Fakaasi te Alofa mo te Ava Mai te Pule Faka‵lei Atu ki Tou Gutu
“E ‵tau mo tāgata katoa o a‵lofa ki olotou avaga, e pelā eiloa mo te lotou a‵lofa ki a latou eiloa, kae e ‵tau foki i fāfine o āva ki olotou avaga.”—EFESO 5:33.
1, 2. Se a te fesili tāua e ‵tau o ‵sili ifo ne tino a‵vaga katoa ki a latou eiloa, kae kaia?
KE MAFAUFAU me maua ne koe se meaalofa i se afifi mo te faka‵pulaga i tua penei: “Tausi mo te Fakaeteete.” Ka fai pefea ne koe te afifi tenā? E mautinoa eiloa me ka fai ne koe so se mea ke mo a ma pakia te mea tenā. Kae pefea la te meaalofa ko te fakaipoipoga?
2 Ne fai atu a Naomi, se fafine Isalaelu telā ko mate tena avaga, ki fāfine ko Olepa mo Luta: “Ke fai foki ne te Aliki se auala io me se meaalofa e toe maua ei ne au lua avaga.” (Luta 1:3-9) E uiga ki se avaga fafine ‵lei, e fai mai te Tusi Tapu: “E mafai o avatu ne mātua ne fale mo tupe ki tena tama tagata, ka ko te Aliki fua e mafai ne ia o avatu ki ei se avaga atamai.” (Faataoto 19:14) Kafai koe se tino avaga, e ‵tau o kilo atu koe ki tau avaga e pelā me se meaalofa mai i te Atua. Ka fai pefea ne koe a te meaalofa telā ne tuku atu ne te Atua ki a koe?
3. Se a te fakatakitakiga a Paulo e ‵tau o faka‵logo ki ei a tāgata mo fāfine a‵vaga?
3 I tena tusi ki Kelisiano i te senitenali muamua, ne fai mai te apositolo ko Paulo: “E ‵tau mo tāgata katoa o a‵lofa ki olotou avaga, e pelā eiloa mo te lotou a‵lofa ki a latou eiloa, kae e ‵tau foki i fāfine o āva ki olotou avaga.” (Efeso 5:33) Ke mafau‵fau ki te auala e mafai ei ne tāgata mo fāfine a‵vaga o faka‵logo ki te fakatakitakiga tenei e uiga ki olotou pati.
Ke Fakaeteete i te “Mea Masei ‵Ki”
4. E mafai pefea o fai te gutu mo fai se fakamalosiga ‵lei io me masei?
4 E fai mai a Iakopo i te Tusi Tapu me i te gutu se “mea masei ‵ki” telā e “‵fonu foki i te poisini e ‵mate ei tino.” (Iakopo 3:8) Ne iloa ‵lei ne Iakopo a te mea tonu tāua tenei: A te gutu sē pulea e fakama‵taku ‵ki. E mautinoa me ne masani ‵lei a ia mo te faataoto mai te Tusi Tapu telā e fakatusa i ei a pati kolā e fai mo te se mafaufau ki ‘te ‵suki ki se pelu.’ E ‵kese mo te mea e fai mai i te faataoto foki eiloa tenā me i “muna kolā e fai mo te mafaufau e mafai o fakasao io me faka‵lei ne ia te tino.” (Faataoto 12:18) E tonu, e mafai o pokotia malosi a tino i pati. E mafai o fakapakia io me fakamafu ne ia te pakiaga. E pokotia pefea tau avaga i au pati? Kafai e ‵sili atu koe ki tau avaga e uiga ki ei, e mata, ka pefea tena tali?
5, 6. Ne a nisi mea e fai ei ke faigatā ki nisi tino ke taofiofi aka olotou gutu?
5 Kafai ko oti ne kamata o tolotolo lēmū mai a pati faka‵mae loto ki loto i te fakaipoipoga, e mafai o ‵fuli ne koe te tulaga tenā ke tai ‵lei atu. Kae e manakogina i ei a taumafaiga. Kaia? A te pogai e tasi, ona ko te tulaga sē ‵lei katoatoa e fakafesagai atu ki ei. E tuku mai a fakamalosiga ma‵sei ne te agasala telā ne togi mai ke fakalogo‵mae atu e auala i ‵tou mafaufauga mo ‵tou pati e fai ki nisi tino. Ne tusi mai a Iakopo: “Kafai se tino e seki fai eiloa ne ia se mea ‵se i ana pati, a ia se tino e katoatoa i te ‵lei, ko mafai foki ne ia o pulea tona foitino kātoa.”—Iakopo 3:2.
