E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Faataoto
A TE Tupu o Isalaelu mua, ko Solomona, “ne ‵fatu ne ia e tolu afe fuaiupu faka mua‵gana,” io me ko faataoto. (1 Tupu 4:32) E mata, e maua ne tatou ana muagana aogā konā? Ao, e maua ne tatou. E maua i te tusi ko Faataoto i te Tusi Tapu, telā ne oti tena tusiga i te 717 T.L.M., a faataoto e uke a Solomona. Ko te avā mataupu fakaoti fua ne tusi ne nisi tino—ko Akulu, te tama a Lake mo te tupu ko Lemuelu. Kae e tali‵tonu a nisi tino me i a Lemuelu ko te suā igoa o Solomona.
E lua pogai o muagana fakaosofia kolā ne tusi i te tusi o Faataoto—“ke iloa ne koutou te poto mo muna fesoasoani ‵lei io me ko pati polopoloki.” (Faataoto 1:2) E fesoasoani mai a muagana konei ke maua ne tatou te poto, telā ko te mafai o matea faka‵lei atu a mea kae fakaaogā te poto tenā ke faka‵lei aka ei a fakalavelave. E auala i muagana konā, e maua foki ei ne tatou a pati polopoloki, io me ko akoakoga i mea tau amioga. A te saga tonu atu ki faataoto konei kae fakalogo ki pati fesoasoani i ei, e mafai o otia i ei ‵tou loto, e fai ei ke fia‵fia tatou, kae iku atu ki te manuia.—Epelu 4:12.
‘‵SALA TE POTO KAE PUKE ‵MAU KI PATI POLOPOLOKI ‘
E fai mai Solomona: “A te poto ko kalaga i auala mo maketi.” (Faataoto 1:20) Kaia e ‵tau ei o faka‵logo tatou ki tena leo lasi kae manino? E fakaasi mai i te mataupu e 2 a mea aogā e uke mai te mauaga o te poto. E fakamatala mai i te mataupu e 3 a te auala ke maua ei se fesokotakiga ‵pili mo Ieova. Ne fai mai ei a Solomona: “A te ‵toe mea tāua eiloa e ‵tau o fai ne koe ko te ‵salaga o te poto. Ke muamua foki o ‵sala ne koe te atamai. Masaua faeloa a mea ko oti ne tauloto ne koe. A muna akoako io me ko pati polopoloki e fai atu ki a koe, ko tou ola tenā, tausi faka‵lei ki ei.”—Faataoto 4:7, 13.
Ne a mea ka fesoasoani mai ke ‵teke atu ne tatou a amioga ma‵sei a te lalolagi? E tali mai te mataupu e 5 o te Faataoto: Ke fakagalue aka te malosi o te mafaufau, kae ke matea atu foki a auala faka‵se tino o te lalolagi. Mafaufau foki ki ikuga matagā o faifaiga fakatauavaga sē ‵tau. E polopoloki mai i te suā mataupu e uiga ki faifaiga mo kilokiloga kolā e fakamasei ei te ‵tou fesokotakiga mo Ieova. E fakaasi faka‵sau mai i te mataupu e 7 a te auala e fai ei ne se tino amio masei ana faifaiga ma‵sei. I te mataupu e 8, e fakamatala mai i ei te tāua mo te gali o te poto i se auala fakaofoofogina. A ko te mataupu e 9, e tuku mai i ei se fakaotiga fakamalosi loto ki mataupu katoa konā ke oko mai ki te mataupu tenei, se fakaasiga e fakamalosi aka ei tatou ke kausaki atu ki te poto.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:7; 9:10—Se a te auala e fai ei te mataku ki a Ieova “ke maua ne koe te malamalama” mo te “kamataga o te poto”? E aunoa mo te mataku ki a Ieova, e se mafai o maua te poto, me i a ia ko te Tino telā ne faite ne ia a mea katoa mo te Tino i a ia te Tusi Tapu. (Loma 1:20; 2 Timoteo 3:16, 17) A ia ko te Māfuaga eiloa o poto ‵tonu katoa. Tela la, e kamata eiloa te poto ki te mataku mo te fakaaloalo ki a Ieova. A te mataku ki te Atua ko te kamataga foki o te poto me e seai se poto e mafai o maua e aunoa mo te iloaga tonu. E se gata i ei, a te tino telā e se lava tena mataku ki a Ieova, ka se fakaaogā ne ia so se poto e maua ne ia ke tavae atu ei ki te Māfuaga o mea katoa.
