E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Eseta
E FOLIGA mai me e se mafai eiloa o se taunu te aofaga tenā. Ka ‵ta fakamaea eiloa a tino Iutaia i se auala faigofie. I te aso e tasi telā ko oti ne fakamoe, ka ‵ta fakapalele i ei a tino Iutaia katoa kolā e ‵nofo i te emupaea, e kamata i Initia ke oko ki Aitiope. Tenā eiloa te fuafuaga a te tino telā ne aofaga ne ia te mea tenā. Kae e tasi te mea tāua telā ne puli i a ia. E mafai ne te Atua o te lagi o faka‵sao ana tino filifilia mai so se tulaga fakamataku. E maua te tala o te faka‵saoga tenā i te tusi ko Eseta.
A te tusi ko Eseta, telā ne tusi ne te tagata pamatua Iutaia ko Moletekai, e aofia i ei a tala o mea ne ‵tupu i tausaga e 18 i te vaitaimi ne pule i ei a te tupu mai Pelesia ko Asuelu io me ko Xerxes I. E fakaasi mai i te tala fakaofoofogia tenei, a te auala ne faka‵sao ei ne Ieova ana tino mai aofaga ma‵sei a olotou fili, e tiga eiloa ne ‵nofo salalau atu ana tino i te emupaea lasi tenā. I aso nei, e fakamalosi mai eiloa a te mea tenā ki tino o Ieova, kolā e tavini atu mo te fakamaoni ki a ia i atufenua e 235. E se gata i ei, e fakaasi mai foki i te tusi ko Eseta a tala o tino kolā e fai mo fai ne fakaakoakoga ‵lei mo tino kolā e se ‵tau o fakaakoako ki ei. E tonu, a “te muna a te Atua e ola kae galue mo te ‵mana.”—Epelu 4:12.
E ‵TAU O GASUESUE TE TUPU FAFINE
I te tolu o tausaga o tena pulega (493 T.L.M.), ne fai ne te tupu ko Asuelu se ‵kaiga lasi i te palesi. Ne seki fiafia a te tupu ki te tupu fafine ko Vasati, telā ne lauiloa i tena taulekaleka, kae ne seki toe fai ei a ia mo fai te tupu fafine. Ne filifili aka te tamafine Iutaia ko Hatesa mai tamafine taulekaleka katoa i te emupaea kātoa ke sui ne ia a tou fafine. Mai te fakatonuga a tena fakatuagane ko Moletekai, ne ‵funa ei ne ia tena gafa Iutaia kae fakaaogā tena igoa Pelesia ko Eseta.
Fakamuli ifo, ne siki aka te tagata fakamatamata ko Hamanu ke fai mo ulu o te malo. Ne kaitaua malosi a Hamanu ki a Moletekai me ne ita ma ‘ifo o fakaaloalo atu ki a ia’ telā ne fai ei tena aofaga ke tamate a tino Iutaia katoa i te malo o Pelesia. (Eseta 3:2) Ne fakakolekole ne Hamanu a Asuelu ke kau atu ki a ia kae ne manuia tou tagata i te faiga o te tupu ke avatu se fakatonuga i te fakataunuga o te ‵tatino tenei. Ne ‵pei a Moletekai ‘ki gatu lautaga kae tuku mo lefu ki tena ulu.’ (Eseta 4:1) Kae ne ‵tau o saga atu ki ei a Eseta. Ne ‵kami ne ia te tupu mo te ulu o te malo ki se ‵kaiga telā ne fakatoka ne ia. I te taimi ne ‵kau atu ei laua, ne toe fakamolemole atu a Eseta ke toe o‵mai laua ki se ‵kaiga foki penā i te suā aso. Ne fiafia malosi a Hamanu. Kae ne kaitaua malosi a ia ona ko te se fia fakaaloalo atu o Moletekai ki a ia. Ne fai ei ne Hamanu se aofaga ke tamate a Moletekai mai mua o fai te ‵kaiga i te suā aso.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:3-5—E mata, ne fai te ‵kaiga i masina e ono? E se fakaasi mai i te tala me tenā te leva ne fai i ei te ‵kaiga, kae ne fakaasi mai i ei me ne fakaasi atu ne te tupu ki ana ofisa a koloa mo te gali o tena malo i masina e ono. Kāti ne fakaaogā ne te tupu a te vaitaimi leva tenei ke fakaasi atu ei te gali o tena malo ko te mea ke ōfo kae tali‵tonu foki ana tino ma‵luga e uiga ki tena mafai o fakataunu ana fuafuaga konā. E uiga ki te mea tenā, e mafai o fakasino atu te fuaiupu e 3 mo te 5 ki te vaiaso e tasi telā ne fai ei te ‵kaiga mai tua o te maopoopoga telā ne fai i masina e ono.
