Ke Gasolo ki Mua i te Munatonu Mai te Tautali i te Fakaakoakoga a Paulo
“Ko oti ne fai ne au te mea sili i te fakataufaiga, ko oti foki au ne tele i te fakatau‵telega loa, ko oti foki ne taofi ‵mau ne au te fakatuanaki.”—2 TIMOTEO 4:7.
1, 2. Ne a ‵fuliga ne fai ne Saulo mai Taso i tena olaga, kae se a te galuega tāua telā ne fai ne ia?
A TE tagata tenei e poto kae fai fakaikuga mautinoa. Kae ‘ne ola a ia e ‵tusa mo manakoga o te foitino.’ (Efeso 2:3) Fakamuli ifo, ne fakamatala mai ne ia a ia eiloa e pelā me se tino fakatauemu, “fakasauā kae muna masei foki.” (1 Timoteo 1:13) A te tagata tenā ko Saulo mai Taso.
2 Fakamuli ifo, ne fai ne Saulo a fakamafuli‵fuliga ‵lasi ki tena olaga. Ne tiakina ne ia ana auala mua kae galue malosi ‘e se mō tena ‵lei kae mō te ‵lei o tino e tokouke.’ (1 Kolinito 10:33) Ne kamata o uiga filemu kae fakaasi atu foki ne ia te alofa atafai ki ana taina i te fakapotopotoga kolā ne takalialia muamua a ia ki ei. (Faitau te 1 Tesalonia 2:7, 8.) “Au ne fai mo tavini,” ne toe tusi atu a ia: “Au ko te ‵toe tino se taulia eiloa i tino o te Atua; ka ko tuku mai ne te Atua a te galuega tenei, o folafola atu a te Tala ‵Lei o te koloa tumau o Keliso.”—Efeso 3:7, 8.
3. I te auala fea e fesoasoani mai ei te sukesuke ‵loto ki tusi a Paulo mo tena taviniga?
3 Ne tu ‵kese eiloa te gasolo ki mua o Saulo, telā ne lauiloa foki me ko Paulo, i te feitu faka-te-agaga. (Galuega 13:9) A te auala mautinoa e tasi ke ga‵solo fakavave ei tatou ki mua i te munatonu ko te suke‵suke ki tusi a Paulo mo fakamatalaga e uiga ki tena taviniga kae fakaakoako atu ki tena fakatuanaki. (Faitau te 1 Kolinito 11:1; Epelu 13:7.) Ke na onoono nei tatou ki te auala ka fakamalosi aka ei tatou ke fai se fakasologa ‵lei mō sukesukega totino, ke ati aka ei se alofa tonu ki tino, mo te mauaga o se kilokiloga paleni e uiga ki a tatou eiloa.
Fakatokaga Tumau a Paulo mō Sukesukega
4, 5. Ne aoga pefea a sukesukega totino ki a Paulo?
4 E pelā me se Falesaio telā ne akoga i a “Kamalielu,” kae “ne akoako faka‵lei foki i Tulafono a o‵tou tupuga,” ko leva ne isi se iloa o Paulo i mea i loto i te Tusi Tapu. (Galuega 22:1-3; Filipi 3:4-6) Mai tua o tena papatisoga, ne fano a ia “ki Alapi”—kāti i te koga lavaki i Sulia io me se koga se logoā i se kogā fenua o Alapi telā e aogā ke mafaufau ‵loto i ei. (Kalatia 1:17) E foliga mai me ne manako a Paulo o mafaufau ‵loto ki tusi faitau kolā e fakamaoni mai i ei i a Iesu ko te Mesia. E se gata i ei, ne manako a Paulo o fakatoka mō te galuega telā e moe i ana mua. (Faitau te Galuega 9:15, 16, 20, 22.) Ne taumafai a Paulo o mafaufau ‵loto ki mea faka-te-agaga.
