‵Kalo Keatea Mai Lotu ‵Se!
“Ne toe fai mai foki te Aliki: ‘E ‵tau o tiakina ne koutou latou, kae fakamavae keatea mo latou. Sa puke ki mea se ‵ma, ko talia ei ne au koutou.’ ”—2 KOLINITO 6:17.
1. Se a te tulaga faka-te-agaga ko ‵tu atu i ei a tino ‵lei e tokouke?
E SE iloa ne tino ‵lei e tokouke a te mea tonu e uiga ki te Atua mo mea ka ‵tupu ki tino i aso mai mua. Ona ko te sē maua ne latou a tali ki mea faka-te-agaga kolā e manava‵se malosi ki ei, ko ‵numi kae manava‵se valevale latou. Ko ‵nofo pologa a te fia miliona o tino ki manatu va‵lea, faifaiga masani fakalotu mo fakamanatuga kolā e fakafanoanoa atu ki ‵tou Māfuaga. Kāti e tali‵tonu ou tuakoi mo kāiga ki te afi i seoli, te Atua tolutasi, te agaga telā e se mafai o mate, io me ko nisi akoakoga ‵se aka.
2. Ne a mea ne fai ne takitaki lotu, kae ne a mea ne iku mai i ei?
2 Ko oi e fakasalalau valevale ne ia te pouliga faka-te-agaga tenei? Se mea fakapoi ke iloa aka me ko lotu—maise eiloa fakapotopotogā lotu mo olotou takitaki kolā ne akoako atu ne latou a manatu kolā e se fetaui mo manatu o te Atua. (Maleko 7:7, 8) Ona ko te mea tenā, ko oti ne faka‵segina a tino e tokouke ke tali‵tonu me e tapuaki atu latou ki te Atua tonu, kae ko te tonuga loa, e fakafanoanoa ne latou a ia. E ‵tau eiloa o ‵losi atu ki lotu ‵se mō te tulaga fakafanoanoa tenei.
3. Ko oi te tino e fakamalosi aka ne ia a lotu ‵se, kae e fakamatala mai pefea ne te Tusi Tapu a ia?
3 E isi se tino sē lavea telā e ‵lago atu ki lotu ‵se. E uiga ki a ia, ne fai mai te apositolo ko Paulo: “Ko fakapouligina olotou loto ne te atua masei o te lalolagi nei, ko te mea ke se matea ne latou a te mainaga o te Tala ‵Lei e uiga ki te ‵malu o Keliso, telā ko te fakatusa tonu o te Atua.” (2 Kolinito 4:4) A “te atua masei o te lalolagi nei” ko Satani te Tiapolo. Ko ia loa tenā e fakamalosi aka ne ia a tapuakiga ‵se. “I a Satani e mafai ne ia o sui ona foliga ke pelā mo se agelu o te mainaga,” ne tusi mai a Paulo. “Telā la, e se se mea faigatā manafai e sui foki foliga o ana tavini ke pelā mo tavini a te amiotonu.” (2 Kolinito 11:14, 15) E fai ne Satani a mea ma‵sei ke foliga mai pelā me ne mea ‵lei kae takitaki ‵se ne ia a tino ke tali‵tonu ki loi konā.
4. Ne a pati i te Tulafono a te Atua ki Isalaelu i aso mua e uiga ki pelofeta ‵loi?
4 E se tioa eiloa o taku fakamasei ne te Tusi Tapu a lotu ‵se! E pelā mo Tulafono ne tuku ki a Mose, ne fai atu i ei ki tino filifilia o te Atua ke fakaeteete i pelofeta ‵loi. So se tino telā e fakamalosi aka ne ia a akoakoga sē ‵tonu mo te tapuaki atu ki atua ‵se e ‵tau o ‘tamate me faifai muna ki a Ieova.’ Ne fakatonu atu ki tino Isalaelu ke ‘fakaseai a tino ma‵sei penā mai olotou tafa.’ (Teutelonome 13:1-5) E tonu, e kilo atu a Ieova ki lotu ‵se pelā me e ma‵sei.—Esekielu 13:3.
