“E ‵Tau Eiloa mo te Tino o Amo Tena Amoga”
“Ko ‵tau i a tatou takitokotasi o avatu se tala o ia ki te Atua.”—Loma 14:12.
1. Se a te tiute telā ne pānaki eiloa mo talavou Epelu e tokotolu konei?
NE ‵TAU o fai ne talavou Epelu e tokotolu kolā ne ‵nofo i Papelonia se fakaikuga telā ka aofia i ei te lotou ola mo te lotou ‵mate. E mata, e ‵tau o ifo latou ki se tupua lasi ‵ki, e ‵tusa mo te tulafono o te fenua? Io me ‵teke atu latou ki ei kae ke ‵pei latou ki loto i te ogāumu vela ‵ki? E se lava te taimi o Satalaka, Mesako mo Apeteniko ke fesokotaki atu ki se isi tino; kae ne seki ‵tau foki o fai latou penā. E aunoa mo te fakatalave, ne fai atu latou: “Ka ko matou e se mafai eiloa o tapuaki atu ki tou atua, io me ifo ki te tupua aulo tenā ne fakatu aka ne koe.” (Tanielu 3:1-18) Ne amo eiloa ne talavou Epelu konei te lotou amoga e uiga ki olotou tiute.
2. Ko oi ne fakamalosi ne latou te fakaikuga telā ne fai ne Pilato mō Iesu Keliso, kae ona ko te mea tenā, e mata, e mafai o sao a te kovana Loma tenā mai tena tiute?
2 I te ono senitenali mai tua ifo, ne logo eiloa te kovana i ‵losiga kolā ne fai ki se tagata. I te otiga ne iloilo ne ia a ‵losiga konā, ne talitonu a ia me e seai se ‵se o te tagata tenā. Kae ne fakamalosi atu te vaitino ke tamate a ia. Mai tua o ana taumafaiga ke ‵teke atu ki te vaitino, ne iloa aka ne te kovana me ko se mafai ne ia o fakataunu tena tiute kae ne talia ei ne ia a fakamalosiga konā. Ne ‵fano ana lima kae fai atu: “Au e ‵ma i te toto o te tagata tenei.” Tuku atu ei ne ia te tagata tenā ke fakasataulo. E tonu, i lō te fakataunu ne ia tena tiute ke fai tena fakaikuga e uiga ki a Iesu Keliso, ne talia ne Ponitio Pilato ke fai ne nisi tino te fakaikuga mō ia. E se mafai ne vai kolā ne ‵fano ki ei ana lima o faka‵ma a ia mai tena fakasalaga sē ‵tau ne tuku atu ki a Iesu.—Mataio 27:11-26; Luka 23:13-25.
3. Kaia e se ‵tau ei o talia ne tatou ke fai ne nisi tino a fakaikuga mō tatou?
3 Kae pefea la koe? Kafai e ‵tau o fai ne koe se fakaikuga, e mata, e fai koe pelā mo talavou Epelu e tokotolu, io me talia ne koe nisi tino ke fai ne latou tau fakaikuga? E se faigofie faeloa te faiga o fakaikuga. E ‵tau o matua ‵lei se tino ke fai ne ia a fakaikuga ‵lei. E pelā mo mātua, e ‵tau o fai ne latou a fakaikuga ‵lei mō olotou tama‵liki kolā koi fo‵liki. E tonu, e faigatā ‵ki a te faiga o se fakaikuga māfai e faigatā te tulaga tenā kae ‵tau foki o mafaufau faka‵lei ki nisi mea. A te tiute ki te faiga o fakaikuga e se se mea ‵mafa ke aofia i “amoga” ‵mafa kolā e ma‵nako tatou ke amo ne latou kolā e “tumau i te olaga faka te Agaga.” (Kalatia 6:1, 2) Kae se amoga telā e “‵tau i a tatou takitokotasi o avatu se tala o ia ki te Atua.” (Loma 14:12) E fai mai te Tusi Tapu: “E ‵tau eiloa mo te tino o amo tena amoga.” (Kalatia 6:5) E mafai la pefea ne tatou o fai a fakaikuga ‵lei i ‵tou olaga? Muamua la, e ‵tau o iloa ne tatou a ‵tou tapulā kae ke iloa foki ne tatou a mea kolā e ‵tau o fakapaleni ki ei.
