‘Ke Fakatakavale Faeloa ne Koe te Masei ki te ‵Lei’
“Ke se fakatakavale koe ne te masei; ka ke fakatakavale [faeloa] ne koe te masei ki te ‵lei.”—LOMA 12:21.
1. Kaia e tali‵tonu katoatoa ei tatou me e mafai o fakatakavale ne tatou te masei?
E MATA, e mafai o tu ‵mautakitaki tatou i te ‵teke malosi mai o tino ki te tapuakiga tonu? E mata, e mafai o fakatakavale ne tatou a te malosi telā e taumafai o toe ‵futi atu ne ia tatou ki te lalolagi sē amio atua tenei? A te tali ki te avā fesili konā ko te ao! Kaia e tali atu ei tatou penā? Ona ko pati a te apositolo ko Paulo kolā ne fai atu i tena tusi ki te kau Loma. Ne tusi atu tou tagata: “Ke se fakatakavale koe ne te masei; ka ke fakatakavale [faeloa] ne koe te masei ki te ‵lei.” (Loma 12:21) Kafai e tali‵tonu tatou ki a Ieova kae fakaiku aka ke mo a ma talia ke fakatakavale tatou ne te lalolagi, ka se mafai eiloa o manumalo tena masei i a tatou. E se gata i ei, a te tugāpati ‘ke fakatakavale faeloa ne koe te masei’ e fakaasi mai i ei me e mafai o fakatakavale ne tatou a te masei māfai e tumau tatou i te taua atu ki ei i te feitu faka-te-agaga. Ko latou fua kolā e se tumau i te matapula‵pula kae taofi aka te lotou taua atu ka fakatakavale ne te lalolagi masei tenei mo tena pule masei, ko Satani te Tiapolo.—1 Ioane 5:19.
2. Kaia ka mafau‵fau ei tatou ki nisi mea kolā ne ‵tupu i te olaga o Neemia?
2 I se 500 tausaga mai mua o aso o Paulo, ne fakaasi atu ne se tavini a te Atua telā ne nofo atu i Ielusalema te ‵tonu o pati a Paulo e uiga ki te taua atu ki te masei. A te tagata o te Atua tenā, ko Neemia, ne seki fakafesagai atu fua ki ‵tekemaiga mai i tino sē amio atua kae ne fakatakavale foki ne ia te masei ki te ‵lei. Ne a mea faiga‵ta ne fe‵paki mo ia? Se a te mea ne fesoasoani atu ki tou tagata ke manumalo i ei? E mafai pefea o tau‵tali tatou ki tena fakaakoakoga? Ke tali a fesili konā, ke na mafau‵fau tatou ki nisi mea kolā ne ‵tupu i te olaga o Neemia.a
3. Se a te vaegā olaga ne ola i ei a Neemia, kae se a te galuega telā ne fai ne ia mo te loto toa?
3 Ne tavini atu a Neemia i te palesi o te Tupu ko Aletaseta mai Pelesia. E tiga eiloa ne ola a Neemia i vā o tino sē tali‵tonu, ne seki “amio fakatasi” a ia “mo te lalolagi” i aso konā. (Loma 12:2) I te taimi ne sae aka ei se mea telā ne ‵tau o fai i Iuta, ne tiakina ne ia tena olaga gali, kae fanatu i se malaga faigata ki Ielusalema, kae kamata ne ia te matugā galuega lasi ko te toe faitega o ‵pui o te fa‵kai. (Loma 12:1) E tiga eiloa ne fai tou tagata mo fai te kovana o Ielusalema, ne ga‵lue fakatasi eiloa a Neemia mo ana taina Isalaelu i aso katoa “mai te tafataeao ke oko ki te taimi e sae ei a fetu o te lagi.” Ne iku atu i ei ki te fakaotiga o te galuega i masina fua e lua! (Neemia 4:21; 6:15) Ne fai eiloa te mea tenā mo fai se mea fakaofoofogia, me ne fe‵paki a te kau Isalaelu mo ‵tekemaiga kese‵kese e uke i te taimi ne fai ei te galuega. Ko oi a tino kolā ne ‵teke atu ki a Neemia, kae se a te mea ne fakamoe‵moe latou ki ei?