5. Ne a fakailoaga e ‵tau o ‵saga atu tatou ki ei i aso nei?
5 E ‵pau eiloa te ma‵losi o lagonaga o Iesu Keliso mo ana apositolo mo lagonaga o Ieova ki lotu ‵se. Ne polopoloki atu a Iesu ki ana soko: “Ke fakaeteete koutou i pelofeta ‵loi kolā e o‵mai ki a koutou i amioga fakamamoe, ka ko olotou loto ko fe‵kai eiloa e pelā mo ne luko.” (Mataio 7:15; Maleko 13:22, 23) Ne tusi mai a Paulo me “ne fakaasi mai ei foki te fakasalaga a te Atua mai te lagi ki te sē amio Atua mo te amio ma‵sei o tino, i te mea ko tekeia ne te lotou amio ma‵sei ke se iloa ne latou te mea tonu.” (Loma 1:18) E tāua ‵ki ke ‵saga atu a Kelisiano ‵tonu ki fakailoaga konei kae ‵kalo keatea mai so se tino telā e taofi aka ne ia a te munatonu mai te Muna a te Atua io me fakasalalau atu ne ia a akoakoga ‵se!—1 Ioane 4:1.
‵Tele Keatea Mai “Papelonia Takutakua”
6. E fakamatala mai pefea ne te Tusi Tapu a “Papelonia Takutakua”?
6 Ke mafaufau ki te auala e fakamatala mai ne te Tusi Tapu i te tusi ko Fakaasiga a lotu ‵se. E fakamatala mai i ei e pelā me se fafine talitāgata kae konā telā e pule atu ki malo e uke mo tino i ei. E fai ne te fafine fakatusa tenei a amioga finalalolagi mo nisi tupu e tokouke kae e konā a ia i toto o tino tapuaki ‵tonu a te Atua. (Fakaasiga 17:1, 2, 6, 18) E isi se igoa e tusi i tena lae telā e fetaui ‵lei mo ana uiga lai‵lai kae ma‵sei. A te igoa tenā ko “Papelonia Takutakua, ko te mātua o fāfine tali tāgata katoa, pelā foki mo tino e takitaki ‵se ne latou te lalolagi.”—Fakaasiga 17:5.
7, 8. Ne ‵togi atu pefea ne lotu ‵se a ia eiloa e pelā me se fafine talitāgata, kae ne a mea ne iku mai i ei?
7 E fetaui tonu eiloa te fakamatalaga a te Tusi Tapu e uiga ki Papelonia Takutakua mo te fakapotopotoga o lotu ‵se i te lalolagi kātoa. E ui eiloa e seki ‵kau fakatasi a te fia afe o lotu e pelā me se fakapotopotoga e tasi i te lalolagi, e ‵kau fakatasi eiloa latou i olotou fuafuaga mo olotou faifaiga. E pelā mo te mea e fakaasi mai i te fafine amio matagā i te Fakaasiga, e lasi ‵ki te pulega a lotu ki luga i malo. I te faka‵pau atu ki se fafine telā e se fakamaoni ki te tautoga o tena fakaipoipoga, ko oti ne ‵togi atu ne lotu ‵se a latou eiloa mai te faka‵tuakaga o vā fakataugasoa mo malo fakapolitiki kese‵kese. “Tino se fakamaoni! E se iloa ne koutou i te tino e fai mo taugasoa o te lalolagi, ko te fili tenā o te Atua?” ko pati a te soko ko Iakopo. “Telā la, so se tino e manako a ia ke fai mo taugasoa o te lalolagi, ko fai foki ne ia a ia eiloa ke fai mo fili o te Atua.”—Iakopo 4:4.
