) E fai ne te alofa ke kufaki faeloa tatou kae fesoasoani mai foki ke tumau tatou i te mataala. “A te alofa . . . e fakamoemoe ki mea katoa, e kufaki ki mea katoa. E se mafai o gata a te alofa.”—1 Kolinito 13:7, 8.
“Tausi Faka‵lei a te Mea Tenā e i a Koe”
16 Ko ola nei tatou i toe taimi tu ‵kese kae e fakamasaua mai ne mea kolā e ‵tupu i ‵tou tafa me ko ‵nofo atu nei tatou i toe taimi o aso fakaoti. (2 Timoteo 3:1-5) E se tenei te taimi ke fakavāi‵vāi ei tatou kae e ‵tau o ‘tausi faka‵lei a te mea ko maua ne tatou.’ (Fakaasiga 3:11) Kafai e “toka foki o‵tou loto, ko te mea ke mafai ne [tatou] o ‵talo” fakatasi mo te fakamalosiakaga o te fakatuanaki, te fakamoemoega mo te alofa, ka fakamaoni atu ei me ko toka tatou ke kufaki i taimi o tofotofoga. (1 Petelu 4:7) E uke ‵ki a mea e ‵tau o fai ne tatou i te galuega a te Aliki. Ka fesoasoani mai a te galue malosi mō te Atua ke mataala faeloa tatou.—2 Petelu 3:11.
17 Ne tusi mai a Ielemia, penei: “Ko te Aliki fua ko toku fakamoemoega, tela la, au e fakamoemoe eiloa ki a ia. A te Aliki e atafai ki a latou kolā e tali‵tonu ki a ia, tela la, e sili te faka‵tali o tatou mo te kufaki ke faka‵sao ne ia tatou.” (Tagiga a Ielemia 3:24-26) Ne faka‵tali a nisi tino o tatou mō se taimi toetoe fua. Kae ne faka‵tali a nisi tino mō te fia o tausaga ke lavea ne latou te fakaolataga a Ieova. Ko oko eiloa i te toetoe o te taimi tenei e faka‵tali ei tatou māfai e fakatusa ki te taimi se-gata-mai i aso mai mua! (2 Kolinito 4:16-18) Kae koi faka‵tali tatou ki te taimi tonu o Ieova, e mafai o fakamalosi aka ne tatou a nisi uiga tāua faka-Kelisiano kae fesoasoani atu ki nisi tino ke fakaaogā faka‵lei ne latou a te vaitaimi tenei o te kufaki o Ieova ke puke ‵mau ki te munatonu. Ke na tumau eiloa tatou katoa i te matapula‵pula. Ke na fakaakoako atu tatou ki a Ieova kae ke kufaki, mai te fakaasiatuga o te loto fakafetai mō te fakamoemoega ne tuku mai ne ia ki a tatou. Kafai e tumau tatou mo te fakamaoni i te mataala, ke na puke ‵mautakitaki tatou ki te fakamoemoega o te ola se-gata-mai. Ka taunu tonu mai i ei a pati fakapelofeta konei ki a tatou: “Ka fakamanuia ne [Ieova] a koe o tuku atu mo koe te fenua, kae ka lavea foki ne koe a tino amio ma‵sei ka afuli kea‵tea.”—Salamo 37:34.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Se mea ‵lei ke toe onoono ki fakamaoniga e ono kolā e fakaasi mai i ei me ko ‵nofo atu tatou “i aso fakaoti” i te itulau e 8 mo 9 o Te Faleleoleo Maluga i a Fepuali 1, 2000.—2 Timoteo 3:1.
b Kafai e onoono tatou ki te pati Eleni telā ne ‵fuli ki te “matapulapula” e fakamatala mai ne W. E. Vine, se tagata fai tikisionale, me i te uiga tonu o te pati tenā ko te ‘ke ‵tuli keatea te fia moe,’ kae e “se ko te ‵pula mai fua o mata kae ko te matapula‵pula o tino kolā e fakamoe‵moe ki se mea e tasi.”
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• E fakamalosi aka pefea ne tatou te ‵tou loto tali‵tonu me ko pili mai te gataga o te olaga masei tenei?
• Ne a mea aogā ne mafai o maua ne tatou mai te fakaakoakoga a Petelu, Iakopo mo Ioane?
• Ne a uiga e tolu ka fesoasoani mai ke tumau tatou i te mataala i te feitu faka-te-agaga?
• Kaia e ‵tau ei o ‘tausi faka‵lei a te mea ko maua ne tatou’ i te taimi eiloa tenei?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. (a) Se a te akoakoga ne maua ne se tagata e tokotasi e uiga ki te tausiga o ana kope? (e) Se a te akoakoga e maua ne tatou e uiga ki te matapulapula, mai te tala fakatusa a Iesu ki te tino kaisoa?