4. Se a te mea ne taumafai ki ei a tino kolā ne ‵teke atu ki a Neemia?
4 A tino ne ‵teke malosi atu, ko Sanipalata, Tovia, mo Gesemu, ne tāgata ma‵luga kolā ne ‵nofo ‵pili atu ki Iuta. Ona ko te mea ne fai latou mo fili o tino o te Atua, “ko oko eiloa i te se fia‵fia i te ‵logoga me [i a Neemia] ka vau o galue mō te ‵lei o tino Isalaelu.” (Neemia 2:10, 19) Ne taumafai eiloa a fili o Neemia o taofi a fuafuaga a Neemia e uiga ki te faitega o ‵pui, ke oko foki loa ki te faiga o togafiti ma‵sei. E mata, ne talia ne Neemia ke ‘fakatakavale a ia ne te masei’?
“Ko Oko Eiloa i te Kaitaua”
5, 6. (a) Ne ‵saga atu pefea a fili o Neemia ki te faiga o te galuega? (e) Kaia ne seki mataku ei a Neemia ki tino ‵teke?
5 Ne fakamalosi atu a Neemia mo te loto toa ki ana tino: “Tatou ka toe faite a pui o te fa‵kai.” Ne tali atu latou: “Tatou ka kamata te galuega!” Ne fai mai a Neemia: “Tenā ne fakatoka ei latou o kamata te galuega,” kae ko tino ‵teke “ne ‵kata fakatauemu mai latou ki a tatou, kae fai mai penei, ‘Se a te otou mea tenā e fai? A koutou ko taumafai o ‵teke ki te tupu?’ ” Ne seki mataku a Neemia ki olotou pati fakatauemu mo olotou ‵losiga ‵se. Ne fai atu tou tagata ki tino ‵teke: “A te Atua o te lagi e fakamanuia ne ia te motou galuega. A matou ko ana tavini, tela la, matou ka kamata o fai te galuega.” (Neemia 2:17-20) Ne fakaiku aka eiloa ne Neemia ke na fai ke gasolo atu ki mua “te galuega.”
6 A te tino ‵teke e tokotasi mai i a latou, ko Sanipalata, “ko oko eiloa i te kaitaua” kae ne momea aka eiloa o ma‵sei ana pati fakatauemu. Ne fakatauemu atu tou tagata: “Ne a mea a te kau Iutaia fakavale‵vale konei e taumafai o fai? E mafai ne latou o faite a fatu mo fai te galuega mai i te faka‵tuga fatu konei ko oti ne ‵sunu?” Ne ‵lago atu foki a Tovia ki te fakatauemuga tenā, ana muna: “Kaati e mafai fua ne te alope o ‵tule ki lalo te pui tenā!” (Neemia 4:1-3) Ne saga atu pefea a Neemia ki ei?
7. Ne a auala ne saga atu ei a Neemia ki ‵losiga o ana tino ‵teke?
7 Ne seki fia saga atu eiloa a Neemia ki pati fakatauemu konā. Ne fai eiloa ne ia te fakatonuga a te Atua kae ne seki taumafai o taui atu. (Levitiko 19:18) I lō te fai penā, ne tuku atu eiloa ne ia te fakalavelave tenā ki lima o Ieova kae ‵talo atu: “Te Atua, fakalogo mai ki a latou konei e ‵mai o fakalīlī matou! A muna fakatauemu a latou ke ‵foki atu eiloa ki a latou.” (Neemia 4:4) Ne talitonu a Neemia ki pati fakatalitonugina a Ieova: “Ka taui ne [au] te lotou mea ne fai, o fakasala latou.” (Teutelonome 32:35) E se gata i ei, ne tumau eiloa a Neemia mo ana tino “i te ‵toe faitega o ‵pui o te fa‵kai.” Ne seki talia ne latou ke ‵saga atu latou ki se isi mea. A te ‵tonuga loa, ne iku atu i ei ki “te āfa te maluga ki luga o te ‵pui, me i tino ko oko eiloa i te loto ma‵losi o ga‵lue.” (Neemia 4:6) Ne seki mafai eiloa ne fili o te tapuakiga tonu o taofi aka te faiga o te galuega tenā! E mafai pefea o fakaakoako tatou ki a Neemia?
8. (a) E mafai pefea o fakaakoako atu tatou ki a Neemia māfai ko ‵losi ‵se mai a tino ‵teke ki a tatou? (e) Fakamatala mai se tala e uiga ki se mea ne tupu ki a koe io me ne logo koe i ei telā e fakaasi mai i ei te poto ke mo a ma taui ma sui.