5:3—Kaia ne taku ei se fafine talitāgata ki te “avaga a te suā tagata io me se fafine fakaa‵tea”? E fakamatala mai i te Faataoto 2:16, 17, NW, a se “fafine fakaa‵tea” e pelā me se tino telā ko “puli i a ia te feagaiga a tena Atua.” So se tino telā ne tapuaki ki atua ‵se io me ne filifili ke ‵teke atu ki te Tulafono faka-Mose, e aofia i ei se fafine talitāgata, ne taku pelā me se tino fakaa‵tea.— Ielemia 2:25; 3:13.
7:1, 2—Ne a mea e aofia i “aku muna” mo “aku fakatonuga”? I tafa o akoakoga i te Tusi Tapu, e aofia foki i mea konei a tulafono io me ko fakatonuga i te kāiga, kolā e fai ne mātua mō te ‵lei o tino katoa i te kāiga. E ‵tau eiloa o faka‵logo a tama‵liki ki tulafono konei e pelā foki mo akoakoga i te Tusi Tapu kolā e maua ne latou mai i olotou mātua.
8:30—Ko oi te “tagata poto i te fakatūtū”? A te poto telā ne fai pelā me se tino, ne taku ne ia a ia eiloa ki se tagata poto i te fakatūtū. I tafa o tena fakaaogāga tonu ke fakamatala mai i ei a uiga o te poto, e fakasino atu eiloa a tena faiga e pelā me se tino ki te Tama toekimua a te Atua, ko Iesu Keliso, i tena olaga i te lagi a koi tuai o fai mo fai se tino. I se taimi leva a koi tuai o fanau mai a ia e pelā me se tino i te lalolagi nei, a ia ‘ko te kamataga o galuega a te Atua i aso mua eiloa.’ (Faataoto 8:22) E pelā me se “tagata poto i te fakatūtū,” ne galue malosi eiloa a ia fakatasi mo tena Tamana i te taimi ne faite ei a mea katoa.—Kolose 1:15-17.
9:17—Ne a “vai ne kaisoa,” kae kaia e “magalo” ei? Ona ko te mea e fakatusa ne te Tusi Tapu a te mauaga o te fiafia i faifaiga fakatauavaga i loto i te fakaipoipoga ki te inu ki vai ‵fou mai i se vaikeli, e fakatusa eiloa a vai ne kaisoa ki faifaiga ‵funa fakatauavaga sē ‵tau. (Faataoto 5:15-17, NW) A te fai ‵funa o vaegā faifaiga penā kae e se ‵poa koe i ei, e fai ei a vaegā vai penā ke foliga mai me e magalo.
Akoakoga mō Tatou:
1:10-14. E ‵tau eiloa o puipui tatou mai te faka‵segina ne auala ma‵sei o tino agasala e auala i olotou tautoga ke mau‵mea tatou.
3:3. E ‵tau o fakatāua malosi ne tatou a te alofa atafai mo te ‵tonu kae fakaasi atu ke matea e pelā mo te mea e fai ne tatou ki se malele ‵togi ‵mafa. E ‵tau foki o tusi ne tatou a uiga konei i ‵tou loto, ko te mea ke fai pelā me ne vaega o ‵tou foitino.
4:18. E gasolo malielie atu eiloa ki mua te poto faka-te-agaga. Ke tumau i te mainaga, e ‵tau o tumau tatou i te fakaasi atu o te loto maulalo mo te agamalū.
5:8. E ‵tau o faka‵mao tatou mai fakamalosiga ma‵sei katoa, faitalia me e auala mai i pese fakatagi‵tagi, fakafiafiaga, te Internet, io me ko tusi mo mekesini.