8 A te ga‵lue fakatasi o lotu ‵se mo malo ne iku atu i ei ki logo‵maega e uke o tino. E fai mai te tino poto i Afelika ko Dr. Xolela Mangcu me “e aofia i tala fakasolopito o te lalolagi a te fakatau tamatega o tino e tokouke ona ko te ga‵lue fakatasi o lotu mo malo fakapolitiki.” Ne fai fakamuli mai se nusipepa e tasi: “A toe fakasauāga kae fakama‵taku i aso nei . . . e māfua mai i lotu.” E lau i miliona o tino ne ‵mate atu ona ko taua kolā ne ‵lago malosi atu ki ei a lotu. Ko oti foki ne fakasauā kae tamate ne Papelonia Takutakua a tavini ‵tonu a te Atua, kae konā valevale a ia i se auala fakatusa i olotou toto.—Fakaasiga 18:24.
9. E fakaasi mai pefea i te tusi ko Fakaasiga a te takalialia o Ieova ki lotu ‵se?
9 E lavea faka‵lei atu a te takalialia o Ieova ki lotu ‵se i te mea telā ka tupu ki Papelonia Takutakua. E fai mai te Fakaasiga 17:16: “A suki e sefulu kolā ne matea ne koe mo te manu fekai ka takalia‵lia ki te fafine tali tāgata; ka puke katoa ne laua keatea a mea a te fafine tenā, kae tuku i ei ke nofo fuafua; ka kai ne latou tona foitino, kae ‵sunu tona foitino ki te afi.” Muamua la, e ‵kumi ne se manu fekai lasi ‵ki a ia ke mate, ko kai i ei ana ‵kano. Kae ko so se mea telā e ‵toe mai i ei e ‵sunu ki te afi. E ‵pau mo te mea tenā, ko pili fua nei o ‵saga atu a malo ki lotu ‵se. Ka fai eiloa ne te Atua ke tupu te mea tenā. (Fakaasiga 17:17) Ko pili fua o fakaseai atu a Papelonia Takutakua, ko te emupaea o lotu ‵se i te lalolagi kātoa. “Ka se toe matea eiloa a ia.”—Fakaasiga 18:21.
10. Se a te tulaga e ‵tau o ‵tu tatou i ei e uiga ki lotu ‵se?
10 Se a te tulaga e ‵tau o ‵tu i ei a tino tapuaki ‵tonu e uiga ki Papelonia Takutakua? I se auala manino, e fakatonu mai te Tusi Tapu: “O‵mai keatea, oku tino! O‵mai keatea mai i a ia! E se ‵tau mo koutou o ‵kau fakatasi ki ana agasala, e se ‵tau mo koutou o ‵kau fakatasi ki tena fakasalaga!” (Fakaasiga 18:4) A tino kolā e fia ‵sao e ‵tau o tiakina ne latou a lotu ‵se manū koi maua se avanoaga. I te taimi koi nofo mai ei a Iesu Keliso i te lalolagi, ne ‵valo mai ne ia me ka tokouke a tino ka fai mai i a latou e tau‵tali atu i a ia i aso fakaoti konei. (Mataio 24:3-5) Ne fai atu a ia ki vaegā tino penā: “E se iloa ne au koutou; olo keatea mai i a au tino amio ma‵sei!” (Mataio 7:23) Ko ‵teke katoatoa atu nei a te Tupu fou, ko Iesu Keliso ki lotu ‵se.
‵Kalo Keatea Mai i ei —E Pefea la?