8 I aso nei, e mafai o fakatauemu kae ‵losi ‵se mai ki a tatou a tino ‵teke i te akoga, i te galuega, ke oko foki eiloa ki ‵tou fale. Kae ko te ‵toe auala ‵lei e masani o fakaaogā ke fakafesagai atu ei ki vaegā ‵losiga ko te fakaaogāga o te fakatakitakiga fakavae i te Tusi Tapu tenei: E isi se “taimi o te ‵nofo ‵mu.” (Failauga 3:1, 7) Tela la, e pelā mo Neemia, e faka‵mao tatou mai te ‵toe taui atu e auala i pati fakalogo‵mae. (Loma 12:17) E ‵fuli atu tatou ki te Atua e auala i ‵talo, i te tali‵tonu ki te tino telā e fai mai ki a tatou mo te mautinoa: “E a aku foki e toe ‵togi atu.” (Loma 12:19; 1 Petelu 2:19, 20) I te auala tenā, e se talia ei ne tatou ke ‵fuli tatou keatea ne tino ‵teke mai te galuega faka-te-agaga telā e fai ne tatou i aso nei—ko te talaiatuga o te tala ‵lei o te Malo o te Atua mo te faiga o soko. (Mataio 24:14; 28:19, 20) I taimi takitasi e ‵kau atu ei tatou ki te galuega talai kae ita fitifiti tatou ma talia a ‵tekemaiga ke fakavāivāi mai, e fakaasi atu ne tatou te agaga telā ne fakaasi atu ne Neemia.
‘Ka Tamate Eiloa ne Matou a Koutou’
9. Se a te vaegā ‵tekeatuga ne fakatoka ne fili o Neemia, kae ne saga atu pefea a Neemia ki ei?
9 I te taimi ne ‵logo ei a tino ‵teke ki te tapuakiga tonu i aso o Neemia “i te gasolosolo ‵lei o te galuega a matou i te faitega o te ‵pui o Ielusalema, mo pu foki i te ‵pui ko oti ne ‵pono,” ne puke aka olotou pelu kae o‵mai o “taua mai ki Ielusalema.” Ne masei ‵ki eiloa te tulaga tenā i te kilokiloga a te kau Iutaia. Ne ‵nofo atu a tino Samalia i te feitu ki mātū, te kau Amoni ki te saegālā, ko te kau Alapi ki saute, mo te kau Asetota ki te togālā. Ne nikoigina a Ielusalema; kae ne foliga mai me ko oti ne maleigina a tino fakatūtū i konā! Ne a mea ne ‵tau o fai ne latou? “Ka ko matou ne ‵talo ki te motou Atua,” ko muna a Neemia. Ne fakamatakutaku mai a motou fili: “Ko oko mai latou o tamate valevale matou kae fakagata te motou galuega.” Ne saga fakavave atu a Neemia ki te tulaga tenā mai te ‵tofi aka o tino fakatūtū ke puipui ei te fa‵kai ki olotou “pelu mo tao mo kausana.” E tonu, i te kilokiloga faka-te-foitino, ne seki ‵kafi ne se aofaki foliki o tino Iutaia o fakafesagai atu se fili tokouke ‵ki, kae ne fakamalosi atu a Neemia ki a latou: “Sa ma‵taku i fili o tatou. Masaua i te ‵tou Aliki [ko Ieova] e ‵mana kae fakamataku.”—Neemia 4:7-9, 11, 13, 14.
10. (a) Se a te mea ne fai ei ke ‵fuli fakavave a mea kolā ne fai ne fili o Neemia? (e) Ne a mea ne fai ne Neemia e uiga ki ei?
10 Kae ne ‵fuli fakapoi eiloa te tulaga tenā. Ne fakagata ne te fili te lotou taua atu. Kaia? E lipoti mai a Neemia: “Olotou fuafuaga ko fakasēaogā ne te Atua.” Kae ne iloa ne Neemia me ne tumau eiloa olotou fili i te fai mo fai se mea fakamataku. Tela la, ne fakamafuli ne ia mo te poto a te auala ne fai ei te galuega. Mai te taimi tenā, “e galue te suā lima ka ko te suā lima e pukepuke i te mea tau.” Ne ‵tofi foki ne Neemia se tagata ke “fakatagi ne ia a te pū” māfai ko oso mai se fili ke fakailoa atu ei ki tino ga‵lue. Kae e sili atu i ei, ne fakatalitonu atu a Neemia ki tino: “A te ‵tou Atua ka taua mō tatou.” (Neemia 4:15-20) Ona ko te loto malosi mo te toka o fakafesagai atu ki olotou fili, ne tumau eiloa a tino fakatūtū i te faiga o te galuega. Ne a akoakoga e mafai o tauloto ne tatou mai te tala tenei?
