Mea e Mafai o Tauloto ne Tatou Mai i Kāiga o Iesu
NE A mea e iloa ne koe e uiga ki kāiga ‵tonu o Iesu, ko tino kolā ne ola fakatasi mo ia ke oko ki tena papatisoga, i te 30 tausaga muamua o tena olaga i te lalolagi? Ne a mea e fakaasi mai ne tala i Evagelia ki a tatou? Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai te iloiloga o mea e uiga ki tena kāiga? Ka aogā eiloa ki a koe a tali e uiga ki ei.
E mata, ne fanau mai a Iesu i se kāiga maumea? A Iosefa, te tamana fai o Iesu, se kamuta. E fakauiga i ei me e manakogina a galuega ‵mafa e uke, e aofia i ei te ‵katiga o lakau mo fai laupapa. I te taimi ne olo atu ei a mātua o Iesu ki Ielusalema i se 40 aso mai tua o tena fanaumaiga, ne ofo atu ne laua se taulaga e ‵tusa mo te Tulafono. E mata, ne ofo atu ne laua se mamoe fakatasi mo se lupe io me se punuā lupe, e pelā mo te mea e fai mai i te Tulafono? Ikai. E foliga mai me ne seki mafai ne laua o ofo atu se vaegā taulaga penā. Kae e isi foki se fakatokaga i te Tulafono mō tino ma‵tiva. E ‵tusa mo te fakatokaga tenā, ne ofo atu ne Iosefa mo Malia se “avā lupe io me se avā punuā lupe.” A te filifiliga o manu ‵togi mā‵mā konā e fakaasi mai i ei me i te lotou kāiga ne ma‵tiva.—Luka 2:22-24; Levitiko 12:6, 8.
Ko lavea atu ei i a Iesu Keliso, te Pule o tino katoa i aso mai mua, ne fanau mai i se kāiga mativa, kolā e ‵tau o ga‵lue malosi ke maua a mea e tausi ei te olaga. Ne tupu aka a ia ke fai pelā me se kamuta, e pelā eiloa mo tena tamana fai. (Mataio 13:55; Maleko 6:3) E ui eiloa ne maumea a Iesu kae ne malosi foki i te lagi, e fai mai te Tusi Tapu me ne “fai a ia mo tino mativa” mō te ‵tou ‵lei. Ne puke ne ia te tulaga malalo e pelā me se tino kae ne tupu aka i se kāiga sē maumea. (2 Kolinito 8:9; Filipi 2:5-9; Epelu 2:9) Ne seki fanau a Iesu ki se kāiga maumea, telā kāti ne faigofie ei ki nisi tino ke fakatasi mo ia. Ne seki ‵poi latou ona ko tena tulaga. Ne fakatāua ne latou a ia ona ko ana akoakoga, ana uiga ‵gali, mo ana galuega fakaofoofogia. (Mataio 7:28, 29; 9:19-33; 11:28, 29) Ko lavea ei ne tatou a te lasi o te poto o Ieova te Atua i te faiga ke fanau mai a Iesu i se kāiga sē maumea.
Ke mafau‵fau nei tatou ki tino i te kāiga o Iesu kae onoono me ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai i a latou.
Iosefa—Se Tagata Amiotonu
I te taimi ne iloa ei ne Iosefa me ko faitama a tena sai feagaiga “ka koi tuai o avaga” laua, kāti ne faigatā ‵ki eiloa ki a ia ona ko tena alofa ki a Malia mo tena takalialia ki te mea telā ne mafai o taku me se amioga finalalolagi. Ne fakalavelave atu te mea tenei ki tena fai mo fai te avaga a Malia. I aso konā, a te fafine telā ko oti ne ‵sai feagaiga e ‵pau eiloa tena tulaga mo te fafine avaga. I te otiga ne mafaufau ‵mafa ki ei, ne fakaiku aka ne Iosefa ke ‵tala lemū te la feagaiga ko te mea ke sē peipei a Malia ki fatu e pelā me se tino mulilua.—Mataio 1:18; Teutelonome 22:23, 24.
Kae ne fakasae atu se agelu ki a Iosefa i se moemiti, kae fai atu: “Sa mataku o fai Malia mo fai tau avaga, i te mea ko faitama i te Agaga Tapu. Ka fanau ne ia se tama tagata, kae ka fakaigoa ne koe a ia ko Iesu, me ka fakaola ne ia a tino mai i olotou agasala.” I te mauaga o te fakaasiga tenā mai te Atua, ne fai eiloa ne Iosefa te mea tenā kae ne avaga ei laua mo Malia.—Mataio 1:20-24.