Se Manakoga Tāua
4. Se a te akoakoga tāua e uiga ki te faiga o fakaikuga e ‵tau o tauloto ne tatou mai te sē faka‵logo o te tauavaga muamua?
4 I te kamataga o tala fakasolopito o tino, ne fai ne te tauavaga muamua se fakaikuga telā ne maua mai i ei a ikuga fakama‵taku. Ne fakaiku aka ne laua ke ‵kai ki te lakau o te iloaga o te ‵lei mo te masei. (Kenese 2:16, 17) Kaia ne fai ei ne laua te fakaikuga tenā? E fai mai te Tusi Tapu: “Ne kilo atu te fafine ki te gali o te lakau, mo ona fuaga ko mata ‵lei faka i te kai. Ne mafaufau aka a ia me kaati se mea sili i te ‵lei ke maua te poto i a ia. Telā ne puke aka ne ia te fuagā lakau, kai ei ne ia. Ne tuku atu ne ia ne mū mea ki tena avaga, telā ne kai foki ki ei.” (Kenese 3:6) Ne fakavae te fakaikuga a Eva ki ana manakoga kaimanako. Ona ko ana faifaiga ne kau atu foki Atamu ki a ia. Ne oko atu i ei ki “tino katoa” te agasala mo te mate. (Loma 5:12) E maua ne tatou se akoakoga tāua e uiga ki tapulā o tino mai te sē faka‵logo o Atamu mo Eva: Seiloga ke fakalogo te tino ki fakatakitakiga a te Atua, e fai ne tino katoa a fakaikuga sē ‵tonu.
5. Se a te takitakiga ko oti ne fakatoka ne Ieova mō tatou, kae ne a ‵tou mea e ‵tau o fai ke maua ne tatou a mea aogā mai i ei?
5 E fia‵fia malosi eiloa tatou me ne seki tuku tiaki ne Ieova te Atua a tatou e aunoa mo ne fakatakitakiga! E fai mai te Tusi Tapu ki a tatou: “Kafai ko ‵se te auala o koutou ki te feitu fakaatamai io me ko te feitu fakamaui, kae ka lagona ne koutou tena leo i otou tua e fai penei, ‘Tenei te auala. Tautali i ei.’ ” (Isaia 30:21) E faipati mai a Ieova ki a tatou e auala i tena Muna, ko te Tusi Tapu. E ‵tau o suke‵suke tatou ki te Tusi Tapu kae ke maua foki ne tatou te iloaga tonu i ei. Ko te mea ke fai ne tatou a fakaikuga ‵tonu, e ‵tau o ‵kai tatou ki “meakai ma‵keke [kolā] e mō tino ma‵tua fua.” Kafai e fakaaogā ne tatou, ko akoakogina ei “ke iloa ne [tatou] o tami ki te kese‵kesega o te ‵lei mo te masei.” (Epelu 5:14) E mafai o akoako ne tatou ‵tou mafaufau e auala i te fakagaluegāga o mea kolā e tauloto ne tatou mai te Muna a te Atua i ‵tou olaga.
6. Ne a mea e manakogina ke galue faka‵lei ‵tou loto lagona?
6 E tāua ‵ki foki a ‵tou loto lagona telā ne fa‵nau mai mo tatou, ki te faiga o fakaikuga. A te mea tenei e fai i ei ke iloa ne tatou o fai a faka‵tauga ‵lei, kae e mafai o “fakamasino io me faka‵sao” tatou ne te mea tenā. (Loma 2:14, 15) Ko te mea ke galue faka‵lei ‵tou loto lagona, e ‵tau o akoako faka‵lei ne te iloaga tonu mai te Muna a te Atua kae ke gasuesue fakavave mai te fakagaluegāga o te Muna tenā. A te loto lagona telā e se akoako faka‵lei e mafai o pokotia i tū mo aganū o te fenua mo faifaiga masani. E mafai foki o takitaki ‵se tatou ne mea i ‵tou tafa mo manatu o nisi tino. Se a te mea e tupu ki ‵tou loto lagona māfai e se ‵saga atu tatou ki ei kae ko ofa foki i ei a tulafono a te Atua? Fakamuli ifo, e mafai o fai pelā me se fakailoga telā ne fakamailoga ki se “fiti ‵vela,” kae ko fai pelā me se pa‵kili ‵pula—ko ‵mū kae ko se lagona foki se mea. (1 Timoteo 4:2) I te suā feitu, a te loto lagona telā ne akoako ki te Muna a te Atua e fakatuagagina.