3. Ne fakaasi mai pefea ne Iesu a te tāua ke matapula‵pula i tena tala fakatusa e uiga ki tavini kolā ne fakatali‵tali ki te oko mai o te lotou pule mai te fakaipoipoga?
4. Se a te fakatalitonuga telā ka fakamalosi mai ke tumau tatou i te matapula‵pula, kae ne fakaasi mai pefea ne Iesu a te mea tenei?
5. E mafai pefea o ‵saga atu tatou ki te fakamalosiga a Paulo ke “matapula‵pula”?
6. Ne fakaasi mai pefea ne Iesu a te fakamataku māfai ko se matapula‵pula faeloa tatou i te feitu faka-te-agaga?
7. Se a te mea fakamataku e mafai o tupu kae e ‵tusa mo te mea tenei, se a te fakamalosiga e fai‵tau faeloa tatou ki ei i te Tusi Tapu?
8. I te fatoaga o Ketesemane, ne a mea ne fai ne apositolo e tokotolu o Iesu i te taimi ne fai atu ei a ia ke tumau i te mataala?
9. Se a te mea kāti ne fai ei ke ‵tō a ‵moe o te kau apositolo?
10, 11. (a) Se a te mea ne fesoasoani atu ki a Iesu ke tumau i te mataala i te fatoaga o Ketesemane, faitalia me ne fi‵ta malosi a ia? (e) Se a te mea aogā ne maua ne tatou mai te mea telā ne tupu ki apositolo e tokotolu kolā ne fakamolemole atu a Iesu ki ei ke tumau i te mataala?
12. Ne a uiga e tolu kolā e fai ei ke tumau faeloa tatou i te mataala?
13. Se a te aogā o te fakatuanaki ki te ‵tou matapula‵pula?
14. E tāua pefea a te fakamoemoega māfai e fia tumau tatou i te mataala?
15. Ka fakamalosi aka pefea tatou ne te alofa faitalia me e foliga mai me ko tō leva te taimi ne faka‵tali ei tatou?
16. I lō te fakavāi‵vāi, se a te uiga telā e ‵tau o fakamalosi aka ne tatou?
17. (a) Kaia e se ‵tau ei mo tatou o loto vāivāi ona ko nisi fakamatalaga ‵loi? (Ke onoono ki te pokisi i te itulau e 31.) (e) E mafai pefea o fakaakoako tatou ki a Ieova, kae ne a fakamanuiaga ka maua ne tino kolā e fai penā?
[Pokisi/Ata i te itulau e 31]
“Amutia Latou Kolā e Tumau i te Fakamaoni.”—Tanielu 12:12
Ke fakaataata i tou mafaufau se leoleo telā e māsalosalo me ka isi se tino ka fanatu o kaisoa a mea i te fale telā e tausi ne ia. Kafai ko po, e fakalogologo faka‵lei eiloa a te leoleo ki so se mea e pakē mai ke iloa aka ei me ko vau te tino kaisoa. E faka‵lā faeloa ana taliga kae kilokilo faka‵lei atu foki. Se mea faigofie ke malama‵lama tatou i te auala e mafai ei o faka‵segina tou tagata ne so se mea e pakē—ko te gasue‵sue o lakau ona ko te matagi io me se mea e poko i te pūsi.—Luka 12:39, 40.
E mafai foki o tupu se mea penā ki tino kolā “koi fakatali‵tali . . . ki te fakaasimaiga o te ‵tou Aliki ko Iesu Keliso.” (1 Kolinito 1:7) Ne mafau‵fau a te kau apositolo me ka ‘fakafoki ne Iesu a te Malo ki Isalaelu’ mai tua o tena toetuga. (Galuega 1:6) I tausaga fakamuli ifo, ne ‵tau o fakamasaua atu ki Kelisiano i Tesalonia me i te fakatasi mai o Keliso se mea telā ka tupu i aso mai mua. (2 Tesalonia 2:3, 8) Kae e tiga eiloa ne faka‵segina muamua a soko o Iesu i aso mua ne fakamatalaga ‵loi e uiga ki te oko mai o te aso o Ieova, ne seki tiakina lele eiloa ne latou a te auala ki te ola.—Mataio 7:13.
I ‵tou aso nei, e se ‵tau o fai a te tuai o te oko mai o te gataga o te olaga masei tenei mo fai se mea ke ‵tō ei ‵tou ‵moe. E mafai o faka‵segina se leoleo telā e mataala faeloa ne mea kolā e lagona ne ia kae e ‵tau eiloa mo ia o matapulapula! Tenā eiloa tena tiute. E penā foki eiloa a Kelisiano.
[Ata i te itulau e 29]
Ka fesoasoani mai a fakatasiga, ‵talo mo te faiga o sukesukega ke tumau tatou i te matapula‵pula
[Ata i te itulau e 32]
Ke loto kufaki kae gasue‵sue faeloa tatou i te taimi e matapula‵pula ei tatou e pelā mo Margaret