“Ne Fakasaoloto Ne Ia Koutou”
“Ne fakasaoloto ne ia koutou . . . Tela la, fakaaogā otou foitino mō te vikiga o te Atua.”—1 KOLINITO 6:20.
1, 2. (a) E ‵tusa mo te Tulafono ne tuku ki a Mose, ne pefea a faifaiga ne ‵tau o fai ki pologa Isalaelu? (e) Se a te filifiliga ne maua o fai ne te pologa telā ne alofa malosi ki tena pule?
“A TE nofo pologa se faifaiga masani kae lauiloa i te lalolagi i aso mua,” ko pati i te Holman Illustrated Bible Dictionary. E toe fai mai penei: “Ne fakavae a te maumea o Aikupito, Eleni mo Loma ki luga i galuega e fai ne pologa. I te senitenali muamua, e tokotasi mai te tokotolu tino i Italia kae e tokotasi mai te tokolima o tino mai nisi fenua ne fai mo fai ne pologa.”
2 E ui eiloa ne isi foki ne pologa i Isalaelu i aso mua, ne fakamautinoa aka eiloa i te Tulafono telā ne tuku ki a Mose ke maua ne pologa Epelu se puipuiga ‵lei. E pelā mo te mea e fakaasi mai i te Tulafono me e ‵tau fua o tavini atu se tino Isalaelu e pelā me se pologa i se taimi e se silia atu i te ono tausaga. I te fitu o tausaga e ‵tau o “fakasaoloto a ia kae ke seai se togi e tuku mai ne ia ki a koe.” Ne ‵lei eiloa a tulafono mo faifaiga e uiga ki pologa, kolā ne fakaasi mai i te Tulafono telā ne tuku ki a Mose: “Kafai e fakaasi tonu i a ia e alofa eiloa ki tena pule, tena avaga mo ana tama‵liki, kae e se manako foki a ia o saoloto, ke ave la a ia ne tena matai ki te koga e fai ei tapuakiga. I konā e fakatu ei a ia i te mataloa io me ko te pou mataloa kae ‵suki tena taliga. Ko fai ei a ia mo pologa i tena olaga kātoa.”—Esoto 21:2-6; Levitiko 25:42, 43; Teutelonome 15:12-18.
3. (a) Se a te vaegā pologa telā ne talia ne Kelisiano i te senitenali muamua? (e) Se a te mea e fakamalosi mai ki a tatou ke tavini atu ki te Atua?
3 A te fakatokaga e uiga ki te lotomalie ke fai pelā me se pologa e fai mo fai se ata o te vaegā pologa telā e maua nei ne Kelisiano ‵tonu. E pelā mo nisi tino kolā ne tusi ne latou te Tusi Tapu ko Paulo, Iakopo, Petelu mo Iuta, ne fakaigoa ne latou a latou eiloa e pelā me ne pologa io me ne tavini a te Atua mo Keliso. (Tito 1:1; Iakopo 1:1; 2 Petelu 1:1; Iuta 1) Ne fakamasaua atu a Paulo ki Kelisiano i Tesalonia e uiga ki te lotou “‵fuliga keatea mai tapuakiga ki [olotou] tupua ki te tapuakiga ki te Atua, o tavini atu io me pologa ki te Atua ola kae tonu.” (1 Tesalonia 1:9) Se a te mea ne fakamalosi atu ki Kelisiano konā ke lotoma‵lie latou o pologa ki te Atua? Se a te mea ne fakamalosi atu ki te pologa Isalaelu ke tiakina ne ia tena tulaga saoloto? E mata, e se ko tena alofa ki tena pule? A te pologa e pelā me se Kelisiano e fakavae ki luga i te alofa ki te Atua. Kafai ko iloa kae a‵lofa tatou ki te Atua tonu kae ola, e fakamalosi mai ei ke tavini atu tatou ki a ia mo ‵tou “loto kātoa.” (Teutelonome 10:12, 13) Ne a la mea e aofia i te fai mo fai ne pologa io me ne tavini a te Atua mo Keliso? E pokotia pefea ‵tou olaga i aso takitasi i ei?