7. Se a te kī tāua ki te faiga o fakaikuga ‵poto?
7 A te kī tāua ki te amoga o te tiute i te faiga o fakaikuga ‵poto, ko te mauaga o te iloaga tonu i te Tusi Tapu mo te fakagaluegāga o te mea tenā. I lō te faiga fakavave o fakaikuga, e ‵tau o fakaavanoa a taimi e uke ke iloilo aka a fakatakitakiga mai te Tusi Tapu kae fakaaogā ‵tou mafaufau i te fakagaluegāga o mea konā. Ke oko foki eiloa ki te taimi e ‵tau o fai fakavave se fakaikuga—e pelā mo Satalaka, Mesako mo Apeteniko—e toka faeloa tatou māfai e maua ne tatou te iloaga tonu e uiga ki te Muna a te Atua mo ‵tou loto lagona kolā ko oti ne akoakogina faka‵lei. Ko te mea ke malamalama tatou i te auala e mafai ei o fesoasoani mai a te gasolo faeloa ki mua i te faiga o ‵tou fakaikuga, ke mafau‵fau tatou ki vaega e lua o te olaga.
Ko oi e ‵Tau o Fai mo ‵Tou Taugasoa?
8, 9. (a) Ne a fakatakitakiga e fakaasi mai i ei a te ‵lei ke ‵kalo keatea mai taugasoa ma‵sei? (e) E mata, a taugasoa ma‵sei e fakasino atu fua ki te ‵kau fakatasi mo tino fai amioga ma‵sei? Fakamatala mai.
8 “Ke se fakaloiloigina koutou,” muna a Paulo. “A taugasoa ma‵sei e fakamasei ne latou te amio ‵lei.” (1 Kolinito 15:33) Ne fai atu a Iesu Keliso ki ana soko: ‘E se ne tino o te lalolagi koutou.’ (Ioane 15:19) Mai te tauloto ki fakatakitakiga konei, e malamalama vave tatou i te pogai e se ‵tau ei o fai taugasoa tatou mo tino finalalolagi, tino mulilua, tino kaisoa, tino konā mo nisi tino aka penā. (1 Kolinito 6:9, 10) I te taimi e gasolo aka tatou ki mua i ‵tou iloaga i te munatonu i te Tusi Tapu, e iloa aka ei ne tatou me i te ‵kau fakatasi mo vaegā tino penā e auala i te onoono ki ata i televise, io me i te komupiuta, io me mai te faitau ki tusi e uiga ki tino penā, e ‵pau eiloa te fakamaseiga e maua mai i ei. E penā foki loa māfai ko sautala mo nisi tino “amio ‵pelo” i te Internet.—Salamo 26:4.
9 Kae pefea la te fai taugasoa ‵pili mo tino kolā kāti e ‵gali olotou uiga kae e se lasi te lotou fakatuanaki ki te Atua tonu? E fai mai te Tusi Tapu: “Ka ko te lalolagi kātoa ko i lalo i te pule a te Tino Masei.” (1 Ioane 5:19) Ko iloa foki ne tatou me i taugasoa ma‵sei e se ko tino fua kolā e fia‵fia ki amioga ma‵sei io me ko tino kolā e fai ne latou a amioga matagā. Telā la, se mea poto ke fai taugasoa ‵pili tatou mo tino fua kolā e a‵lofa ki a Ieova.