11. Ne a mea e ‵tau o fai ne tatou ke ‵kalo keatea mai lotu ‵se?
11 E ‵kalo katoatoa keatea a Kelisiano ‵tonu mai lotu ‵se, mai te ‵teke atu ki olotou akoakoga ‵se fakalotu. Ko tena uiga e ‵tau o ‵kalo keatea tatou mai polokalame a lotu i te letiō mo televise e pelā foki mo tusi faka-te-lotu kolā e akoako mai i ei a loi e uiga ki te Atua mo tena Muna. (Salamo 119:37) Se mea poto foki ke ‵kalo keatea tatou mai i maopoopoga mo fakafiafiaga kolā e fakatoka ne fakapotopotoga kolā e ga‵lue fakatasi mo lotu ‵se. E se gata i ei, e se ‵lago atu foki tatou ki lotu ‵se i so se auala. (1 Kolinito 10:21) A te ‵kalo keatea mai mea konei e puipui ei tatou mai te fakapologa ne se tino ki “poto mo takolekolega sē aogā, kolā e fakavae i munatuku a tino, io me ko agaga pule muamua o te lalolagi, kae se fakavae i a Keliso.”—Kolose 2:8.
12. E mafai pefea o saoloto se tino mai so se mea fakalotu telā e fai i fakapotopotogā lotu ‵se?
12 Kae pefea la māfai e isi se tino ko manako o fai pelā me se Molimau a Ieova kae koi mau tena igoa i lotu ‵se? E pelā mo te masani, a te tusi atu o se tusi lisaina e fai pelā me se fakamaoniga me ko se toe manako te tino ke fai a ia pelā me se tokotasi o tino i te lotu ‵se tenā. Telā la, e tāua ‵ki ki te tino ke ‵kalo katoatoa keatea mai te fakalailaiga ne lotu ‵se. E ‵tau o fakaasi atu i faifaiga a se tino telā e fia fai pelā me se Molimau ki te fakapotopotogā lotu tenā mo tino katoa, me ko fakagata katoatoa ne ia tena kau atu ki olotou faifaiga katoa fakalotu.
13. Ne a fakatakitakiga e tuku mai i te Tusi Tapu e uiga ki te manakoga ke ‵kalo keatea mai lotu ‵se?
13 “Sa taumafai o ga‵lue tasi mo tino sē tali‵tonu,” ne tusi mai te apositolo ko Paulo. “E se mafai o fakatasi te amiotonu mo te masei. E se mafai o mafuta fakatasi te mainaga mo te pouliga. E se mafai o fealofani Keliso mo te Tiapolo. E se mafai o ‵pau a mea e maua ne te tino talitonu mo te tino sē talitonu. E seai se sokoga o te fale tapu o te Atua mo tupua. . . . Ne toe fai mai te Aliki: ‘E ‵tau o tiakina ne koutou latou, kae fakamavae keatea mo latou. Sa puke ki mea se ‵ma.’ ” (2 Kolinito 6:14-17) E ‵saga tonu atu tatou ki pati konā mai te ‵kalo keatea mai lotu ‵se. E mata, e fakaasi mai i pati a Paulo me e ‵tau o ‵kalo keatea tatou mai tino kolā e ‵kau atu ki lotu ‵se?
“Ke ‵Poto Koutou”
14. E mata, e ‵tau o ‵kalo katoatoa keatea tatou mai tino kolā e ‵kau atu ki lotu ‵se? Fakamatala mai.
14 E mata, e ‵tau o ‵kalo katoatoa keatea tatou mai tino kolā e ‵kau ki lotu ‵se? E mata, e ‵tau o ‵teke katoatoa atu ne tatou a tino kolā e se ‵pau ‵tou fakatuanaki? Ikai. A te lua o tulafono i tulafono tafasili i te tāua, e fai mai penei: “E ‵tau mo koe o alofa ki tou tuakoi e pelā eiloa mo koe ki a koe.” (Mataio 22:39) E fakaasi atu eiloa ne tatou a te alofa ki ‵tou tuakoi māfai e fakaasi atu ne tatou a te tala ‵lei o te Malo ki a latou. E lavea atu foki ‵tou a‵lofa mō latou māfai e suke‵suke fakatasi tatou ki te Tusi Tapu mo te fakaasi atu ki a latou a te tāua ke ‵kalo keatea mai lotu ‵se.