‘Fai a Mea Katoa mō te Vikiga o te Atua’
4. E fai pefea tatou e pelā me ne pologa a te Atua mo Keliso?
4 A te pologa ko te “tino telā ne ‵togi ne te suā tino mo fai sena kope totino kae e ‵tau o fakalogo katoatoa a ia ki so se fakatonuga.” E fai tatou e pelā me ne kope totino a Ieova i te taimi e tuku atu ne tatou a ‵tou ola ki a ia kae papatiso foki. “A koutou e se mō koutou ake eiloa, kae mō te Atua. Ne fakasaoloto io me ne ‵togi ne ia koutou,” ko pati a te apositolo ko Paulo. (1 Kolinito 6:19, 20) A te fakasaolotoga io me ko te ‵togi tenā ko te taulaga togiola a Iesu Keliso, me ona ko te fakavae eiloa tenā ne talia ei ne te Atua a tatou e pelā me ne ana tavini, faitalia me ko tatou ne Kelisiano fakaekegina io me ko olotou taugasoa kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi. (Efeso 1:7; 2:13; Fakaasiga 5:9) Tela la, mai te taimi e papatiso ei tatou, ko fai ei tatou mo “tino o te Aliki.” (Loma 14:8) Ona ko te mea ko oti ne ‵togi tatou ki te toto o Iesu Keliso, ko fai foki ei tatou mo fai ana pologa kae ko ‵nofo tatou mai lalo o te tulafono ke tausi ki ana fakatonuga.—1 Petelu 1:18, 19.
5. E pelā me ne tavini a Ieova, se a te ‵toe tiute tāua telā e maua ne tatou, kae e fakataunu pefea ne tatou?
5 E ‵tau mo pologa o faka‵logo ki olotou pule. A te ‵tou fai mo pologa se mea telā ne fai mo te lotomalie kae e māfua mai i ‵tou a‵lofa ki te Pule. “Me e tenei te uiga o te alofa ki te Atua,” ko pati i te 1 Ioane 5:3, “ko te fakalogo ki ana fakatonuga. Ka ko ana fakatonuga e se na ‵mafa foki mō tatou.” Tela la, mō tatou, a te ‵tou faka‵logo ko te fakamaoniga tenā o te ‵tou a‵lofa mo te ‵tou tuku katoatoa atu ki a ia. E lavea atu a te mea tenā i mea katoa kolā e fai ne tatou. Ne fai mai a Paulo: “Me ne a otou mea e fai, me ‵kai io me inu, e fai katoa ne koutou mō te vikiga o te Atua.” (1 Kolinito 10:31) E ma‵nako tatou ke fakaasi atu i ‵tou olaga i so se mea e fai ne tatou i aso takitasi me e “tavini atu [tatou] ki te Aliki.”—Loma 12:11.
6. E pokotia pefea te ‵tou tulaga e pelā me ne pologa a te Atua i ‵tou fakaikuga e fai i te olaga? Ke tuku mai se fakaakoakoga.