10. Ne a mea e fesoasoani mai ki a tatou ke fai a fakaikuga ‵lei e ‵tusa mo ‵tou fesokotakiga mo tino o te lalolagi?
10 E se mafai kae e se ‵tau foki o ‵kalo katoatoa keatea tatou mai tino o te lalolagi. (Ioane 17:15) E fetaui faeloa tatou mo tino o te lalolagi i te galuega faka-Kelisiano, te akoga mo galuega ‵togi. A te Kelisiano telā ne avaga ki se tino sē talitonu e fesokotaki faeloa mo te lalolagi i lō nisi tino. Kae kafai e malosi te mafaufau, ka malamalama tatou i te ‵kese o te fakaeteete i te fesokotaki atu mo tino o te lalolagi mo te atiakaga o se fesokotakiga ‵pili mo latou. (Iakopo 4:4) Telā la, ko mafai ei ne tatou o fai a fakaikuga ‵lei ki te ‵kau mo te sē ‵kau atu ki polokalame fakaopoopo o te akoga, e pelā mo tafaoga mo tuisi, mo ‵kaiga kolā e fakatoka ne ‵tou tino ga‵lue.
Te Filifiliga o se Galuega
11. Se a te mea muamua e ‵tau o mafau‵fau ki ei māfai ko ‵tau o fai se fakaikuga ki se galuega ke galue i ei?
11 A te fakagaluegāga o fakatakitakiga i te Tusi Tapu i se auala poto e fesoasoani mai i ei ke iloa ne tatou o fai ‵tou fakaikuga ki te fakataunuga o ‵tou tiute ke tausi ki ‘tino o ‵tou kāiga.’ (1 Timoteo 5:8) A te mea muamua e ‵tau o mafaufau ki ei ko te vaegā galuega e ‵tau o ‵sala ki ei—ne a mea e ‵tau o fai ne tatou i ei. A te filifiliga o se galuega telā e fakamalosi aka i ei se mea telā e taku fakamasei ne te Tusi Tapu e ‵se ‵ki eiloa. Telā la, e se talia ne Kelisiano ‵tonu a galuega kolā e mafai o aofia i ei te ifo ki tupua, kaisoa, te fakaaogāga ‵se o te toto, mo nisi faifaiga kolā e se fetaui mo te Tusi Tapu. E se ‵tau foki mo tatou o pati ‵loi io me amio ‵pelo, faitalia me e faimālō tatou ne ‵tou pule ke fai penā.—Galuega 15:29; Fakaasiga 21:8.
12, 13. Ne a nisi mea i tafa o te galuega kolā e tāua ki te faiga o fakaikuga e uiga ki galuega?
12 Kae pefea la māfai e se ‵teke tonu atu se galuega ki fakatakitakiga a te Atua? I te taimi e momea aka ei ‵tou iloaga i te munatonu kae ko gasolo foki o malosi ‵tou mafaufau, ka ‵saga atu foki tatou ki nisi feitu o te galuega. E a māfai e aofia i te galuega tenā a faifaiga kolā e se fetaui mo te Tusi Tapu, e pelā mo te taliga o telefoni i se koga kemupolo? E ‵tau foki o mafaufau faka‵lei ki te auala ne maua mai ei a tupe kolā e peofu atu ki a koe mo te koga e tu ei te koga galue tenā. E pelā me se fakaakoakoga, e mata, ka kausaki atu se Kelisiano telā e isi sena kamupane fakatūtū ke maua ne ia te avanoaga ke pēni ne ia se falesa o se Lotu Kelisiano ‵se, telā ko aofia i ei a ia i te fakamalosiakaga o te lotu ‵se tenā?—2 Kolinito 6:14-16.
13 Kae pefea la māfai ko talia ne te kamupane e galue koe i ei ke fakagaligali ne koutou se koga tapuaki o lotu ‵se? I te feitu tenei, e ‵tau o mafaufau faka‵lei tatou ki vaegā mea pelā mo te lasi o ‵tou pulega ki te galuega mo te lasi o ‵tou tusaga i ei. Kae pefea la māfai e ‵tau o fai ne koe se galuega telā e se ‵teke ki fakatakitakiga i te Tusi Tapu, e pelā mo te fakaokoatuga o tusi ki koga katoa i te fenua tenā e aofia i ei a koga kolā e fakamalosi aka i ei a faifaiga ma‵sei? E mata, ka pokotia malosi tau fakaikuga ona ko te fakatakitakiga i te Mataio 5:45? Kae e se ‵tau o puli i a tatou a te pokotia o ‵tou loto lagona i galuega kolā e fai ne tatou i aso takitasi. (Epelu 13:18) E tonu, a te fakataunuga o ‵tou tiute ke fai a fakaikuga ‵lei e uiga ki galuega e fesoasoani mai i ei ke fakamalosi ne tatou ‵tou mafaufau kae ke fakagalue foki i ei ‵tou loto lagona telā ne tuku mai ne te Atua.