5 A te iloaga mo te mainaga i te Tusi Tapu telā ne maua ne Paulo mai i ana sukesukega totino ne mafai ei o akoako atu ne ia te munatonu i se auala magoi. E pelā me se fakaakoakoga, i te sunako i Anitioka i Pisitia, ne fakaaogā ne Paulo a tusi siki e lima mai te Tusi Tapu i te ‵gana Epelu ke fakamaoni atu ei me i a Iesu ko te Mesia. Ne fakasino atu foki a Paulo ki nisi tusi fai‵tau i te Tusi Tapu i te ‵gana Epelu. Ne fakamalosi ‵ki loa ana fakamatalaga faka-te Tusi Tapu me ne fai ei ke “tau‵tali atu i a Paulo mo Panapa a tino Iutaia e tokouke, e pelā foki mo tino o fenua fakaa‵tea e tokouke ko ‵fuli ki te lotu Iutaia” ona ko fia iloa ne latou a mea e uke atu. (Galuega 13:14-44) I te taimi ne olo atu ei se potukau o tino Iutaia i Loma ki te fale telā e nofo ei a ia fakamuli ifo, ne fakamatala atu ne Paulo ki a latou “a te tala ‵lei e uiga ki te Malo o te Atua. Ne taumafai a ia ke ‵fuli mai latou ki a Iesu, i te sikiatuga o muna o te Tulafono a Mose mo tusitusiga a Pelofeta.”—Galuega 28:17, 22, 23.
6. Se a te mea ne fesoasoani atu ki a Paulo ke tumau i te malosi faka-te-agaga i te taimi ne fepaki ei mo tofotofoga?
6 Kafai ko fepaki a ia mo tofotofoga, ne tumau eiloa a Paulo i te sukesuke ki te Tusi Tapu ke maua ei te malosi mai i fekau kolā e maua i ei. (Epelu 4:12) Kae koi falepuipui ei i Loma mai mua o tena tamatega, ne fakamolemole atu a Paulo ki a Timoteo ke avatu ki a ia a pelugā “tusi” mo “tusitusiga kolā e tusi ki luga i pa‵kili manu.” (2 Timoteo 4:13) A tusi konā kāti ne vaega o te Tusi Tapu i te ‵gana Epelu kolā ne fakaaogā ne Paulo i ana sukesukega ‵loto. A te mauaga o te iloaga e uiga ki te Tusi Tapu mai te faiga o se fakasologa tumau o sukesukega totino ne tāua ‵ki eiloa i te faiga o Paulo ke tu ‵mautakitaki.
7. Ke taku mai a mea aogā kolā e mafai o maua ne koe mai te sukesuke ki te Tusi Tapu i aso katoa.
7 A te sukesuke ki te Tusi Tapu i aso katoa fakatasi mo te mafaufau ‵loto ki ei ka fesoasoani mai ei ke ga‵solo tatou ki mua i te munatonu. (Epelu 5:12-14) E uiga ki te tāua o te Muna a te Atua, ne usu mai te faisalamo, penei: “A tau tulafono telā ne tuku mai ne koe, e silia atu tena aogā ki a au i lō tupe katoa i te lalolagi. Au tulafono e ‵mau i a au i taimi katoa, e fai ne latou au ke poto atu i oku fili. Ne seki fai ne au a amio ma‵sei katoa, me i a au e manako o fakalogo ki tau muna.” (Salamo 119:72, 98, 101) E mata, e isi sau fakasologa o sukesukega totino? E mata, e fakatoka koe mō te faiga o galuega i aso mai mua i te taviniga a te Atua mai te faitau ki te Tusi Tapu i aso katoa kae mafaufau ‵loto ki au mea e faitau?