6 I tafa o te tulaga sē ‵lei katoatoa, e isi foki se tusaga o faifaiga masani i te kāiga e uiga ki te fakaaogāga ‵se o te gutu. Ne puti aka a nisi tino i kāiga kolā a mātua i ei “e se loto a‵lofa, . . . e faka‵tupu taua, e mata kaitaua.” (2 Timoteo 3:1-3) E pelā mo te masani, e fakaasi mai ne tama‵liki kolā ne puti aka i vaegā kāiga penā a uiga foki loa konā māfai ko ma‵tua latou. E tonu, e se ‵tau o ‵losi atu ki te tulaga sē ‵lei katoatoa io me ko te auala sē ‵lei telā ne puti aka ei se tino ke fai mo fai se fakamasakoga ke fai atu a pati faka‵mae loto. A ko te iloa ‵lei ne tatou o mea konei, e fesoasoani mai ke malamalama tatou i te pogai e faigatā ei ki nisi tino ke taofiofi aka te gutu mai te fai atu o pati sē ‵tau.
‘Tiakina te Gutu Fatufatu’
7. Se a te mea ne fakauiga ki ei a Petelu i tena fakamalosiga ki Kelisiano ke “tiakina . . . te gutu fatufatu”?
7 Faitalia tena māfuaga, a te fakaaogāga o pati faka‵mae loto i te fakaipoipoga e mafai o fakaasi mai i ei te se lava o te alofa mo te āva ki tau avaga. Tenā eiloa te pogai ne fakamalosi atu ei a Petelu ki Kelisiano ke “tiakina . . . te gutu fatufatu.” (1 Petelu 2:1, NW) A te pati Eleni telā ne ‵fuli ki te “gutu fatufatu” e fakauiga loa ki “pati faka‵mae loto.” E fakauiga eiloa ki te ‘fanafanaga o tino ki pati.’ Ko tafaga la te fetaui ‵lei o te fakamatalaga tenā mo te gutu sē pulea!
8, 9. Ne a mea e mafai o iku mai i te fakaaogāga o pati faka‵mae loto, kae kaia e ‵tau ei o ‵kalo keatea se tauavaga mai te fai penā?
8 E mafai o foliga mai me e se na ko ma‵sei a pati faka‵mae loto, kae mafaufau ki mea e mafai o ‵tupu māfai e fakaaogā ne se tagata io me se fafine avaga a vaegā pati penā. A te fai atu me i tau avaga e valea, e paie io me e manatu fakapito e fakaasi mai i ei me e mafai o ‵luku fakatasi ana uiga katoa ke fakamatala mai i se pati fua e tasi—se pati masei ‵ki! Se mea matagā ‵ki eiloa te mea tenei. Kae e a la māfai ko fakalasi‵lasi aka a tamā mea ‵se a tau avaga? E mata, a tugāpati penei “A koe e talimuli faeloa” io me “A koe e se mafai o fakalogo mai ki a au” e se ne mea fakalasi‵lasi fua? A vaegā tugāpati penā e fai fua i ei ke saga mai te suā tino o ‵pulu a ia. Ko mafai ei o iku atu ki se kinauga tai ‵vela eiloa.—Iakopo 3:5.
9 A sautalaga kolā e ‵fonu i pati faka‵mae loto e fakamasei atu eiloa ki te fakaipoipoga, kae e mafai foki o maua mai i ei ne ikuga masei ‵ki. E fai mai te Faataoto 25:24: “E sili atu te nofo i te tuafale o se fale, i lo te nofo tasi mo te avaga gutu kotekote.” Fakamuli loa, a pati faka‵mae loto mai tau avaga ka fakamasei i ei te lū fesokotakiga, kae kāti ka fai i ei te avaga tagata io me ko te fafine ke mafaufau me e se alofagina a ia io me e se ‵tau o maua ne tena soa tena alofa. E manino ‵lei me se mea tāua ke taofiofi aka te gutu. Kae e mafai pefea o fai a te mea tenei?
‘Fakatonutonu te Gutu’
10. Kaia e tāua ei ke pule faka‵lei atu ki te gutu?
10 “E seai se tino e mafai ne ia o fakalata te gutu,” ko pati i te Iakopo 3:8. E ui i ei, e ‵tau o taumafai malosi tatou o fakatonutonu ‵tou gutu. “E isi se tino e mafaufau i a ia se tino lotu? Kafai e se mafai ne ia o taofiofi tona gutu, e seai se aogā o tena toaga ki lotu, ka ko faka‵segina foki a ia ne ia eiloa.” (Iakopo 1:26; 3:2, 3) E fakaasi mai i pati konei me tāua ‵ki te auala e fakaaogā ei ne koe tou gutu. E se pokotia fua i ei te lū vā mo tau avaga; kae pokotia foki i ei tou fesokotakiga mo Ieova te Atua.—1 Petelu 3:7.