“Ke Masaua Faeloa ne Koe te Aliki”
14. I te faiga o fakaikuga, ne a mea e ‵tau o mafaufau faka‵lei ki ei?
14 Kae e pefea la a fakaikuga e fai ne tatou e uiga ki nisi mea aka, e pelā mo akoakoga ma‵luga mo te talia mo te sē talia o nisi togafiti fakatokita? Kafai ko ‵tau o fai ne tatou se fakaikuga, e fakamautinoa aka ne tatou a fakatakitakiga aogā mai te Tusi Tapu ko fakaaogā ei te malosi o ‵tou mafaufau ke fakagalue aka a mea konā. “Talitonu ki te Aliki mo tou loto kātoa. Sa fakalagolago lele eiloa ki tou iloa,” ko pati a te tupu poto i Isalaelu mua, ko Solomona. “Ke masaua faeloa ne koe te Aliki i au mea katoa e fai, kae ka fakaasi atu ne ia ki a koe te auala tonu.”—Faataoto 3:5, 6.
15. Ne a mea e tauloto ne tatou mai Kelisiano i te senitenali muamua e uiga ki te faiga o fakaikuga?
15 E masani sāle o pokotia a nisi tino i fakaikuga e fai ne tatou, kae e ‵tau o mafaufau faka‵lei ki te mea tenā. E pelā mo Kelisiano i te senitenali muamua, ne seki toe ‵nofo latou mai lalo i te Tulafono ne tuku ki a Mose e uiga ki mea‵kai e se ‵tau o ‵kai ki ei. E mafai o filifili fua ne latou a meakai kolā e se ‵ma i te Tulafono kae e ‵lei foki i nisi feitu. Kae ne tusi mai te apositolo ko Paulo e uiga ki ‵kano o manu kolā ne ofo atu ki tupua: “Kafai ko meakai ko te pogai e agasala ei toku taina, ka se toe kai eiloa au ki so se meakai telā e fakataputapu, me mana agasala ei toku taina ona ko au.” (1 Kolinito 8:11-13) Ne fakamalosi atu ki Kelisiano i aso mua ke fakaasi atu te lotou amanaia ki lagonaga o nisi tino ko te mea ke se fakaagasala atu ki a latou. E se ‵tau o fai ‵tou fakaikuga mo mea e fakaagasala io me ‘faka‵mae ei te loto’ o nisi tino.—1 Kolinito 10:29, 32.
‵Sala Atu ki te Poto o te Atua
16. E fesoasoani mai pefea a ‵talo ki a tatou i te faiga o fakaikuga?
16 A te suā fesoasoani tāua ki te faiga o fakaikuga ko te ‵talo. “Kafai se tino o koutou e se maua ne ia te poto,” ko pati a te soko ko Iakopo, “e ‵tau mo ia o ‵talo ki te Atua, me ko ia tenā ka tuku mai ne ia ki a ia; me i te Atua e tuku mai fua ne ia te poto ki tino katoa i te agaga alofa mo te kaimalie.” (Iakopo 1:5) E mafai o ‵talo atu tatou mo te loto talitonu ki a Ieova kae fakamolemole atu ki a ia ke maua te poto e manakogina ke fai se fakaikuga ‵lei. Kafai e fai‵pati atu tatou ki te Atua tonu e uiga ki mea e manava‵se ei tatou kae ‵sala atu ki tena fakatakitakiga, e mafai o fesoasoani mai a te agaga tapu ke malamalama faka‵lei tatou i tusi siki kolā e mafaufau tatou ki ei kae ke masaua foki ne tatou a nisi tusi siki kolā ne puli i a tatou.