1:8—I te auala fea ne seki fameo ei se tino e uiga ki te ‘taimi e inu ei e ‵tusa mo te tulafono’? I te ‵kaiga tenei, ne fai ei ne te tupu ko Asuelu se fakamafuliga ki te mea telā ne foliga mai me se tuu masani a te kau Pelesia telā e fakatau fakamalosi atu ei te suā tino ki te suā tino ke inu se aofaki o meainu i se vaegā maopoopoga penā. “Ne ‵tau o inu latou ki te uke io me ko te mu‵tana e ‵tusa mo te mea e ma‵nako latou ki ei,” ko pati i se tusi e tasi.
1:10-12—Kaia ne seki talia ei ne te tupu fafine ko Vasati ke fanatu a ia ki te tupu? E mafau‵fau a nisi tino ‵poto me ne ita te tupu fafine ma fakalogo ona ko tena se manako ke masei tena ata i mua o tino ‵kami a te tupu kolā ko konā valevale. Io me kāti ne seki manako eiloa a te tupu fafine telā ko ‵ki eiloa i tena taulekaleka ke fakalogo a ia. E ui eiloa e se fakaasi mai i te Tusi Tapu a lagonaga ‵tonu o tou fafine, e mafau‵fau a tino ‵poto i te taimi tenā me i te se fakalogo o se fafine ki tena avaga se fakalavelave eiloa telā e ‵tau o fai se faiga ki ei, kae ko te fakaakoakoga masei a Vasati ne fai mo fai se fakamalosiga sē ‵lei ki fāfine a‵vaga i kogā koga katoa o Pelesia.
2:14-17—E mata, ne fai ne Eseta a amioga finalalolagi mo te tupu? Ikai. E fai mai te tala me i te tafataeaoakaga ne faka‵foki atu ei a fāfine kolā ne avatu ki te tupu ki te lua o fale telā e tausi ne te eunuka a te tupu, ko “te pule o avaga fakasalasala a te tupu.” Telā la, a fāfine kolā ne ‵moe i te po mo te tupu ne fai mo fai ana avaga fakasalasala. Kae, ne seki ave a Eseta ki te fale o avaga fakasalasala i te taimi ne avatu ei tou fafine ki te tupu. I te taimi ne avatu ei a Eseta ki mua o Asuelu, “ne silia atu te fiafai o te tupu ki a Eseta i lō tamafine katoa.” (Eseta 2:17) Ne “fiafai” pefea a Asuelu ki tou fafine? I te auala foki eiloa telā ne fia‵fia ei a nisi tino ki a ia. “A Hegai ne fiafia ki a Eseta.” (Eseta 2:8, 9) Ne fiafia malosi a Hegai ki a ia ona ko mea ne lavea ne tou tagata—ana teuga mo ana uiga ‵gali. A te tonuga loa, “so se tino e kilo ki a Eseta e fiafia ki ei.” (Eseta 2:15) E penā foki te tupu, ne fiafia a ia ki mea ne lavea ne ia i a Eseta kae ne fiafai ei a ia ki tou fafine.
3:2; 5:9—Kaia ne ita ei a Moletekai ma ifo ki a Hamanu? E se se mea masei ke fakaasi atu ne tino Isalaelu te āva ki se tino i se tulaga maluga mai te punou ifo ki lalo. Kae, e pelā mo te tulaga o Hamanu, e uke atu a mea ne aofia i ei. A Hamanu se tino mai te gafa o Akako, telā kāti se tino Amaleka, kolā ko oti ne fuafua ne Ieova ke fakaseai atu katoa. (Teutelonome 25:19) Ki a Moletekai, a te ifo ki a Hamanu se fakaasiga o tena se fakamaoni ki a Ieova. Ne fakaasi ‵tonu atu tena ‵teke ki te mea tenā, mai te fakailoa atu i a ia se tino Iutaia.—Eseta 3:3, 4.
Akoakoga mō Tatou:
2:10, 20; 4:12-16. Ne talia ne Eseta a fakatonuga mo pati fakatonutonu mai se tino tapuaki matua a Ieova. Se mea poto foki ki a tatou ke “faka‵logo ki otou takitaki kae sa‵sale foki i olotou fakatonuga.”—Epelu 13:17.