15. Se a te uiga ke se fai mo fai ‘ne tino o te lalolagi’?
15 E ui eiloa e talai atu ne tatou te tala ‵lei ki ‵tou tuakoi, e pelā mo soko o Iesu, ‘e se ne tino o te lalolagi’ tatou. (Ioane 15:19) A te pati “lalolagi” i konei e fakasino atu ki tino kolā ko oti ne ‵vae keatea mai te Atua. (Efeso 4:17-19; 1 Ioane 5:19) E ‵vae keatea tatou mai te lalolagi me ko oti ne tiakina ne tatou a uiga, pati mo amioga kolā e fakafanoanoa atu ki a Ieova. (1 Ioane 2:15-17) E se gata i ei, e ‵tusa mo te fakatakitakiga me i “taugasoa ma‵sei e fakamasei ne latou te amio ‵lei,” e ‵kalo keatea tatou mai te fai taugasoa mo tino kolā e se ola e ‵tusa mo tulaga faka-Kelisiano. (1 Kolinito 15:33) A te sē fai mo fai se vaega o te lalolagi e aofia i ei te taumafai ‘ke mo a ma pisia i amioga sē ‵lei faka-te-lalolagi.’ (Iakopo 1:27) Telā la, a te ‵vae keatea mai te lalolagi e se fakauiga i ei ki te ‵vae katoatoa keatea mai nisi tino.—Ioane 17:15, 16; 1 Kolinito 5:9, 10.
16, 17. E ‵tau o pefea a faifaiga a Kelisiano ki tino kolā e se masani ‵lei mo muna‵tonu i te Tusi Tapu?
16 E ‵tau la o pefea ‵tou faifaiga ki tino kolā e se masani ‵lei mo muna‵tonu mai te Tusi Tapu? Ne tusi atu a Paulo ki te fakapotopotoga i Kolose: “Ke ‵poto koutou mo otou faiga ki tino sē tali‵tonu, ke fakaaogā ‵tau te ukega o taimi. Ke isi se alofa i otou pati e fai sāle, ke faka‵kona foki ki te masima ke tumau tena aogā, ko te mea ke iloa ne koutou o tali atu ki so se tino e fesili mai ki a koutou.” (Kolose 4:5, 6) Ne tusi mai te apositolo ko Petelu: “Āva ki a Keliso i otou loto, kae ke fai foki ne koutou a ia ke fai mo otou Aliki. Ke toka koutou i so se taimi o fakamatala atu ki so se tino e fesili mai ki a koutou, ke fakamatala atu a te fakamoemoega tenā e i a koutou. Kae ke fai ne koutou i te loto malalo mo te āva.” (1 Petelu 3:15, 16) Ne polopoloki atu a Paulo ki Kelisiano ke “mo a e fakamasei ne latou so se tino, ka ke filemu kae fakatau a‵lofa, ka ke fakaasi foki ne latou a te uiga loto malalo ki tino katoa.”—Tito 3:2.
17 E pelā me ne Molimau a Ieova e ‵kalo keatea tatou mai te fakamaualuga mo te fakamatamata ki nisi tino. E se fakaaogā lele eiloa ne tatou a pati sē ‵tau ke fakamatala atu ei a tino o nisi lotu. I lō te fai penā, e fakaeteete tatou mo te atamai, faitalia me e se a‵lofa io me fakaaogā ne te tino i te fale, se tuakoi io me se tino e ga‵lue tasi mo koe, a pati ma‵sei.—Kolose 4:6; 2 Timoteo 2:24.