17. E mafai o fesoasoani mai pefea a nisi tino ki a tatou i te faiga o fakaikuga?
17 E mata, e mafai o fesoasoani mai a nisi tino ki a tatou i te faiga o fakaikuga? E tonu, ko oti ne tuku mai ne Ieova a nisi tino ma‵tua i te fakapotopotoga. (Efeso 4:11, 12) E mafai o fesokotaki atu ki a latou, maise eiloa māfai e ‵tau o fai a fakaikuga lasi ‵ki. A tino taki tokotasi kolā e lasi ‵ki te lotou malamalama i mea faka-te-agaga kae masani ‵lei mo te olaga, e mafai o fakamasaua mai ki a tatou a nisi fakatakitakiga kolā e mafai o aogā ki ‵tou fakaikuga kae ke iloa foki ne tatou “o filifili a te mea e sili atu i te ‵lei.” (Filipi 1:9, 10) Kae e mafai foki o fai atu ke fakaeteete i se mea: E ‵tau o fakaeteete tatou ke se fai ne nisi tino a fakaikuga mō tatou. I ō tatou eiloa te tiute tenā.
E Mata, e ‵Lei Faeloa ‵Tou Fakaikuga?
18. Ne a mea e mafai o fai atu ne tatou e uiga ki ikuga o ‵tou fakaikuga ‵lei?
18 E mata, e ‵lei faeloa a fakaikuga kolā ne fakavae ki fakatakitakiga mai te Tusi Tapu? Ao, e mafai o aogā fakamuli. I nisi taimi, e mafai o puapuagā tatou i te taimi muamua. Ne iloa ‵lei ne Satalaka, Mesako mo Apeteniko me ka iku atu latou ki te ‵mate māfai e fakaiku aka ne latou ke se ifo ki te tupua lasi. (Tanielu 3:16-19) E penā foki loa, mai tua o te faiatuga a te kau apositolo ki Sanetulini Iutaia me e ‵tau mo latou o faka‵logo ki te Atua i lō tāgata, ne ‵kini muamua latou a koi tuai o fakasaoloto latou ke olo. (Galuega 5:27-29, 40) E se gata i ei, e mafai o pokotia ‵tou fakaikuga i “fakalavelave ‵tupu fakafuasei.” (Failauga 9:11, NW) Kafai e logo‵mae tatou i nisi feitu faitalia me ne fai ne tatou te fakaikuga tonu, e mafai o tali‵tonu katoatoa tatou me ka fesoasoani mai a Ieova ke kufaki tatou kae ka fakamanuia ne ia tatou i aso mai mua nei.—2 Kolinito 4:7.
19. E mafai pefea o amo ne tatou mo te loto ‵toa a ‵tou amoga e uiga ki ‵tou tiute i te faiga o fakaikuga?
19 I te taimi e fai ei a fakaikuga, e ‵tau o ‵sala tatou ki fakatakitakiga mai te Tusi Tapu kae fakaaogā te malosi o ‵tou mafaufau ke fakagalue aka a mea konā. Ko se faka‵tau eiloa te ‵tou fiafia ki te fesoasoani ne tuku mai ne Ieova e auala i tena agaga tapu mo tino ma‵tua ‵lei i te fakapotopotoga! Mai fakatakitakiga mo fakatokaga penā, ke na amo aka eiloa ne tatou mo te loto ‵toa a ‵tou amoga e uiga ki ‵tou tiute i te faiga o fakaikuga ‵poto.
Ne a Au Mea ne Tauloto?
• Se a te kī tāua ki te faiga o fakaikuga ‵lei?
• E pokotia pefea te filifiliga o ‵tou taugasoa i ‵tou gasolo ki mua ki te matua ‵lei i te feitu faka-te-agaga?
• Ne a nisi mea tāua e ‵tau o mafaufau ki ei māfai e fai a fakaikuga e uiga ki se galuega?
• Ne a fesoasoani e mafai o maua i te faiga o fakaikuga?
[Ata i te itulau e 9]
E tuku mai ne te sē faka‵logo o Atamu mo Eva se akoakoga tāua mō tatou
[Ata i te itulau e 11]
A koi tuai o fai ne tatou se fakaikuga tāua, ke ‵sala malosi atu ki fakatakitakiga a te Atua