2:11; 4:5. E ‵tau mo tatou o “kilo‵kilo ki mea e ‵lei ei nisi tino, kae se ko mea fua e ‵lei ei [tatou].”—Filipi 2:4.
2:15. Ne fakaasi atu ne Eseta a te agamalū mo te loto pulea mai te sē fakamolemole atu ki nisi fatu tāua io me ko gatu tai ‵gali atu i tafa o mea kolā ne tuku atu ne Hegai. Ko te “taulekaleka o foliga ki te tino se lavea ko te loto, ko te taulekaleka tumau telā ko te loto malalo mo te agaga filemu” ne fiafia ei a te tupu ki a Eseta.—1 Petelu 3:4.
2:21-23. A Eseta mo Moletekai ne fakaakoakoga ‵lei o te “fakalogo ki pule o te malo.”—Loma 13:1.
3:4. I nisi taimi, kāti se mea poto ke se fakaasi atu ne tatou a ‵tou telega, e pelā mo te mea ne fai ne Eseta. Kae, kafai e ‵tau o fakaasi atu ne tatou a ‵tou tulaga i kinauga tāua, e pelā mo te pulega a Ieova mo te ‵tou fakamaoni, e se ‵tau o ma‵taku tatou o fakaasi atu i a tatou ne Molimau a Ieova.
4:3. I te ‵tou fe‵paki mo fakalavelave, e ‵tau o ‵sala atu tatou ki a Ieova e auala i ‵talo ke maua ei te malosi mo te poto.
4:6-8. Ne ‵sala atu a Moletekai ki se faka‵leiga faka-te-tulafono ki te togafiti fakamataku a Hamanu.—Filipi 1:7.
4:14. E gali ‵ki te fakaakoakoga a Moletekai e uiga ki tena loto talitonu ki a Ieova.
4:16. Mai tena fakalagolago katoatoa ki a Ieova, ne fakafesagai atu a Eseta mo te fakamaoni mo te loto toa ki se tulaga telā ne mafai o iku atu ki tena mate. Se mea tāua ‵ki ke iloa ne tatou o fakalago‵lago ki a Ieova kae se ki a tatou eiloa.
5:6-8. Ko te mea ke talia ne Asuelu tena fakamolemole, ne ‵kami ne Eseta a tou tagata ki se ‵kaiga i te lua o taimi. Ne gasuesue a ia mo te poto, kae ‵tau foki o fai tatou penā.—Faataoto 14:15.
NE FAKA‵LEI MALIELIE
E pelā eiloa mo te fanoga o te tala, ne toe ma‵fuli a mea katoa. Ne polotata a Hamanu i te sataulo telā ne fakatoka ne ia mō Moletekai, kae ne fai ei a Moletekai mo fai te ulu o te malo! Kae pefea la te aofaga ne fai ke tamate a tino Iutaia katoa? Ne ‵tau foki o ‵fuli malielie aka te mea tenā.
Ne toe faipati atu foki a te fafine fakamaoni ko Eseta e uiga ki ei. E tiga eiloa ne fakamataku ki tena ola, ne tu atu a ia i mua o te tupu mo te fakamolemole ke ‵sala aka se auala ke fakagata ei te togafiti a Hamanu. Ne iloa ne Asuelu a te mea e ‵tau o fai. Telā la, i te okoatuga ki te aso ne ‵tau ei o tamate a tino Iutaia, e se ko latou ne tamate kae ko latou fua kolā ne taumafai o tamate latou. Ne fai te fakatonuga a Moletekai ke fai te ‵Kaiga Fiafia o te Pulima i tausaga katoa ke fakamanatu ei te faka‵saoga sili tenei. E pelā me ko te tokolua pule ki te tupu ko Asuelu, ne ‘galue faeloa a Moletekai mō te ‵lei o ana tino, kae tuku atu te filemu ki olotou tino katoa.’—Eseta 10:3.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
7:4, NW—E fai pefea a te tamatega o tino Iutaia e pelā me se “fakamaseiga ki te tupu”? Mai te fakaasiatuga i se auala poto a te fakatauatuga o tino Iutaia e pelā me ne pologa, ne fakasae aka ei ne Eseta a te manatu e uiga ki te fakamasei atu o te mea tenā ki te tupu. E se taitai eiloa o fetaui a te 10,000 tupe siliva kolā ne tauto mai a Hamanu me ka tuku mai ne ia ki te tupu mo te lasi o te tupe telā ka maua moi ne fakatau atu ne Hamanu a tino Iutaia e pelā me ne pologa. Moi ne fakataunu te aofaga tenā, penei ko mate atu foki i ei a te tupu fafine.