11. E mafai pefea o fakagata se tamā kinauga ke mo a ma fanaka o lasi atu?
11 Se mea poto ke iloa ne koe o faipati atu ki tau avaga. Kafai e sae aka se kinauga, taumafai ke fakafeoloolo aka te mea tenā. Ke mafaufau ki te tulaga ne oko ki a Isaako mo tena avaga ko Lepeka, telā e tusi i te Kenese 27:46–28:4. “Muna a Lepeka ki a Isaako; ‘Au ko ‵fiu kae fi‵ta i avaga a Esau konei, ne fāfine fakaa‵tea. Kafai foki la e avaga a Iakopo ki tamafine Heti konei, kaati la e ‵tau mo au o na mate.’ ” E seai se fakaasiga me ne tali atu a Isaako mo te kaitaua ki ei. I lō te fai penā, ne uga ne ia te lā tama ko Iakopo ke ‵sala sena avaga telā e mataku ki te Atua ko te mea ke sē fakafi‵ta atu ki a Lepeka. Kāti ka sae aka se kinauga i te vā o se tauavaga. I lō te ‵losi atu ki tau avaga, se mea ‵lei ke saga atu fua ki te fakalavelave, ko mafai ei o fakagata se tamā fakalavelave ke mo a ma fanaka o lasi. E pelā me se fakaakoakoga, i lō te fai atu, “E se mafai o ‵nofo fakatasi taua!” kaia e se fai atu ei penei, “Aku muna eiloa ke uke atu a taimi e ‵nofo fakatasi ei tāua”? Saga atu ki te fakalavelave, kae e se ki te tino. ‵Kalo keatea mai te masani ko te onoono me ko oi e tonu kae ko oi e ‵se. “Ke salasala ne tatou a mea e tupu ei te filemu, mo mea e fakatau putiputi ake ei tatou,” ko pati i te Loma 14:19.
Tiaki a ‘Uiga Fakapiau, Faka‵mae Loto, mo Uiga Fakaitaita’
12. Ke pule atu ki te gutu, se a te mea e ‵tau o ‵talo atu e uiga ki ei, kae kaia?
12 E uke atu a mea e aofia i te taofiofiga o ‵tou gutu i lō te fakaeteete fua i ‵tou pati kolā e fai atu. Ona ko ‵tou pati e māfua mai eiloa i ‵tou loto kae e se ko ‵tou gutu. Ne fai mai a Iesu: “A te tagata ‵lei, e fakaasi mai ne ia a mea ‵lei mai i te fakaputuga o mea ‵lei kolā e tausi i tona loto; ka ko te tino masei, e fakaasi mai ne ia mea ma‵sei mai te fakaputuga o mea ma‵sei i tona loto, a te gutu o te tino e faipati mai i ei a mea kolā e ‵fonu i tona loto.” (Luka 6:45) Tela la, ke pule atu ki tou gutu, kāti e ‵tau o ‵talo atu koe e pelā mo Tavita: “Te Atua, faite se loto ‵ma i a au, kae tuku mai ki loto i a au se agaga fou mo te fakamaoni.”—Salamo 51:10.
13. E mafai pefea o takitaki atu ne uiga fakapiau, uiga faka‵mae loto mo uiga fakaitaita ki te faiga o pati ma‵sei?
13 Ne fakamalosi atu a Paulo ki tino Efeso ke se ‵kalo keatea fua mai i pati faka‵mae loto kae penā foki mo lagonaga ne māfua mai i ei a pati konā. Ne tusi mai a ia: “Tiaki a uiga fakapiau, a uiga faka‵mae loto, mo uiga fakaitaita. Fakagata te sōna paka‵laga valevale mo te pati masei! Fakagata foki a uiga katoa o te loto masei!” (Efeso 4:31) Ke masaua me mai mua o taku mai ne ia a te “sōna paka‵laga valevale mo te pati masei,” ne taku mua mai ne Paulo a “uiga fakapiau, a uiga faka‵mae loto, mo uiga fakaitaita.” Ko te kaitaua e ‵ka i loto i te tino telā e fai ne ia ke ‵puna mai a pati faka‵mae loto. Tela la, ke fesili ifo ki a koe eiloa: ‘E mata, e ita fakamoemoe au i toku loto? E mata, a au se “tino mataitaita”?’ (Faataoto 29:22) Kafai e tonu te mea tenei e uiga ki a koe, ‵talo mō te fesoasoani o te Atua ke manumalo koe i uiga konei kae ke fakagalue aka te loto pulea ko te mea ke se ‵pusa ki tua tou kaitaua. E fai mai te Salamo 4:4 i te Tusi Paia, Samoa: “Ke ita koutou, kae sa agasala; ke tuku fua i otou loto te ita i luga i otou moega, ko fifilemu ei koutou.” Kafai ko pili o ‵pusa ki tua tou kaitaua kae manavase koe me ka se mafai o taofi aka, ke fakalogo ki te fakamalosiga i te Faataoto 17:14, NW: “Koi tuai o sae tou kaitaua ki tua, ke tiakina la te koga tenā.” Ke fano fakavave keatea mai te koga tenā ke oko ki te taimi ko galo ei te mea tenā.