6 I te faiga o ‵tou filifiliga, e ‵tau o fakaeteete tatou ke aofia faeloa ne tatou i ei a mea e loto ki ei te ‵tou Pule i te lagi, ko Ieova. (Malaki 1:6) E mafai o tofotofogina ‵tou faka‵logo ki te Atua i te faiga o filifiliga faiga‵ta. E mata, ka faka‵logo tatou ki ana fakatakitakiga i lō te tau‵tali atu i ‵tou loto “faka‵se tino” kae “e se mafai o fai ke ‵lei”? (Ielemia 17:9) Ne fatoā oti ne papatiso a Melisa, se Kelisiano taka, kae fiafai famau se tamataene ki a ia. E foliga mai me ne ‵gali a uiga o te tamataene tenā, kae ko sukesuke foki a ia ki te Tusi Tapu mo Molimau a Ieova. Kae ne faipati atu se toeaina ki a Melisa e uiga ki te tāua o te tautali atu mo te poto ki fakatonuga a Ieova ke avaga fua ki “se tagata Kelisiano.” (1 Kolinito 7:39; 2 Kolinito 6:14) “Ne faigata ‵ki ki a au ke fakalogo ki pati fakatonutonu konei,” ko pati a Melisa. “Kae ne fakaiku aka ne au me ona ko oti ne tuku atu ne au a au eiloa ke fai te loto o te Atua, ne ‵tau o fakalogo au ki ana fakatonuga mautinoa.” I te toe mafaufau atu ki mea ne ‵tupu i ei, ne fai mai tou fafine: “Ne fiafia malosi au me ne fakalogo eiloa au ki te fakatakitakiga tenā. Ne taofi fakavave aka ne te tamataene tenā a tena akoga. Moi ne fakatumau te ma famau, e penei ko oti au ne avaga ki se tino sē talitonu.”
7, 8. (a) Kaia e se ‵tau ei o sōna manava‵se tatou o fakafiafia atu ki tino? (e) Ke fakamatala mai te auala e mafai ei o manumalo i te mataku ki tino.
7 E pelā me ne pologa a te Atua, e se ‵tau o pologa foki tatou ki tino. (1 Kolinito 7:23) E tonu, e se ma‵nako tatou katoa ke takainoino a tino ki a tatou, kae e ‵tau o masaua ne tatou me e isi ne tulaga kolā e ‵kese ei a Kelisiano mo tino o te lalolagi. Ne fesili ifo a Paulo ki a ia: “E a, e salasala nei ne au a te loto o tino?” Ne fakaiku aka ne ia me: “Kafai e tumau foki toku fia taku‵leia ne tino, ko sē ‵tau o fai au mo tavini a Keliso.” (Kalatia 1:10) E se ‵tau lele eiloa o talia ne tatou a fakamalosiga mai i ‵tou taugasoa kae fakafiafia atu ki tino. Ne a la mea e mafai o fai ne tatou māfai ko tofotofogina ke ‵kau atu ki ei?
8 Ke mafaufau ki te fakaakoakoga a Elena, se talavou Kelisiano i Sepania. E isi ne ana taugasoa i te akoga kolā e masani o puke sāle olotou toto ke tausi mō ‵suki ki ma‵saki. E iloa ne latou me i a Elena, se tokotasi o Molimau a Ieova, kae e se mafai o talia ne ia ke puke tena toto io me ke faulu ki a ia te toto. I te taimi ne sae aka ei se avanoaga ke fakamatala atu ne ia tena tulaga i te mea tenā ki te vasega kātoa, ne ofo atu a Elena ke fai sena fakamatalaga. “A te tonuga loa, ne polepole malosi au,” ko te fakamatalaga a Elena. “Kae ne fakatoka faka‵lei eiloa au, kae ne ‵gali ‵ki a ikuga ne maua mai i ei. Ne āva malosi mai a tama‵liki i te vasega ki a au, kae ne fai mai te faiakoga me ne fiafia a ia ki te galuega telā e fai ne au. Kae sili atu i ei, ne lotomalie au me ne ‵pulu ne au a te igoa o Ieova kae ne mafai ne au o fakamatala faka‵lei atu mai te Tusi Tapu a pogai o te ‵tou tulaga tenā.” (Kenese 9:3, 4; Galuega 15:28, 29) E tonu, e pelā me ne pologa a te Atua mo Keliso, e ‵tu ‵kese eiloa tatou mai i a latou. E mafai foki o āva mai a nisi tino ki a tatou māfai e toka tatou o ‵pulu a ‵tou talitonuga.—1 Petelu 3:15.