5:21. E mata, ka sui ne se tino telā e alofa ki a Ieova a tena fesokotakiga ‵lei mo te Atua tonu mō ne nāi taimi fua o fakafiafiaga? Ikai, e se tāitāi eiloa! A te pogai tāua ke tumau ei tatou i te ‵mā i mea tau amioga ko te iloa ne tatou me e lavea ne Ieova ‵tou mea katoa e fai kae ka fakamasino foki ne ia tatou.
6:1-5. I fuaiupu konei, e maua eiloa ne tatou i ei a pati fesoasoani e uiga ki te “tauto,” io me ko te faiga o se feagaiga sē ‵lei i mea tau tupe mō nisi tino! Kafai, e oti ne iloilo faka‵lei kae e foliga mai me ko oti ne fai ne tatou se mea sē ‵lei, e ‵tau o ‵saga fakavave tatou kae ‘fakamolemole atu ki te tagata tenā’ kae fai a mea katoa e mafai o fai ke faka‵tonu aka te mea tenā.
6:16-19. E maua i fuaiupu konei a vaega fakavae e fitu kolā toeitiiti ko aofia i ei a vaegā amioga sē ‵lei katoa. E ‵tau o fai ke takalia‵lia tatou ki ei.
6:20-24. E mafai o puipui se tino mai te malei o amioga finalalolagi ne tena putiakaga talu mai te taimi koi foliki ei ki akoakoga i te Tusi Tapu. E se ‵tau eiloa o fakata‵mala a mātua i te tukuatuga o vaegā akoakoga penā.
7:4. E ‵tau o ati aka te ‵tou fia‵fai ki te poto mo te malamalama.
KE TAKITAKI TATOU NE FAATAOTO TAKITASI
A te ‵toega o faataoto a Solomona e tuku mai i ei a mea tāua e uke takitasi. E taku mai i ei a mea kolā e ‵kese ‵ki, mea kolā e tai ‵pau, mo fakatusatusaga, e tuku mai i ei a akoakoga tāua i mea tau amioga, i pati e fai, mo kilokiloga a tino.
E faka‵mafa mai i te mataupu e 10 ki te 24 a te tāua o te mataku mo te fakaaloalo ki a Ieova. A faataoto i te mataupu e 25 ki te 29 ne laga ne “tāgata i te potu fono o Hesekia, te tupu o Iuta.” (Faataoto 25:1) E akoako mai i faataoto konei e uiga ki te fakalagolago ki a Ieova mo nisi akoakoga tāua.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
10:6—E mafai pefea ne te gutu o ‘te tagata amio masei o ‵funa ana uiga fakasauā’? Kāti e fai penei ona ko te gutu molemole o se tino masei e ‵funa aka ei ana manakoga ma‵sei ke fakalogo‵mae atu ki nisi tino. Io me kāti ona ko te mea e fai fakamasei sāle atu ki tino amio ma‵sei, e fakafilemu aka ei latou ne faifaiga matagā kolā e maua ne latou mai nisi tino.
10:10, NW—E faka‵tupu pefea ne “se tino e faka‵kivi tena mata” a logo‵maega? “A tino e seai ne aogā” kāti e se gata fua i te “fai olotou tala ‵loi” kae e taumafai foki o ‵funa aka olotou lagonaga ‵tonu mai te fakaaogāga o olotou foitino, e pelā mo te ‘faka‵kivi o tena mata.’ (Faataoto 6:12, 13) A te vaegā faifaiga loi tenei e mafai o māfua mai i ei a te logo‵mae ki te mafaufau o te suā tino.
10:29, NW—Se a te “auala o Ieova”? E fakasino atu te mea tenei ki te auala o Ieova e fakaaogā i ana faifaiga ki tino katoa kae e se ko te vaegā olaga e ‵tau o tau‵tali tatou ki ei. A faifaiga a te Atua ki tino katoa e fakaasi mai i ei te tokagamalie mō tino fai mea ‵tonu mo te fakama‵seiga o tino amio ma‵sei.