11. Se a te mea e fesoasoani atu ke tumau a Kelisiano ‵tonu i fenua kolā e fakatapu i ei te galuega o te Malo, kae e fakatakavale pefea ne latou te masei ki te ‵lei?
11 I nisi taimi, e fe‵paki a Kelisiano ‵tonu mo ‵tekemaiga fakasauā. A te ‵tonuga loa, e faka‵tu aka ne tino ‵teke fakasauā ki te tapuakiga tonu i nisi fenua se fili telā e aofia i ei se matugā kautau lasi. Mai te kilokiloga faka-te-foitino, e seai eiloa se auala e mafai ei o ‵sao ‵tou taina tali‵tonu i fenua konā. E tiga te feitu tenā, e tali‵tonu a Molimau konā me ka ‘taua atu eiloa te Atua mō latou.’ A te ‵tonuga loa, e lagona eiloa ne tino kolā e fakasauāgina ona ko olotou talitonuga me e tali atu a Ieova ki olotou ‵talo kae ‘fakasēaogā ne ia a fuafuaga’ a olotou fili ma‵losi. Ke oko ki fenua kolā e fakatapu i ei te galuega o te Malo, e maua eiloa ne Kelisiano a auala ke tumau latou i te talaiatuga o te tala ‵lei. E pelā eiloa mo te fakamafulifuli o te auala ne fai ei ne tino fakatūtū i Ielusalema te lotou galuega, e fakamafulifuli foki ne Molimau a Ieova mo te poto te faiga o te galuega talai māfai ko oso atu te fili. E tonu, e ‵kalo keatea latou mai te fakaaogāga o meatau faka-te-foitino. (2 Kolinito 10:4) Ke oko foki loa ki fakasauāga ma‵sei faka-te-foitino e se fakagata i ei te lotou galuega talai. (1 Petelu 4:16) E ‵kese mai i ei, e tumau eiloa a taina mo tuagane loto ma‵losi konā i te ‘fakatakavalega o te masei ki te ‵lei.’
‘O‵mai ke Fetaui Tatou’
12, 13. (a) Se a te fuafuaga ne fakaaogā ne fili o Neemia? (e) Kaia ne seki talia ei ne Neemia te ‵kamiga ke fetaui a ia mo ana tino ‵teke?
12 I te iloaga ne fili o Neemia me ko se mafai o manuia olotou amioga fakasauā, ne ‵fuli atu ei latou o ‵teke atu i auala faifai lēmū. Ne fakaaogā ne latou a togafiti e tolu i te feitu tenei. Ne a la mea konā?
13 Muamua la, ne taumafai a fili o Neemia o fakaloiloi tou tagata. Ne fai atu latou ki a ia ‘ke fetaui latou i te fa‵kai e tasi i te Kogā Koga Laugatasi o Ono.’ Ne tu a Ono i te kogāloto o Ielusalema mo Samalia. Tela la, ne fai atu ana fili ke fetaui latou i te kogāloto ke fakatoka aka ei te kinauga tenā. Ne mafai eiloa o mafaufau penei a Neemia: ‘E foliga mai me e ‵lei te manatu tenā. E ‵lei atu ke fai‵pati e uiga ki ei i lō te taua.’ Kae ne seki talia ne Neemia. Ne fakamatala mai ne ia te pogai: “A te mea tenā se togafiti a latou o taumafai o ta a au.” Ne lavea atu eiloa ne tou tagata olotou togafiti kae ne seki faka‵segina ei a ia. Ne fai atu fakafa tou tagata ki ana fili: “E isi ne galuega tāua konei e fai ne au, tela la, au ko se oko atu. E se loto au ke tiaki te galuega kae fanatu ke fetaui tatou.” Ne seki aogā a taumafaiga a ana fili i te faiga ke gutugutulua a Neemia. Ne saga tonu atu eiloa a ia ki te faiga o te galuega.—Neemia 6:1-4.