9. Se a te mea e tauloto ne tatou mai te agelu telā ne fakasae atu ki te apositolo ko Ioane?
9 A te masaua faeloa me i a tatou ko pologa a te Atua e fesoasoani mai eiloa ke tumau tatou i te loto maulalo. I te taimi e tasi, ne ofo masei te apositolo ko Ioane i te fakaasiga fakaofoofogia e uiga ki te Ielusalema faka-te-lagi, telā, ne fakasiga ifo ei ki lalo i vae o te agelu telā ne sui ne ia te Atua o tapuaki atu ki a ia. “Sa fai penā!” ko pati a te agelu ki a ia. “A taua nei ne taina tavini, pelā foki mo ou taina pelofeta mo latou katoa kolā e talia ne latou a muna i te tusi tenei. Tapuaki ki te Atua!” (Fakaasiga 22:8, 9) Ma‵faga o fakaakoakoga gali ne tuku mai ne te agelu ki pologa katoa a te Atua! Kāti e isi ne tiute fakapito e maua ne nisi Kelisiano i te fakapotopotoga. Kae ne fai mai a Iesu: “Kafai se tino i a koutou e manako ke sili a ia, e ‵tau mo ia o fai mo tavini a koutou. A ia foki telā e fia muamua, ke fai a ia mo pologa a koutou.” (Mataio 20:26, 27) E pelā me ne soko o Iesu, a tatou ne pologa katoa.
“Ne Fai Fua ne Matou te Motou Tiute”
10. Ke tuku mai ne fakaakoakoga mai te Tusi Tapu ke fakaasi mai i ei me e se se mea faigofie ki tavini a Ieova ke fai faeloa ne latou tena loto.
10 E se se mea faigofie ki tino sē ‵lei katoatoa ke fai faeloa ne latou te loto o te Atua. Ne fakatalave a te pelofeta ko Mose o fakalogo ki te fakatonuga a Ieova ke fano o fakasaoloto a tino Isalaelu mai te ‵nofo pologa i Aikupito. (Esoto 3:10, 11; 4:1, 10) I te taimi ne maua ei ne ia te galuega ke fakailoa atu te fakamasinoga telā ka oko atu ki Nineva, “ne seki fakalogo ki ei a Iona kae ne fano eiloa i te suā auala, ko te mea ke tele a ia keatea mai te Aliki.” (Iona 1:2, 3) Ne fāmeo a Paluka te failautusi a te pelofeta ko Ielemia ona ko te loto vāivāi. (Ielemia 45:2, 3) E ‵tau o ‵saga atu pefea tatou māfai ko fe‵paki a ‵tou manakoga totino mo te faiga o te loto o te Atua? E maua ne tatou te tali i te tala fakatusa a Iesu.
11, 12. (a) Ke fakamatala fakatoetoe mai te tala fakatusa a Iesu i te Luka 17:7-10. (e) Se a te akoakoga e maua ne tatou mai te tala fakatusa a Iesu?
11 Ne fai atu ne Iesu te tala e uiga ki te pologa telā ne tausi atu ki te lafu manu a tena pule i te aso kātoa. I te taimi ne oko atu ei te pologa ki te fale, kae ko fi‵ta malosi a ia i te galuega i itula e 12, ne seki ‵kami mai a ia ne tena matai ke ‵kai fakatasi laua ki meakai ‵gali i te afiafi tenā. I lō te fai penā, ne fai atu tena matai: “Fakatoka taku ‵kaiga ke toka, ‵sai tou gatu laulau meakai, kae laulau mai aku meakai, ke kai au kae inu, ka palele ko kai ei koe kae inu.” Ne mafai fua o saga atu te pologa ki a ia eiloa māfai ko oti a manakoga o tena pule. Ne fakaoti ne Iesu tena tala fakatusa ki ana pati konei: “Ke penā foki koutou, kafai ko oti ne fai ne koutou a mea katoa kolā ne fakatonu atu ke fai, fai atu la, ‘A matou nei ne tavini sē aogā; ne fai fua ne matou te motou tiute.’ ”—Luka 17:7-10.