11:31—Kaia e sili atu ei te taui e maua ne te tino amio masei i lō te tino amiotonu? A te taui i konei e fakauiga loa ki te fakasalaga telā ka maua ne tino taki tokotasi. Kafai e fai ne se tino amiotonu se mea ‵se, a te taui e maua ne ia mō ana mea ‵se ko polopolokiga. A te tino amio masei e agasala mo te iloa tonu kae ita fitifiti ma ‵fuli atu ki te faiga o mea ‵lei. Tela la, e ‵tau eiloa o maua ne ia se fakasalaga ‵mafa.
12:23—E “se fakamatamata” pefea se tino i ana “mea e iloa”? E se fakauiga i ei me e se toe fakaasi lele atu ne ia te poto. I lō te fai penā, e fakauiga i ei me e fakaasi atu eiloa ne ia te poto mo te fakaeteete, ke mo a ma fakaasi atu ne ia mo te fakamatamata.
14:17—Se a te pogai e takalia‵lia ei ki te “tino poto”? A te pati Epelu telā ne ‵fuli ki te “poto io me ko te malosi o te mafaufau” e mafai o fakauiga ki te ‵loto o te mafaufau io me ko mafaufauga ma‵sei. E tonu, e takalia‵lia eiloa a tino ki se tagata fai mafaufauga ma‵sei. Kae e penā foki eiloa te tagata mafaufau telā e fakagalue ne ia te malosi o tena poto kae fakaiku aka ‘ke se fai a ia mo fai se vaega o te lalolagi.’—Ioane 15:19.
18:19—E fai pefea se taina telā ne fai ki ei se mea ‵se e pelā me se ‘‵pui malosi o se fa‵kai’? E pelā me se ‵pui malosi o se fa‵kai telā e taua atu ki ei, kāti ka ita fitifiti se vaegā tino penā ke fakamagalo atu. A te kinauga i te vā o laua mo te tino fai mea ‵se e mafai eiloa o fai pelā mo “‵pui maluga o se fa‵kai.”
Akoakoga mō Tatou:
10:11-14. Ko te mea ke fakamalosi loto ‵tou pati, e ‵tau o faka‵fonu ‵tou mafaufau ki te poto tonu, ko ‵tou loto e ‵tau o fakaotia ne te alofa, kae ko te poto e ‵tau o pule faka‵lei atu ki ‵tou gutu.
10:19; 12:18; 13:3; 15:28; 17:28. E ‵tau o mafaufau faka‵lei tatou ki ‵tou pati e fai atu kae ke mo a ma fakaukeuke foki ‵tou pati.
11:1; 16:11; 20:10, 23. E manako Ieova ke fakamaoni tatou i ‵tou faifaiga i mea tau pisinisi.
11:4. Se mea valea ke kausaki atu ki te maumea faka-te-foitino kae fakatamala ki sukesukega totino ki te Tusi Tapu, te ‵kau atu ki fakatasiga, te faiga o ‵talo, mo te galuega talai.
13:4. E se lava fua ke ‘manako’ ki tulaga taulia i te fakapotopotoga io me ko te ola i te lalolagi fou. E ‵tau foki o ga‵lue malosi tatou kae taumafai malosi ke fai a mea katoa kolā e ‵tau o fai.
13:24; 29:15, 21. E se fakavalea io me e fulitua atu te mātua alofa ki mea ‵se a tena tamaliki. I lō te fai penā, e gasue‵sue eiloa te tamana mo te mātua o fakatonutonu aka kae tapale keatea a mea ‵se a koi tuai o ‵mau olotou aka ki lalo.
14:10. Ona ko te mea e se mafai o fakamatala katoatoa atu a ‵tou lagonaga ‵loto i taimi katoa io me se maina ‵lei i ei a nisi tino, e isi foki se tapulā o fakamafanafanaga kolā e mafai o tuku mai ne tino konā. Kāti e ‵tau eiloa o kufaki tatou i nisi fakalavelave mai te fakalagolago katoatoa atu fua ki a Ieova.