14. E mafai pefea o pokotia se fakaipoipoga i te ita fakamoemoe?
14 E se se mea faigofie ke fakafesagai atu ki te kaitaua mo te ita, maise eiloa māfai e māfua mai i te mea telā e taku ne Paulo ko “uiga fakapiau io me ko te kaitaua.” A te pati Eleni telā ne fakaaogā ne Paulo ko oti ne fakamatala mai tena uiga e pelā me “se agaga ita telā e se talia ne ia se faka‵leiga” kae se ‘uiga ita fakamoemoe.’ I nisi taimi e fai a te kaitaua e pelā me se kaumana matolu i te vā o se tauavaga, kae e mafai o tumau te tulaga tenā i se taimi leva. E mafai o ‵sae aka a lagona sē a‵lofa mafai e se faka‵lei katoatoa aka se fakalavelave. Kae ko te ita fakamoemoe ki mea ‵se kolā ne fai i aso mua e seai se aogā. E se mafai o fakaseai atu a te mea telā ko oti ne tupu. A te mea ‵se telā ko oti ne fakamagalo e ‵tau o fakapuli atu. A te alofa e se “fakamasausau ne ia a mea ‵se a se tino.”—1 Kolinito 13:4, 5.
15. Se a te mea ka fesoasoani atu ki tino kolā ko masani o fai a pati ‵mafa ke ‵fuli te auala e fai‵pati ei latou?
15 Kae pefea la māfai ne masani o fai a pati ‵mafa i te kāiga telā ne tupu aka ei koe kae ko masani foki koe ki ei? E mafai o fai ne koe ne fakamafuliga ki ei. Ko oti ne fai ne koe ne tapulā i nisi vaega o te olaga kolā ko se talia lele eiloa ne koe ke toe fai ne koe. Se a te tapulā ka filifili aka ne koe e uiga ki au pati? E mata, ka fakagata tau faipati a koituai o fai ne koe ne pati sē ‵tau? Kāti ka manako koe o fakaaogā te tapulā telā e fakamatala mai i te Efeso 4:29: “Sa faipati ki muna e ‵mae ei a te loto o te suā tino.” E manakogina i te mea tenei ke “tuku keatea ne [koe] a te natula mua mo ana faiga, ka ko oti ne fakapei ki luga i a [koe] a te natula fou, telā ko oti ne fakafou i te poto i foliga o ia telā ne faite ne ia a mea katoa.”—Kolose 3:9, 10.
“Faipati ‵Tonu”—Se Mea ‵Tau
16. Kaia e fakamasei atu ei te se fai‵pati, ki te fakaipoipoga?
16 E foliki te aogā—kae e mafai foki o iku atu ki se tulaga masei—māfai e fakaiku aka ne se tauavaga ke se faipati te suā tino ki te suā tino. A te mea tenei e se ko te fakasalaga faeloa o se tino e tokotasi, ona ko te mea e mafai o māfua mai i te mea tenā te ‵fiu io me ko te loto vāivāi. Kae, ko te ita ma faipati atu ki te suā tino e fakalasi aka fua ne ia te fakalavelave kae e se faka‵lei aka i ei te fakalavelave. E pelā mo pati a se fafine avaga e tokotasi, “kafai ko toe fai‵pati maua e se sautala lele eiloa maua ki te fakalavelave tenā.”