12 Ne seki fai ne Iesu te tala fakatusa tenei ke fakaasi mai ei me e se fakatāua ne Ieova a ‵tou mea e fai i tena taviniga. E fakaasi manino mai i te Tusi Tapu: “Me i te Atua e fai mea tonu. E se mafai foki o puli i a ia a galuega ne fai ne koutou, io me ko te alofa ne fakaasi ne koutou mō ia.” (Epelu 6:10) I lō te fai penā, a te manatu tāua i te tala fakatusa a Iesu ko te sē ‵tau o saga muamua atu te pologa ki mea e manako a ia ki ei. I te taimi ne tuku atu ei tatou ki te Atua ke fai mo fai ana tavini, ne lotoma‵lie ei tatou o fakamuamua a tena loto i lō tatou. E ‵tau o fakamuamua ne tatou a te loto o te Atua i lō ‵tou manakoga.
13, 14. (a) Ko fakanofonofoga fea e ‵tau ei o manumalo tatou i ‵tou manakoga totino? (e) Kaia e ‵tau ei o fakamuamua ne tatou te loto o te Atua?
13 Kāti e manakogina a taumafaiga e uke ke sukesuke faeloa ki te Muna a te Atua mo tusi mai “te tavini fakamaoni kae poto.” (Mataio 24:45) Kāti e mafai o fai penā maise māfai e se na lo ko ‵lei te ‵tou fai‵tau io me māfai e fakamatala mai i se mataupu a “fuafuaga ‵loto a te Atua.” (1 Kolinito 2:10) Kaia e se fakaavanoa ei ne taimi mō fai a sukesukega totino? Kāti e manakogina ke pule faka‵lei atu koe ki a koe eiloa ko te mea ke lava te taimi e sukesuke ei ki vaegā mataupu penā. Kae kafai e se fai penā, ka mafai la pefea ne tatou o tami ki “meakai ma‵keke” kolā ne fakatoka fua mō tino ma‵tua?—Epelu 5:14.
14 Kae e pefea la a taimi kolā e malōlō atu tatou ki te fale kae fi‵ta i te galuega i te aso kātoa? Kāti ka faimālō ne tatou a tatou eiloa ke ‵kau atu ki fakatasiga faka-Kelisiano. Io me kāti ka fai fitoi fua ne tatou te galuega talai ki nisi tino. Ne iloa ne Paulo me e isi ne taimi e folafola atu fua ne tatou te tala ‵lei ona ko te mea se “tiute” e ‵tau o fai. (1 Kolinito 9:17) Kae e fai ne tatou a mea katoa konei me ne fai mai a Ieova—te ‵tou Pule i te lagi, telā e a‵lofa tatou ki ei—ke fai ne tatou te mea tenā. Kae e mata, e se maua ne tatou se lagonaga fiafia mo se malosi fou māfai ne taumafai malosi tatou o fai ‵tou sukesukega, ‵kau atu ki fakatasiga mo te galuega talai?—Salamo 1:1, 2; 122:1; 145:10-13.
Ke sē “Kilokilo ‵Soko ki . . . Tua”
15. Ne tuku mai pefea ne Iesu se fakaakoakoga o te fakalogo katoatoa ki te Atua?
15 Ne fakaasi atu ne Iesu Keliso tena fakalogo ki tena Tamana faka-te-lagi i te ‵toe auala lasi eiloa. Ne fai atu a Iesu ki ana soko: “I a au ne seki fanaifo mai te lagi o fai te mea e loto eiloa au ki ei, kae ne fanaifo au o fai te mea e loto ki ei te tino telā ne uga mai ne ia au.” (Ioane 6:38) I te taimi ne logo‵mae ei a ia i te fatoaga o Ketesemane, ne ‵talo atu a ia: “Toku Tamana, kafai e mafai ne koe, ave keatea te ipu tenei mai i a au; ke sē fai la toku loto ka ko tou loto.”—Mataio 26:39.