“Tautali ki Faifaiga o Muna ‵Lei”
18. Se a te tulaga masei i te feitu faka-te-agaga ko oko ki tino kolā ne toe ‵foki atu ki lotu ‵se?
18 Kafai ko oti ne sukesuke ki muna‵tonu mai te Tusi Tapu, se mea fakafanoanoa ‵ki eiloa māfai ko toe foki atu se tino ki lotu ‵se! E fakamatala mai i te Tusi Tapu a ikuga fakafanoanoa o te fai penā, i pati konei: “Me kafai ne ‵sao mai a tino mai malosi ‵mate o te lalolagi e alatu i te lotou iloa o te ‵tou Aliki Fakaola ko Iesu Keliso, kae toe taka‵vale foki latou i ei fakamuli, ka sili i te masei o te tulaga ka maua ne tino konā i te fakaotiga i lō te taimi muamua. . . . A te mea ne tupu ki a latou e fakaasi mai ei me tonu te faigamuna penei: ‘E toe foki a te kuli ki ona luaga,’ mo ‘Te puaka foki telā ko oti ne fakakoukou, ko toe foki o takafilifili i te pela.’ ”—2 Petelu 2:20-22.
19. Kaia e tāua ei ke matapula‵pula tatou ki so se mea telā e fakamataku ki te ‵tou malosi faka-te-agaga?
19 E ‵tau o matapula‵pula tatou ki so se mea telā e fakamataku ki ‵tou malosi i te feitu faka-te-agaga. E isi eiloa ne mea fakama‵taku! Ne fakailoa mai ne te apositolo ko Paulo, penei: “Ne taku faka‵lei mai eiloa ne te Agaga Tapu me ka tiakina ne nisi tino a te fakatuanaki i aso fakamuli; kae ka faka‵logo foki latou ki agaga ‵loi kae tau‵tali foki ki akoakoga a temoni.” (1 Timoteo 4:1) Ko ola nei tatou i vaitaimi o “aso fakamuli.” A tino kolā e se ‵kalo keatea mai lotu ‵se ka “peipei ne galu, io me agina foki ne matagi o akoakoga a tino fai togafiti, kolā e takitaki ‵se ne latou a tino i olotou togafiti ma‵sei e maua.”—Efeso 4:13, 14.
20. E mafai pefea o puipui ne tatou a tatou eiloa mai fakamalosiga ma‵sei a lotu ‵se?
20 E mafai pefea o puipui ne tatou a tatou eiloa mai fakamalosiga ma‵sei a lotu ‵se? Ke mafaufau ki mea katoa ne tuku mai ne Ieova. E maua ne tatou te Muna a te Atua ko te Tusi Tapu. (2 Timoteo 3:16, 17) Ko oti foki ne tuku mai ne Ieova a meakai faka-te-agaga e uke e auala i “te tavini fakamaoni kae poto.” (Mataio 24:45) I te taimi e gasolo atu ei tatou ki mua i te munatonu, e mata, e se ‵tau o fakamalosi aka ne tatou te manakoga ke tami ki ‘meakai ma‵keke kolā e mō tino ma‵tua fua’ kae ke maopoopo fakatasi o tauloto ki muna‵tonu faka-te-agaga? (Epelu 5:13, 14; Salamo 26:8) Ke na fakaiku aka ke fakaaogā katoatoa ne tatou a fakatokaga a Ieova ko te mea ke mafai ne tatou o “tau‵tali ki faifaiga o muna ‵lei” kolā ne lagona ne tatou. (2 Timoteo 1:13) Mai te faiga penā, e mafai ei o ‵kalo katoatoa keatea tatou mai lotu ‵se.
Ne a Au Mea ne Tauloto?
• Ko oi a “Papelonia Takutakua”?
• Ne a ‵tou mea e ‵tau o fai ke ‵kalo katoatoa keatea mai lotu ‵se?
• Ne a mea fakama‵taku ki ‵tou malosi faka-te-agaga e ‵tau o ‵kalo keatea tatou mai i ei?
[Ata i te itulau e 14]
E iloa ne koe te pogai e fakaata mai ei a “Papelonia Takutakua” e pelā me se fafine finalalolagi?
[Ata i te itulau e 15]
Ko pili o fakaseai atu a “Papelonia Takutakua”
[Ata i te itulau e 17]
E fakaasi atu ne tatou te “loto malalo mo te āva” ki tino kolā e se ‵pau ‵tou talitonuga