Ona ko te fakaikuga tenā, ne aofia a te tagata amiotonu kae fakamaoni tenā i te fakataunuga o pati a Ieova e auala i te pelofeta ko Isaia: “Ka faitama se tamafine kae ka fanau mai ne ia se tama tagata kae ka fakaigoa ne ia ko ‘Emanuelu.’” (Isaia 7:14) E mautinoa eiloa i a Iosefa se tagata malosi i te feitu faka-te-agaga telā ne talia ne ia te tauliaga ke fai mo fai te tamana fai o te Mesia, faitalia me e se ko tena tama tonu a te uluaki a Malia.
Ne seki talia ne Iosefa a faifaiga fakatauavaga mo Malia ke oko loa ki te taimi ne fanau ei a Malia. (Mataio 1:25) Kāti ne faigata ki te tauavaga fou tenei ke taofi a faifaiga fakatauavaga, kae ne ma‵nako laua ke seai se fakalotolotolua e uiga ki te tamana o te tamaliki. Ma‵faga o fakaakoakoga lasi o te loto pulea! Ne fakamuamua ne Iosefa a mea faka-te-agaga i lō ana manakoga faka-te-foitino.
Ne maua ne Iosefa a fakatonuga e fa mai agelu e uiga ki te putiakaga o tena tama puke. I taimi e tolu konā ne aofia i ei a kogā koga ke puti aka i ei te tamaliki. Ne tāua ‵ki te fakalogo fakavave ki ei mō te puipuiga o te tamaliki. I taimi katoa konā, ne gasuesue fakavave a Iosefa mai te avatuga o te tamaliki ki Aikupito kae toe fakafoki mai ki Isalaelu. Ne puipui i ei a te tamaliki tenā mai te tamatega ne Helota a pepe tāgata. E se gata i ei, ne iku atu foki a te fakalogo o Iosefa ki te fakataunuga o valoaga e uiga ki te Mesia.—Mataio 2:13-23.
Ne akoako ne Iosefa a Iesu ke poto i te galue ko te mea ke mafai o tausi ne ia a ia eiloa. Tela la, ne seki lauiloa fua a Iesu e pelā me ko te “tama a te kamuta” kae ne lauiloa foki e pelā me se “kamuta.” (Mataio 13:55; Maleko 6:3) Ne tusi mai te apositolo ko Paulo me i a Iesu ne ‘tofotofogina e pelā eiloa mo tatou.’ E mautinoa eiloa me ne aofia i ei te galue fi‵ta ke fesoasoani atu ki te tausiga o tena kāiga.—Epelu 4:15.
A ko te ‵toe mea, e lavea ne tatou a te loto finafinau o Iosefa ki te tapuakiga tonu i te ‵toe taimi ne sae mai ei te tala e uiga ki a ia i te Tusi Tapu i te ‵gana Eleni. Ne ave ne Iosefa a tena kāiga ki te ‵kaiga o te Paseka i Ielusalema. Ne manakogina fua ke ‵kau atu a tagata ki ei, kae ne masani o ave ne Iosefa a tena kāiga kātoa ki Ielusalema i “tausaga takitasi.” Ne seki faigofie ki a ia ke fai penā, me ne ‵tau o sa‵sale atu latou i se 65 maila mai Nasaleta ki Ielusalema. E pelā mo te tala i te Tusi Tapu, i te taimi e tasi tenā ne galo ei a Iesu mai te lotou kāiga. Ne maua atu a ia i te faletapu, e fakalogologo kae fesilisili atu foki ki faiakoga o te Tulafono. E ui eiloa koi 12 fua ana tausaga, ne fakaasi mai ne Iesu a te lasi o tena poto mo tena iloa i te Muna a te Atua. Mai te mea tenei e lavea atu ei me ne akoako faka‵lei eiloa ne mātua o Iesu a ia, i tena putiakaga ke malosi i te feitu faka-te-agaga. (Luka 2:41-50) Ne mate a Iosefa i se taimi mai tua ifo i ei, me ne seki toe sae aka tena igoa i tala fakamuli ifo i ei mai te Tusi Tapu.
E tonu, ne fai a Iosefa mo fai se tagata amiotonu telā ne tausi faka‵lei ki tena kāiga, i te feitu faka-te-agaga mo te feitu faka-te-foitino. E pelā mo Iosefa, e mata, e fakamuamua ne koe a mea faka-te-agaga i tou olaga māfai ko maina koe i mea e loto ki ei te Atua ke fai ne tatou i aso nei? (1 Timoteo 2:4, 5) E mata, e loto fiafia koe o fakalogo ki te leo o te Atua e pelā mo te mea e fakaasi mai i tena Muna e uiga ki te fakalogo o Iosefa? E mata, e akoako ne koe au tama‵liki ke sau‵tala faeloa ki mea aogā faka-te-agaga?