16, 17. (a) E ‵tau o pefea te ‵tou kilokiloga ki mea kolā ko oti ne tiakina ne tatou? (e) Fakaasi mai te auala ne ‵lei ei te fuafuaga a Paulo ke fai ana avanoaga ‵gali i te lalolagi e pelā me “ne kaiga ko sē atafaia te elo.”
16 E manako a Iesu Keliso ke fakamaoni tatou ki ‵tou fakaikuga ke fai tatou mo pologa a te Atua. Ana muna: “So se tino e kamata o fakamalū te laukele, kae kilokilo ‵soko ki ona tua e se aogā mō te Malo o te Atua.” (Luka 9:62) A te mafaufau faeloa ki mea ko oti ne tiakina ne tatou e se se mea ‵lei ke fai māfai ko tavini atu tatou mō te Atua. I lō te fai penā, e ‵tau o fakatāua ne tatou a mea ko oti ne maua ne tatou mai ‵tou filifiliga ke fai mo pologa a te Atua. Ne tusi atu a Paulo ki tino i Filipi: “Ko taku foki ne au a mea katoa ne mea se aogā, ona ko te mea e isi se mea e sili atu tona aogā, telā ko toku iloa ‵lei o Keliso Iesu telā ko toku Aliki. Ko tiaki ne au a mea katoa ona ko ia, ko taku ne au a mea katoa konā ne kaiga ko sē atafaia te elo, ko te mea ke maua ne au a Keliso.”—Filipi 3:8.
17 Ke mafaufau ki mea katoa kolā ne taku ne Paulo me ne kaiga kae tiakina ne ia ko te mea ke maua ne ia te taui faka-te-agaga i te tavini atu ki te Atua. Ne seki tiakina fua ne ia a mea ‵gali o te lalolagi kae pelā foki loa mo te avanoaga ke fai a ia mo takitaki o te kau Iutaia i aso fakamuli. Moi ne tumau a Paulo i te tautali ki faifaiga o te lotu a tino Iutaia, kāti e mafai o maua ne ia se tulaga e pelā mo Simeona, te tama a te faiakoga o Paulo, ko Kamalielu. (Galuega 22:3; Kalatia 1:14) Ne fai a Simeona mo takitaki o te kau Falesaio kae ne maua ne ia se tulaga takutakua—faitalia ana manatu fakalotolotolua—i te ‵tekeatuga o tino Iuta ki Loma i te 66-70 T.A. Ne tamate a ia i te taua tenā kāti, ne tino ‵teke Iutaia io me ko te kautau a Loma.
18. Tuku mai se fakaakoakoga ke fakaasi mai ei a te taui e maua mai te kausaki atu ki mea faka-te-agaga.
18 E tokouke a Molimau a Ieova ko oti ne tau‵tali atu i te fakaakoakoga a Paulo. “I te fia tausaga mai tua o te otiga o aku akoga, ne galue au pelā me se failautusi a se loia takutakua i Lonitona,” ko pati a Jean. “Ne fiafia au ki taku galuega kae ne maua ne au a tupe e uke, kae i toku loto loa e iloa ne au me e mafai o uke atu aku mea e ‵tau o fai i te taviniga ki a Ieova. Fakamuli ifo, ne lisaina au kae kamata o paenia. E lasi toku loto fakafetai me ne fai ne au te faifaiga tenā i te 20 tausaga ko ‵teka! Ko oti ne fakamaumea ne taku taviniga tumau a toku olaga i lō so se galuega fakafailautusi. E seai se isi mea e mafai o tuku mai ne ia te lotomalie katoatoa māfai ko ‵fuli ne te Muna a Ieova a te olaga o se tino. Se mea gali ke aofia koe i te faiga o te mea tenā. E se tāitāi lele eiloa o ‵pau a mea e avatu ne tatou ki a Ieova mo te uke o mea e tuku mai ne ia ki a tatou.”