Ne Iloa ne Saulo o Alofa ki Tino
8. Ne fai pefea a faifaiga a Saulo ki tino i tua o te lotu Iutaia?
8 A koi tuai o fai pelā me se Kelisiano, ne loto finafinau a Saulo mō tena lotu, kae ne seki saga malosi atu a ia ki tino i tua o te lotu Iutaia. (Galuega 26:4, 5) Ne kilo kae ‵lago atu a ia ki te peipeiga ne nisi tino Iutaia a Setefano ki fatu. Kāti ne fakamalosi atu a mea ne lavea ne Saulo ki a ia, kae kāti ne talitonu a ia me i te tamatega o Setefano se fakasalaga eiloa telā ne ‵tau o maua ne ia. (Galuega 6:8-14; 7:54–8:1) E fai mai penei te tala: “Ko fakasauā Saulo ki te ekalesia. Ko ulu atu ki loto i fale takitasi, kae ‵futi mai ne ia a tāgata mo fāfine, kae ‵pei atu ki te fale puipui.” (Galuega 8:3) Ne “fano eiloa a [ia] ki fa‵kai o fenua fakaa‵tea o fakasauā ki a latou.”—Galuega 26:11.
9. Se a te mea ne ala ei o ‵toe iloilo aka ne Saulo ana faifaiga ki tino katoa?
9 A koi fanatu a Saulo ki Tamaseko o fakasauā a soko o Keliso, ne fakasae atu ei a te Aliki ko Iesu ki a ia. Ne faka‵kivi ne te mainaga se fuafuagina o te Tama a te Atua a mata o Saulo kae fai ei ke fakalagolago atu ki nisi tino. I te taimi ne fakaaogā ei ne Ieova a Anania ke faka ‵kite aka a mata o Saulo, ako oti ei ne ‵fuli tena kilokiloga ki luga i tino. (Galuega 9:1-30) I tena faiga mo fai se soko o Keliso, ne galue malosi a ia i ana faifaiga ki tino katoa e pelā eiloa mo te mea ne fai ne Iesu. E fakauiga i ei ki te tapalega o uiga fakasauā kae ‵sala atu ke maua ‘se olaga filemu mo tino katoa.’—Faitau te Loma 12:17-21.
10, 11. Ne fakaasi atu pefea ne Paulo te alofa tonu ki tino katoa?
10 Ne seki lotomalie fua a Paulo ke maua sena vā filemu mo nisi tino. Ne manako eiloa a ia ke fakaasi atu te alofa tonu ki a latou, kae ne maua ne ia te avanoaga ke fai penā i tena galuega faka-Kelisiano. I tena malaga muamua fakamisionale, ne talai atu ne ia te tala ‵lei i Asia Foliki. Faitalia a ‵tekemaiga faiga‵ta, ne ‵saga atu eiloa a Paulo mo ana taugasoa o fesoasoani atu ki tino loto mau‵lalo ke fai pelā me ne Kelisiano. Ne ‵toe āsi atu latou ki Lusa mo Ikonio, e tiga eiloa ne taumafai a tino ‵teke i konā o tamate a Paulo.—Galuega 13:1-3; 14:1-7, 19-:23.
11 Fakamuli ifo, ne ‵sala atu a Paulo mo tena potukau ki tino loto ‵lei i te fa‵kai o Maketonia ko Filipi. Ne fakalogologo eiloa a Litia telā ne ‵fuli ki te lotu Iutaia ki te tala ‵lei kae ne fai pelā me se Kelisiano. Ne kini ne tino pule a Paulo mo Sila ki lakau kae ‵pei atu ki loto i te falepuipui. E tiga te feitu tenā, ne talai atu a Paulo ki te tino tausi falepuipui, kae ne iku atu ei ki tena papatisoga mo tena kāiga e pelā me ne tino tapuaki o Ieova.—Galuega 16:11-34.