Malia—Se Tavini Kaimalie a te Atua
A Malia, te mātua o Iesu, se tavini aogā ‵ki a te Atua. I te taimi ne fakailoa atu ei ne te agelu ko Kapilielu me ko pili a ia o fanau, ne poi masei tou fafine. E pelā me se taupou, ne seki ‵moe eiloa a ia mo se tagata. I tena iloaga me ka faitama a ia i te agaga tapu, ne talia ne ia mo te loto maulalo a te fekau tenā, i ana pati: “Ko au ko te tavini a te Aliki. Ke oko eiloa te mea tenā ki a au, e pelā mo au pati.” (Luka 1:30-38) Ne fakatāua malosi ne ia te tauliaga faka-te-agaga tenā kae ne loto malie ki so se fakalavelave e mafai o tupu ki a ia ona ko te fakaikuga tenā.
E tonu, a te taliaga o te fakatonuga tenā ne ‵fuli ei tena olaga kātoa e pelā me se fafine. I tena fanoga ki Ielusalema mō tena faka‵māga, ne fai atu se toeaina lotu e igoa ki a Simeona: ‘A te pelu mata‵kai ka ‵suki ne ia tou loto.’ (Luka 2:25-35) E mautinoa eiloa me ne fakauiga a ia ki lagonaga o Malia māfai ko lavea ne ia a tino e tokouke e ‵teke atu ki a Iesu kae fakasataulo foki ne latou.
I te tupuakaga a Iesu, ne masaua eiloa ne Malia a mea ne ‵tupu ki te olaga o Iesu, “kae ne mafaufau malosi ki ei.” (Luka 2:19, 51) E pelā mo Iosefa, ne malosi eiloa a ia i te feitu faka-te-agaga kae ne tausi ne ia a mea ‵tupu mo pati ne lagona i te fakataunuga o valoaga. Ne ‵tau o ‵mautakitaki i tena loto a pati a te agelu ko Kapilielu ki a ia: “E sili a ia, kae ka fakaigoa foki ko te Tama a te Atua Tafasili i te Maluga. A ia ka fai ne te Aliki te Atua mo tupu, e pelā eiloa mo tona tupuna ko Tavita. Ka fai a ia mo tupu tumau o te fanauga a Iakopo, ko tona malo foki e seai se gatamaiga.” (Luka 1:32, 33) E tonu, ne fakatāua malosi ne ia tena tauliaga ke fai mo fai te mātua faka-te-foitino o te Mesia.
Ne lavea atu foki a te malosi faka-te-agaga o Malia i te taimi ne fetaui ei laua mo Elisapeta, tena kāiga telā ko faitama foki e auala i se vavega. I te laveaga ne Malia a tou fafine, ne ‵viki atu a ia ki a Ieova kae fakaasi atu ei tena fiafia ki te Muna a te Atua. Ne fakasino atu a ia ki te ‵talo a Hana i te 1 Samuelu mataupu e 2 e pelā foki mo nisi manatu mai te Tusi Tapu i te ‵gana Epelu. E fakaasi mai te lasi o tena iloa i te Tusi Tapu me ne toka ‵lei a ia ke fai mo fai se mātua loto finafinau kae mataku ki te Atua. Ne fesoasoani a ia ki a Iosefa i te putiakaga o tena tama i te feitu faka-te-agaga.—Kenese 30:13; 1 Samuelu 2:1-10; Malaki 3:12; Luka 1:46-55.
Ne talitonu tonu a Malia me ka fai tena tama mo fai te Mesia kae ne seki gasolo ifo tena talitonu mai tua o te mate o Iesu. Mai tua malie o te toetūga o Iesu, ne aofia tou fafine i soko fakamaoni kolā ne maopoopo o ‵talo fakatasi mo te kau apositolo. (Galuega 1:13, 14) Ne tumau tou fafine i te fakamaoni, e ui eiloa tena logo‵mae i te onoono atu ki te puapuagatia o tena tama pele i luga i te sataulo.