14. Ne saga atu pefea a Neemia ki tino kolā ne fai ne latou a ‵losiga ‵se e uiga ki a ia?
14 A te lua o togafiti, ne taumafai a fili o Neemia o fakasalalau atu a tala ‵loi, mai te ‵losi atu me i a Neemia “e taumafai o ‵teke” ki te Tupu ko Aletaseta. Ne toe fai atu foki ki a Neemia: “Au e fai atu ke vau koe ke fetaui tatou ke faipati tatou ki te mea tenā.” Ne seki talia foki ne Neemia, me ne matea ne ia te mea telā ne ma‵nako ki ei ana fili. Ne fakamatala mai a Neemia: “Ko oko eiloa i te taumafai o latou o fakamatakutaku tatou ko te mea ke se fai te galuega.” Kae i te taimi tenei ne faka‵se ne Neemia a latou, i ana pati konei: “E seai eiloa se pati i au muna konā e ‵tonu. A te mea tenā se tala fua a koe ne ‵fatu.” E se gata i ei, ne ‵fuli atu a Neemia ki a Ieova mō se fesoasoani, mai te ‵talo atu: “Te Atua, fakamalosi mai au!” Ne talitonu a ia me e auala i te fesoasoani o Ieova, ka mafai ei ne ia o fakasēaogā a te togafiti masei tenei kae fai ei ke gasolo ki mua te faiga o te galuega.—Neemia 6:5-9.
15. Se a te manatu telā ne fai atu ne se pelofeta loi, kae kaia ne seki talia ei ne Neemia te manatu tenā?
15 Ako te tolu o togafiti, ne fakaaogā ne fili o Neemia se tino faitogafiti, ko te tino Isalaelu ko Semaia, ke fai ei ke ‵teke atu a Neemia ki te Tulafono a te Atua. Ne fai atu a Semaia ki a Neemia: “E ‵tau mo taua o olo o ‵muni i te Potu Tapu o te Faletapu kae ‵loka a mataloa, me i ou fili konā ka o‵mai o tamate koe. I so se po pili mai nei, kae ka o‵mai o tamate koe.” Ne fai atu a Semaia me ko pili fua o tamate a Neemia kae e mafai fua o sao a ia mai te ‵muni i te faletapu. Kae ko Neemia e se se faitaulaga. Ka agasala eiloa a ia māfai e ‵muni a ia i te fale o te Atua. E mata, ka ofa ne ia te Tulafono a te Atua i tena taumafai ke fakasao tena ola? Ne fai atu a Neemia: “I tau fakatau ko au ke fano o ‵muni i te faletapu ke sao au? E se fai ne au te mea tenā.” Kaia ne seki tō atu ei a Neemia ki te matāsele telā ne fakatoka mō ia? Me ne iloa ne ia me e tiga eiloa a Semaia se taina Isalaelu, a “te Atua e seki faipati ki a Semaia.” A te ‵tonuga loa, ka se mafai o fakamalosi atu se pelofeta tonu ke ofa ne ia te Tulafono a te Atua. Ne seki toe talia foki ne Neemia ke fakatakavale a ia ne tino ‵teke amio ma‵sei. Mai tua malie ifo i ei, ne mafai ne ia o tusi mai penei: “I te po luasefulu lima o te masina o Elula, ne palele ei te galuega i te faitega o te ‵pui o te fa‵kai, kae e ‵tusa mo te lima sefululua aso ne fai ei te galuega.”—Neemia 6:10-15; Numela 1:51; 18:7.
16. (a) E ‵tau o pefea ‵tou faifaiga ki taugasoa ‵loi, tino fai ‵losiga ‵se, mo taina ‵loi? (e) E fakaasi atu pefea ne koe me e ita fitifiti koe ma gutugutulua ki ou talitonuga i te fale, i te akoga, io me ko te galuega?