12. Se a te mea ne fakamalosi atu ki te tagata masei ko Saulo ke fai mo fai se apositolo alofa a Iesu Keliso?
12 Kaia ne puke ‵mau ei a te tino fakasauā mua tenā, ko Saulo, ki te tapuakiga a tino kolā ne ‵ta sāle ne ia? Se a te mea ne fakamalosi atu ki te tagata masei tenā ke fai pelā me se apositolo alofa telā ne toka o tuku atu tena ola ko te mea ke iloa ne nisi tino a te munatonu e uiga ki te Atua mo Keliso? Ne fakamatala mai eiloa ne Paulo te pogai: “Ko te Atua ne filifili ne ia a au i tona alofa tauanoa, . . . kae ne loto foki ke fakaasi mai tena Tama ki a au.” (Kalatia 1:15, 16) Ne tusi atu a Paulo ki a Timoteo: “Kae tenei eiloa te pogai tonu ne ‵nau mai ei te alofa o te Atua ki a au, ko te mea ke fakaasi mai ne Keliso Iesu tona kufaki katoatoa i ana faiga ki a au, ko te tino agasala e tafa sili i te masei, ke fai mo fakaakoakoga ki a latou kolā ka tali‵tonu fakamuli ki a ia, kae maua ne latou te ola se gata mai.” (1 Timoteo 1:16) Ne fakamagalo ne Ieova a Paulo, kae ko te tukuatuga o te alofa tauanoa mo te alofa fakamagalo ne ala ei o fakaasi atu ne ia te alofa ki nisi tino mai te talai atu o te tala ‵lei ki a latou.
13. Se a mea e fakamalosi mai ke fakaasi atu te alofa ki nisi tino, kae e mafai pefea ne tatou o fai penā?
13 E fakamagalo foki ne Ieova ‵tou agasala mo ‵tou mea ‵se e fai. (Salamo 103:8-14) Ne fesili atu te faisalamo: “Kafai ne tusitusi ne koe omotou agasala, ko oi la te tino ka mafai o sao mai te fakasalaga?” (Salamo 130:3) E aunoa mo te alofa tauanoa o te Atua, ka seai eiloa se tino i a tatou e mafai o kau atu ki te taviniga tapu mo te fiafia, e pelā foki mo te mauaga o te ola se-gata-mai. E lasi ‵ki te alofa tauanoa o te Atua ki a tatou katoa. Tela la, e pelā mo Paulo, e ‵tau o fakalauefa atu te ‵tou a‵lofa ki nisi tino mai te talai atu ki a latou kae akoako atu te munatonu kae mai te fakamalosi atu foki ki ‵tou taina tali‵tonu.—Faitau te Galuega 14:21-23.
14. E mafai pefea o fakalauefa atu ne tatou te ‵tou galuega talai?
14 Ne manako a Paulo o gasolo ki mua e pelā me se tino talai o te tala ‵lei, kae ne otia tena loto i te fakaakoakoga a Iesu. A te auala e tasi ne fakaasi atu ei ne te Tama a te Atua a te alofa se fuafuagina ki tino ko te faiga o te galuega talai. Ne fai atu a Iesu: “Ko oko eiloa i te lasi o te saito e fia ‵kati, ka ko tino ga‵lue i te saito e se tokouke! Fakatagi atu ki te tino e a ia te fatoaga, ke uga mai se kau faigaluega e tai tokouke atu o fakaputu te saito.” (Mataio 9:35-38) Ne galue eiloa a Paulo e ‵tusa mo so se fakatagi telā ne fai atu ne ia ke fakatokouke aka ei a tino ga‵lue mai tena faiga pelā me se tino galue loto finafinau. Kae, e a koe? E mata, e mafai o momea aka te ‵lei o tau galuega talai? Io me e mafai o fakauke aka ou taimi e fakamāumāu i te talaiatuga o te Malo, kāti mai te faiga o se fakatokaga ke fai koe e pelā me se paenia? Ke na fakaasi atu te alofa tonu ki nisi tino mai te fesoasoani atu ke maua ne latou “te muna o te ola.”—Filipi 2:16.