19. Se a te mea e ‵tau o fakaiku aka ne tatou, kae kaia?
19 E mafai o mafuli‵fuli a ‵tou fakanofonofoga. Kae e se mafai o ‵fuli te ‵tou tukuatuga ki te Atua. Koi fai eiloa tatou e pelā me ne tavini a Ieova, kae tuku mai eiloa ne ia ke fai ne tatou te filifiliga e uiga ki te auala e fakaaogā ei ne tatou a ‵tou taimi, malosi, taleni mo nisi kope i te ‵toe auala ‵lei. Tela la, e fakaasi atu ne tatou i ‵tou fakaikuga e uiga ki te mea tenei a ‵tou a‵lofa ki te Atua. E fakaasi mai foki i ei a te lasi o te fia tuku atu o tatou ne tatou eiloa e pelā me ne taulaga. (Mataio 6:33) Faitalia a ‵tou fakanofonofoga, e mata, e se ma‵nako tatou ke tuku atu a ‵toe mea ‵lei ki a Ieova? Ne tusi mai a Paulo: “Kafai e fiafia se tino o faimeaalofa atu, e talia faeloa ne te Atua tena meaalofa i mea kolā e maua ne ia. E se ko mea kolā e se maua ne ia.”—2 Kolinito 8:12, NW.
‘Ka Maua ne Koutou te Taui’
20, 21. (a) Ne a fuataga e ‵fua mai ne tavini a te Atua? (e) E fakamanuia pefea ne Ieova a tino kolā e tuku atu ne latou olotou toe mea ‵lei mō ia?
20 A te tavini atu ki te Atua e se se mea faigata. E ‵kese mai i ei, e tuku mai i ei se puipuiga mai se tulaga fakapagota kae fakamataku telā e ave keatea ne ia te fiafia mai i a tatou. “Nei la, ko oti ne fakasaoloto koutou mai i te agasala, ko fai koutou mo tavini a te Atua,” ko pati a Paulo, “a te taui ka maua ne koutou ko te fakatapūga o koutou, mo tena ikuga, ko te ola se gata mai.” (Loma 6:22) A te tavini atu ki te Atua e maua i ei a fuataga ‵lei me ko tau ne tatou i ei a mea aogā ona ko te ‵tou tulaga tapu mo te ‵ma o ‵tou amioga. E se gata i ei, e takitaki atu ei tatou ki te ola se-gata-mai i aso mai mua nei.
21 A Ieova e lasi tena kaimalie ki ana tavini. Kafai e fai ne tatou a ‵toe mea e mafai o fai i tena taviniga, e ‵tala mai ne ia ki a tatou a “fakamalama o te lagi” kae ‵ligi mai ki a tatou a “vaegā mea ‵lei katoa.” (Malaki 3:10) Ma‵faga o mea fakafiafia ke tumau tatou i te tavini atu ki a Ieova ki te se-gata-mai!
E Masaua ne Koe?
• Kaia e fai ei tatou e pelā me ne pologa a te Atua?
• E fakaasi atu pefea ne tatou a te ‵tou faka‵logo ki te Atua?
• Kaia e ‵tau ei o toka tatou o fakamuamua a te loto o Ieova i lō mea e ma‵nako tatou ki ei?
• Kaia e se ‵tau ei o toe ‘‵kilo tatou ki mea i tua’?
[Ata i te itulau e 14]
A te fakatokaga o te lotomalie ke fai pelā me se pologa i Isalaelu e fai mo fai se ata o te tavini atu e pelā me ne Kelisiano
[Ata i te itulau e 15]
E fai tatou mo fai ne pologa a te Atua i te taimi e papatiso ei tatou
[Ata i te itulau e 15]
E fakamuamua faeloa ne Kelisiano a te loto o te Atua
[Ata i te itulau e 16]
Ne fakatalave a Mose i te faiga o te galuega ne tuku atu ki a ia