7:8—Kaia ne pulou ei ne ofisa a te tupu a mata o Hamanu? Kāti ne fai penā ke fakamasiasi atu ei io me ke fakaasi atu ei te mea masei telā ka pili o tupu. E ‵tusa mo se tusi e tasi, “ne pulou sāle ne tino i aso mua a ulu o tino kolā ko pili o ave o tamate.”
8:17—I te auala fea ne fakaasi atu ei ne ‘tino e tokouke o te fenua ke fai latou pelā me ne tino Iutaia’? E tokouke a tino Pelesia ne ‵fuli ki te lotu Iutaia, mai te lotou tali‵tonu i te ‵fuliga o te fakatonuga a te tupu se fakaasiga tenā o te ‵kau fakatasi o te Atua mo tino Iutaia. Tenā eiloa te fakatakitakiga fakavae e fakaaogā nei i te fakataunuga o te valoaga telā e maua i te tusi ko Sakalia. E fai mai i ei, penei: “Ka o‵mai a tino o fenua fakaa‵tea e tokosefulu ki se Iutaia e tokotasi, kae fai atu ki a ia penei, ‘Matou e ma‵nako o ‵kau mo koe, me ne lagona ne matou me i te Atua e fakatasi mo koe.’”—Sakalia 8:23.
9:10, 15, 16—E ui eiloa e fai mai te fakatonuga ke ‵ta a tino ‵teke kae fakaaogā olotou mea, kaia ne seki fia ‵saga atu ei a tino Iutaia ki te faiga o te mea tenā? E fakaasi faka‵lei mai i te lotou se fia ‵saga atu ki ei me ne ma‵nako fua latou ke ola latou, kae e se ko te faiga ke mau‵mea latou.
Akoakoga mō Tatou:
6:6-10. “A te fakamatamata e iku ki te malaia, a te fiasili e iku ki te se aogā.”—Faataoto 16:18.
7:3, 4. E mata, e fakaasi atu ne tatou mo te loto ‵toa i a tatou ne Molimau a Ieova, faitalia me e iku atu te faiga tenā ki te mauaga o fakasauāga?
8:3-6. E mafai o avaka ne tatou ki pule o malo mo fono fakamasino ke maua ei se puipuiga mai ‵tou fili.
8:5. Ne poto a Eseta ke se fakaasi atu a te aofia o te tupu i te fakatonuga ne fai ke tamate ana tino. I se auala tai ‵pau, e ‵tau foki o ‵poto tatou māfai ko talai atu ki tino pule.
9:22. E se ‵tau o puli i a tatou a tino ma‵tiva i ‵tou tafa.—Kalatia 2:10.
Ka Tuku Mai ne Ieova te ‘Fakatapūga mo te Faka‵saoga’
Ne fai mai a Moletekai e uiga ki te fuafuaga a te Atua ke fai a Eseta mo fai te tupu fafine. I te taimi ne ‵tu ei latou i se tulaga fakamataku, ne fakaliki‵liki kae ‵talo atu a tino Iutaia mō se fesoasoani. Ne fanatu a te tupu fafine ki mua o te tupu e aunoa mo se ‵kamiga kae ne talia ne te tupu a ia i taimi e lua konā. Ne seki to te moe a te tupu i te po faigata tenā. E tonu, e fakaasi mai i te tusi ko Eseta a te auala ne fai ei ne Ieova a mea ke ‵tupu mō te ‵lei o ana tino.
E fakamalosi loto a te tala fakaofoofogia o Eseta ki a tatou konei e ola i taimi o te “gataga.” (Tanielu 12:4) “Kafai ko oko mai te taimi tonu,” io me ko aso fakaotioti o te taimi o te gataga, a Koka mai Makoka—telā ko Satani te Tiapolo—ka fakapalele ana mafi o taua atu ki tino o Ieova. E tasi eiloa te mea e taumafai malosi a ia ki ei, ko te fakaseaiatuga katoatoa o tino tapuaki ‵tonu. Kae e pelā mo aso o Eseta, ka tuku mai ei ne Ieova te ‘fakatapūga mo te faka‵saoga’ ki ana tino tapuaki.—Esekielu 38:16-23; Eseta 4:14.
[Ata i te itulau e 10]
Ko Eseta mo Moletekai i mua o Asuelu