17. Ne a mea e ‵tau o fai ne Kelisiano kolā e fe‵paki mo fakalavelave i te fakaipoipoga?
17 Kafai e tumau a fakalavelave i te fakaipoipoga, e seai se auala toetoe e mafai o fakaaogā. E fai mai te Faataoto 15:22, NW: “E se mafai o manuia au fuafuaga māfai e se faipati ‵tonu, kae ka manuia koe mafai e uke a manatu fakatonutonu.” E ‵tau o saga‵saga fakatasi koulua mo tau avaga kae sau‵tala ki te fakalavelave. E ‵tau eiloa o fakalogologo koe ki tau avaga mo tou loto mo tou mafaufau e ma‵tala katoa. Kafai e foliga mai me e faigatā ke fai penā, kaia e se fakaaogā ei ne koe a toeaina Kelisiano i te fakapotopotoga? E lasi te lotou iloa i te Tusi Tapu kae e āpo foki i te fakagaluegāga o fakatakitakiga i ei. E fai a tāgata penā e pelā me ne “fale e ‵malu ei a tino mai i te matagi, pelā me ne koga e ‵lafi ei a tino mai i se afā.”—Isaia 32:2.
E Mafai o Manumalo Koe
18. Se a te fakalavelave telā e fakamatala mai i te Loma 7:18-23?
18 A te taofiofi aka o ‵tou gutu se mea faigatā. Kae penā foki loa mo ‵tou faifaiga. E uiga ki fakalavelave kolā ne fe‵paki mo ia, ne tusi mai te apositolo ko Paulo: “E iloa ne au i toku feitu faka te foitino, e seai eiloa se ‵lei e nofo i ei. E tiga eiloa te nofo mo au te manako o fai te ‵lei, e se mafai eiloa ne au o fai. Me e se fai ne au te ‵lei e manako au ki ei o fai, kae fai eiloa ne au te masei telā e se manako au ki ei o fai. Kafai la e fai ne au a te mea telā e se fiafia au o fai, ko tena uiga e se ko au telā ne fai ne ia; ka ko te agasala telā e nofo i loto i a au.” Ona ko te “tulafono o te agasala, telā e galue i [‵tou] foitino,” ko ma‵nako ei tatou ke fakaaogā ‵se ‵tou gutu mo nisi vaega o ‵tou foitino. (Loma 7:18-23) Kae, e ‵tau eiloa o taua atu tatou ki ei—kae e mafai o manumalo i ei e auala i te fesoasoani o te Atua.
19, 20. E fesoasoani mai pefea a te fakaakoakoga a Iesu ki taki tauavaga ke taofiofi aka olotou gutu?
19 I se fesokotakiga telā e fakaasi mai i ei te alofa mo te āva, e seai eiloa se avanoaga i ei ke fai a pati ‵mafa e aunoa mo te mafaufau. Ke mafaufau ki te fakaakoakoga ne tuku mai ne Iesu Keliso i te feitu tenei. Ne seki fakaaogā lele eiloa ne Iesu a pati faka‵mae loto ki ana soko. Ke oko foki eiloa ki tena toe po i te lalolagi i te taimi ne fakatau kinau ei ana soko me ko oi e sili i a latou, ne seki kote ne te Tama a te Atua a latou. (Luka 22:24-27) E fakamalosi mai te Tusi Tapu: “Tāgata, ke a‵lofa koutou ki otou avaga, e pelā eiloa mo Keliso ne alofa ki te ekalesia, kae tuku atu foki tona ola mō te ekalesia.”—Efeso 5:25.
20 Kae e pefea la te avaga fafine? E ‵tau mo ia o “āva ki [tena] avaga.” (Efeso 5:33) E mata, e ‵tau mo se fafine telā e āva ki tena avaga o pakalaga kae fai a pati sē ‵tau ki a ia? Ne tusi mai a Paulo: “Au e manako ke iloa ne koutou i a Keliso e sili eiloa i tino katoa, a te tagata e sili foki i tena avaga, ka ko te Atua e sili foki i a Keliso.” (1 Kolinito 11:3) E ‵tau o faka‵logo a fāfine a‵vaga ki olotou ulu e pelā eiloa mo Keliso ki tena Ulu. (Kolose 3:18) E ui eiloa e seai se tino sē ‵lei katoatoa e mafai o tautali katoatoa atu ki a Iesu, a te taumafai malosi ke ‘tautali fakapilipili atu i ona kalafaga’ ka fesoasoani atu eiloa ki taki tauavaga ke manumalo i te fakaaogāga ‵se o olotou gutu.—1 Petelu 2:21.
Ne a Mea ne Tauloto ne Koe?
• E fakamasei pefea ne se gutu sē pulea se fakaipoipoga?
• Kaia e faigatā ei ke taofiofi aka te gutu?
• Se a te mea e fesoasoani mai ke fakatonutonu aka ei ‵tou pati?
• Ne a mea e ‵tau o fai ne koe māfai ko fepaki koe mo fakalavelave i te fakaipoipoga?
[Ata i te itulau e 16]
E tuku mai ne toeaina a fesoasoani mai te Tusi Tapu