Te Kilokiloga a Paulo ki a Ia Eiloa
15. Se a te kilokiloga a Paulo e uiga ki tena vā mo ana taina Kelisiano?
15 E pelā me se Kelisiano talai, ne tuku mai ne Paulo se fakaakoakoga tafasili i te ‵lei mō tatou i se isi auala. E tiga eiloa ne maua ne ia a tauliaga e uke i te fakapotopotoga Kelisiano, ne iloa ‵lei ne Paulo me e seki maua ne ia a fakamanuiaga konā ona ko ana mea e mafai o fai. Ne iloa ne ia me i fakamanuiaga kolā ne maua ne ia ko te fakaasiga eiloa tenā o te alofa tauanoa o te Atua. Ne matea ne Paulo me ne fai foki a nisi Kelisiano e pelā me ne tino talai ma‵goi o te tala ‵lei. Faitalia tena tulaga i loto i tino o te Atua, ne tumau a ia i te loto maulalo.—Faitau te 1 Kolinito 15:9-11.
16. Ne fakaasi atu pefea ne Paulo te loto maulalo i te mataupu e uiga ki te pilitome?
16 Mafaufau la ki te auala ne saga atu ei a Paulo ki se fakalavelave telā ne sae aka i Anitioka i Sulia. Ne mavae‵vae te fakapotopotoga Kelisiano i te mataupu e uiga ki te pilitome. (Galuega 14:26–15:2) Ona ko te mea ne filifili a Paulo ke takitaki ne ia te galuega talai ki tino o Fenua Fakaa‵tea kolā e seki pilitome, ne mafai o mafaufau tou tagata me e apo a ia i te fakafesagai atu ki tino o fenua fakaa‵tea, tela la, e mafai o faka‵lei aka ne ia te fakalavelave. (Faitau te Kalatia 2:8, 9.) I te taimi ne matea atu ei me ne seki manuia ana taumafaiga ke faka‵lei aka te fakalavelave tenā, ne tautali atu ei a ia mo te loto maulalo ki te fakatokaga masani ke avaka te mataupu tenā ki te potukau pule i Ielusalema ke mafau‵fau latou ki ei. Ne fakalogo katoatoa a ia i te taimi ne fakalogo‵logo ei a sui o te potukau pule ki te mataupu, i te faiga o te fakaikuga, kae filifili aka ne latou ke fai a ia mo avefekau e tokotasi a latou. (Galuega 15:22-31) Tela la, ne fai ne Paulo te takitakiga i te fakaasiatuga o ‘te āva’ ki ana taina tavini.—Loma. 12:10e.
17, 18. (a) Se a te lagonaga telā ne ati aka ne Paulo ki tino i loto i fakapotopotoga? (e) Se a te mea e akoako mai ki a tatou i faifaiga a toeaina i Efeso ki a Paulo?
17 Ne seki fakaasi atu ne Paulo telā e loto maulalo se uiga fia poto ki ana taina mo tuagane i fakapotopotoga. I lō te fai penā, ne ‵pili ‵ki tena vā mo latou. I te fakaotiga o tena tusi ki te kau Loma, ne fakatalofa atu a ia ki tino e sili atu mo te toko 20 i olotou igoa eiloa. A te tokoukega o latou e se fakaasi mai i nisi koga i te Tusi Tapu, kae ne nāi tino fua i a latou ne isi ne lotou tauliaga fakapito. Kae ko latou ne tavini fakamaoni a Ieova, kae ne alofa malosi a Paulo ki a latou.—Loma 16:1-16.
18 Ne fakamalosi aka a fakapotopotoga ne te uiga loto maulalo kae fai taugasoa o Paulo. I te ‵toe taimi ne fetaui ei a ia mo toeaina mai i Efeso, “ne ‵sai atu latou ki a Paulo kae ‵tagi, kae sogi fakamavae atu ki a ia. Ko oko eiloa i te loto fanoa‵noa i pati a Paulo kolā ne fai atu ki a latou, me ka se toe matea eiloa ne latou a ia.” Moi ne fai a Paulo se tagata fia poto kae fakamatamata, ailoga eiloa e fakaasi atu ne latou a faifaiga konā ki a ia.—Galuega 20:37, 38.
19. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou te “loto malalo” i ‵tou faifaiga ki taina Kelisiano?
19 A tino katoa kolā e ma‵nako ke ga‵solo ki mua e pelā me ne Kelisiano e ‵tau o fakaasi atu ne latou te agaga o te loto maulalo e pelā mo Paulo. Ne fakamalosi atu a ia ki taina Kelisiano ke “sa fai ne koutou ne mea e fakavae i luga i te manatu fakapito mō te ‵lei o te tino, io me i luga i te fakamatamata; kae ke fakatau loto maulalo koutou, ke mo a foki e manatu ake koutou me ‵lei atu koutou i nisi tino.” (Filipi 2:3) E mafai pefea o tau‵tali atu tatou ki te fakatakitakiga tenā? A te auala e tasi ko te ‵kau fakatasi mo toeaina i ‵tou fakapotopotoga, tau‵tali ki te lotou takitakiga kae talia a polopolokiga mo fakamasinoga e fai ne latou. (Faitau te Epelu 13:17.) Ako te suā auala ko te fakatāua malosi ne tatou a ‵tou taina mo tuagane i te munatonu. E aofia i fakapotopotoga o tino o Ieova a tino takitokotasi mai fenua, tuu mo aganuu, mo itukāiga kese‵kese. Kae e mata, e se ‵tau o fakaasi atu ne tatou a faifaiga se fakailoga tino kae a‵lofa e pelā mo Paulo? (Galuega 17:26; Loma 12:10a) E fakamalosi mai ki a tatou ‘ke talia te suā tino mo te suā tino, e pelā mo Keliso ne talia ne ia koutou mō te vikiga o te Atua.’—Loma 15:7.
‘Tele mo te Kufaki’ i te Fakatau‵telega ki te Ola
20, 21. Ne a mea ka fesoasoani mai ke ‵tele tatou mo te manuia i te fakatau‵telega mō te ola se-gata-mai?
20 E mafai o fakatusa a te olaga o se Kelisiano ki se fakatau‵telega loa. Ne tusi mai a Paulo: “Ko oti foki au ne tele i te fakatau‵telega loa, ko oti foki ne taofi ‵mau ne au te fakatuanaki. Kae nei, ko oti ne fakatakato mō oku a te foualiki o te amiotonu, telā ka tuku mai ki a au ne te Aliki telā ko te famasino fai mea tonu i te Aso tenā, kae se ki a au fua, kae pelā foki ki a latou katoa kolā e fakatali‵tali mo te alofa ki tona toe foki mai.”—2 Timoteo 4:7, 8.
21 A te tautali atu ki te fakaakoakoga a Paulo ka fesoasoani mai eiloa ke ‵tele tatou mo te manuia i te fakatau‵telega mō te ola se-gata-mai. (Epelu 12:1) Tela la, ke na tumau tatou i te ga‵solo ki mua i te feitu faka-te-agaga mai te faiga o se fakasologa ‵lei o sukesukega totino, mai te atiakaga o se alofa ‵poko ki tino, mo te fakatumauga o se uiga loto maulalo.
Ka Tali Mai Koe Pefea?
• Ne aogā pefea ki a Paulo a te sukesuke faeloa ki te Tusi Tapu?
• Kaia e tāua ei ki Kelisiano ‵tonu a te ‵poko o te alofa ki tino?
• Ne a uiga kolā ka fesoasoani atu ke fai faka‵lei atu ki nisi tino e aunoa mo te fakailoga tino?
• E mafai pefea o fesoasoani atu a te fakaakoakoga a Paulo ke ‵kau fakatasi koe mo toeaina i tau fakapotopotoga?