16 E pelā mo Neemia, e mafai foki o fakafesagai atu tatou ki tino ‵teke e auala i taugasoa ‵loi, tino fai tala ‵loi, mo taina ‵loi kāti ka ‵kami tatou ne nisi tino ke fai ei tatou ke gutugutulua. Kāti ka taumafai latou ke fakatalitonu mai me kafai e tavini atu tatou ki a Ieova mo se tamā loto finafinau, e mafai foki o kausaki atu tatou ki fakamoemoega faka-te-lalolagi. Kae ona ko te mea e fakamuamua ne tatou te Malo o te Atua i ‵tou olaga, e ita fitifiti tatou ma gutugutulua. (Mataio 6:33; Luka 9:57-62) E fakasalalau atu foki ne tino ‵teke a ‵losiga ‵se e uiga ki a tatou. I nisi fenua, e ‵losi mai me i a tatou ne tino e fakama‵taku ki te Malo, e pelā eiloa mo ‵losiga ‵se e uiga ki te ‵teke atu o Neemia ki te tupu. Ko oti eiloa ne ‵saga atu mo te manuia ki nisi ‵losiga ‵se i fono fakamasino. Kae faitalia me se a te ikuga ki tulaga o mea takitasi, e ‵talo atu eiloa tatou mo te loto talitonu me ka takitaki eiloa ne Ieova a mea e ‵tusa mo tena loto. (Filipi 1:7) E mafai foki o oko mai a ‵tekemaiga mai i tino kolā e tavini fakaloi‵loi ki a Ieova. E pelā eiloa mo te taina Iutaia telā ne taumafai o fai a Neemia ke ‵teke atu ki te Tulafono a te Atua ke fakasao ei tena ola, e mafai foki o taumafai a Molimau mua kolā ko fai mo aposetate o fakamalosi tatou ke gutugutulua i auala kese‵kese. Kae e ‵teke atu tatou ki aposetate ona ko te ‵tou iloa me e faka‵sao eiloa tatou, e se mai i te ofaga o tulafono a te Atua, kae mai i te fakalogo ki ei! (1 Ioane 4:1) E tonu, mai te fesoasoani o Ieova, e mafai eiloa o fakatakavale ne tatou so se vaegā mea masei.
Te Folafolaatuga o te Tala ‵Lei Faitalia te Fe‵paki mo Mea Ma‵sei
17, 18. (a) Se a te mea e taumafai a Satani mo ana sui o fai? (e) Se a te mea ka fakaiku aka ne koe ke fai, kae kaia?
17 E fai mai te Muna a te Atua e uiga ki taina fakaekegina o Keliso: “Ne manumalo o‵tou taina [i a Satani] ona ko . . . te muna tonu ne folafola ne latou.” (Fakaasiga 12:11) Tela la, e isi eiloa se sokoga i te vā o te fakatakavalega o Satani—te māfuaga o mea ma‵sei—mo te talaiatuga o te fekau o te Malo. E se tioa eiloa o oso malosi atu a Satani ki te ‵toega fakaekegina mo te “vaitino tokouke” mai te fakamalosiakaga o ‵tekemaiga!—Fakaasiga 7:9; 12:17.
18 E pelā mo te mea ko oti ne lavea ne tatou, e mafai o oko mai a ‵tekemaiga e auala i pati fakamataku‵taku io me ko fakasauāga faka-te-foitino, io me ko nisi auala ‵funa. I so se ‵tekemaiga, e ‵pau eiloa te fakamoemoega o Satani—ke fakagata te galuega talai. Kae ka takavale masei eiloa a ia me, e pelā eiloa mo Neemia i aso mua, e fakaiku aka ne tino o te Atua ke tumau latou i te ‘fakatakavalega o te masei ki te ‵lei.’ Ka fai eiloa latou penā mai te tumau i te talaiatuga o te tala ‵lei ke oko eiloa ki te taimi e fai mai ei a Ieova me ko lava!—Maleko 13:10; Loma 8:31; Filipi 1:27, 28.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ke maua a fakamatalaga ki mea kolā ne ‵tupu, faitau ki te Neemia 1:1-4; 2:1-6, 9-20; 4:1-23; 6:1-15.
E Masaua ne Koe?
• Ne a ‵tekeatuga ne fe‵paki mo tavini a te Atua i aso mua kae penā foki loa mo Kelisiano i aso nei?
• Se a te mea tāua ne fakamoe‵moe ki ei a fili o Neemia, kae se a te fakamoemoega o fili o te Atua i aso nei?
• E mafai pefea ne tatou i aso nei o tumau i te fakatakavalega o te masei ki te ‵lei?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 30]
Akoakoga e Maua i te Tusi ko Neemia
E fe‵paki a tavini a te Atua mo
• fakatauemuga
• fakamatakutakuga
• togafiti ma‵sei
E fakagalue aka a togafiti ma‵sei e auala i
• taugasoa ‵loi
• tino fai ‵losiga ‵se
• taina ‵loi
E fakatakavale ne tavini a te Atua a te masei mai te
• puke ‵mau ki te galuega telā ne tuku atu ne te Atua ki a latou
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 29]
Ne faite eiloa ne Neemia mo ana taina ga‵lue a te ‵pui o Ielusalema faitalia a ‵tekeatuga fakama‵taku
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 32]
E talai atu ne Kelisiano ‵tonu a te tala ‵lei e aunoa mo te ma‵taku