15:7. E se ‵tau o fakaasi atu katoa a mea e iloa ne tatou ki se tino i te taimi e tasi, e pelā eiloa mo te tagata fai fatoaga e se ‵ligi atu ne ia a fuataga katoa ki te koga e tasi. A te tino poto e fakaasi malielie atu a mea e iloa ne ia e ‵tusa mo manakoga o tino.
15:15; 18:14. A te fakatumauga o se kilokiloga aogā ka fesoasoani mai i ei ke maua ne tatou te fiafia, faitalia a tulaga se ‵lei.
17:24. E se pelā mo “te tino valea” telā e kilokilo valevale ana mata kae takapili valevale tena mafaufau i lō te saga tonu atu ki mea tāua, e ‵tau o ‵sala atu tatou ke maua te malamalama ko te mea ke mafai o gasue‵sue tatou mo te poto.
23:6-8. E ‵tau o fakaeteete tatou i te fakaasi atu o te uiga talimālō fakaloiloi.
27:21. E mafai o fakaasi faka‵sau atu tatou ne tavaega. E fakaasi atu ne tatou te loto maulalo māfai e fakamalosi tatou ne tavaega ke matea ne tatou te ‵tou ‵nofo kaitalafu ki a Ieova kae fakamalosi mai ke tumau tatou i te tavini atu ki a ia. E lavea faka‵lei atu eiloa te sē lava o te loto maulalo māfai e fakamalosi aka tatou ne tavaega ke maua ei se lagonaga fia maluga.
27:23-27. Mai te fakaaogāga o fakanofonofoga tausi manu i te vao, e faka‵mafa mai i faataoto konei a te tāua o te lotomalie ki se olaga faigofie telā e māfua mai i galuega e fai mo te loto finafinau. E ‵tau o faka‵mafa mai ki a tatou a te manakoga ke fakalagolago atu ki te Atua.a
28:5. Kafai e ‘‵sala atu tatou ki a Ieova,’ e auala i ‵talo mo se sukesukega ki tena Muna, ka mafai eiloa o “malamalama faka‵lei” tatou i mea katoa kolā e manakogina ke tavini atu ei tatou i se auala telā e talia ne ia.
‘FEKAU ‵MAFA’
E fakaoti eiloa te tusi i te Tusi Tapu ko Faataoto ki ‘fekau ‵mafa’ e lua. (Faataoto 30:1; 31:1, NW) E auala i fakatusatusaga kolā e fakagasuesue aka ei ‵tou mafaufau, e fakaasi mai ne te fekau a Akulu a te se mafai o malie te kaimanako mo te faigatā o lavea a fakamalosiga ma‵sei a se tagata fakalata fāfine.b E polopoloki mai foki ke fakaeteete tatou i te fia sili mo te faipati kaitaua.
A ko te fekau ‵mafa telā ne maua ne Lemuelu mai tena mātua e aofia i ei a polopolokiga ‵lei e uiga ki te fakaaogāga o te uaina mo meainu ma‵losi e pelā foki mo te faiga o fakamasinoga i te amiotonu. A te fakamatalaga e uiga ki se avaga fafine ‵lei e fakaoti eiloa ki pati konei: “E ‵tau o tavae ne tatou te fafine tenā ona ko ana mea katoa ne fai. E ‵tau eiloa o fakaaloalogina a ia ne tino katoa.”—Faataoto 31:31.
Ke maua te poto, ke talia a polopolokiga, ke ‵toki te mataku ki te Atua, kae fakalagolago ki a Ieova. Ko tafaga la te tāua o akoakoga kolā e tuku mai i faataoto kolā ne fakaosofia ne te Atua ke tusi ki lalo! Ke na fakagalue aka ne tatou a polopolokiga konā kae ke lagona foki ne tatou a te fiafia o “te tino telā e mataku ki [a Ieova].”—Salamo 112:1.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ke onoono ki The Watchtower i a Aokuso 1, 1991, te itulau e 31.
b Ke onoono ki The Watchtower i a Iulai 1, 1992, te itulau e 31.
[Ata i te itulau e 8]
A Ieova ko te Māfuaga o poto ‵tonu katoa
[Ata i te itulau e 10]
Se a te uiga ke laku tatela atu te poto’?