E aogā pefea ki a koe te olaga o Malia? E mata, e talia ne koe te tauliaga ke tavini atu ki te Atua faitalia te uke o mea faiga‵ta? E mata, e amanaia koe ki te tāua o te tauliaga tenei i aso nei? E mata, e masaua ne koe a valoaga a Iesu kolā ko fakataunu e auala i mea kolā e ‵tupu i aso nei, ‘kae mafaufau ‵loto ki ei’? (Mataio, mataupu 24 mo te 25; Maleko, mataupu 13; Luka, mataupu 21) E mata, e fakaakoako koe ki a Malia i te uke o ana mea ne iloa i te Muna a te Atua kae ke sautala faeloa ki ei? E mata, ka tumau eiloa tou talitonu ki a Iesu faitalia a logo‵maega faka-te-mafaufau kolā e fepaki mo koe ona ko tou fai mo fai sena soko?
Taina o Iesu—E Mafai o ‵Fuli Latou
E foliga mai me ne seki tali‵tonu a taina o Iesu ki a ia ke oko eiloa ki tena mate. Kāti tenā eiloa te pogai ne seki ‵nofo ei latou i te taimi ne fakasataulo ei a Iesu kae tuku atu ei ne ia tena mātua ke tausi ne te apositolo ko Ioane. Ne seki amanaia a nisi kāiga o Iesu ki a ia, me ne fai atu latou i se taimi e tasi i a Iesu “ko fakavalevale!” (Maleko 3:21) Me ne isi ne kāiga sē tali‵tonu o Iesu, e ‵tau foki o tali‵tonu a taina i aso nei kolā e ‵nofo tasi mo kāiga sē tali‵tonu me e malamalama ‵lei a Iesu i olotou lagonaga māfai ko fakatauemu atu olotou kāiga penā ki a latou.
Kae i te otiga ne toetu a Iesu, ne kamata ei o tali‵tonu ana taina ki a ia. Ne aofia latou i te potukau telā ne maopoopo i Ielusalema mai mua o te Penitekoso i te 33 T.A. kae ne ‵talo malosi latou mo te kau apositolo. (Galuega 1:14) E mautinoa i ei, me ne fakamalosi aka latou ne te toetuga o te lotou āfa taina ke fai latou mo fai ana soko. E se ‵tau eiloa o ‵fiu tatou i ‵tou kāiga kolā e se ‵pau ‵tou talitonuga.
A te āfa taina o Iesu ko Iakopo, telā ne fakasae atu a Ia ki ei, ne lasi ‵ki tena tauliaga i te fakapotopotoga Kelisiano, e pelā mo fakamatalaga i te Tusi Tapu. Ne fakaosofia ke tusi ne ia se tusi ki ana taina Kelisiano kae fakamalosi atu ke tumau latou i te fakatuanaki. (Galuega 15:6-29; 1 Kolinito 15:7; Kalatia 1:18, 19; 2:9; Iakopo 1:1) A tena suā āfa taina ko Iuta, ne tusi ne ia se tusi ke fakamalosi atu ki taina tali‵tonu ke taua malosi mō te fakatuanaki. (Iuta 1) E tāua ‵ki ke matea ne tatou i tusi a Iakopo mo Iuta me ne seki fakama‵losi atu laua ki taina Kelisiano ona ko te la kāiga mo Iesu. Ma‵faga o akoakoga tāua o te loto maulalo e maua ne tatou mai i a laua!
Ne a la nisi mea e tauloto ne tatou mai te kāiga o Iesu? Ko akoakoga eiloa o te tapuakiga kolā e fakaasi atu i auala konei: (1) Ke fakalogo mo te fakamaoni ki te faiga o te loto o te Atua kae fakafesagai atu ki tofotofoga kolā e iku mai i ei. (2) Ke fakamuamua a mea faka-te-agaga, faitalia te faigata. (3) Ke akoako au tama‵liki e ‵tusa mo mea e fakaasi mai i te Tusi Tapu. (4) Ke se ‵fiu tatou i ‵tou kāiga kolā e se ‵pau ‵tou talitonuga. (5) Ke sē fakamatamata koe ki sou fesokotakiga mo tino fakamatua‵tua i te fakapotopotoga Kelisiano. E tonu, a te mauaga o mea e uke mai te kāiga o Iesu e fai ei ke fia fakapili‵pili atu tatou ki a ia kae e fakalasi aka foki ei te ‵tou loto fakafetai mō te filifiliga ne Ieova se kāiga o te olaga masani ke tupu aka i ei a Iesu.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 4]
Ne fai ne Iosefa a Malia mo fai tena avaga kae ne aofia ei a ia i te fakataunuga o valoaga e uiga ki te Mesia
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 6]
Ne akoako ne Iosefa mo Malia a la tama‵liki ki mea faka-te-agaga mo te manakoga ke ga‵lue malosi
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 7]
E ui eiloa ne ‵tupu aka latou i se kāiga ‵lei faka-te-agaga, ne seki tali‵tonu a taina o Iesu ki a ia ke oko loa ki tena mate