E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai i Tusi a Ioane mo Iuta
NE AOFIA a tusi e tolu a te apositolo ko Ioane, kāti ne tusi i te 98 T.A. i Efeso, i tusi fakaotioti eiloa o te Tusi Tapu. Ne fakamalosi atu a te avā tusi muamua ki Kelisiano ke tumau i te ola i te mainaga kae ke ‵teke atu ki aposetate. I te tolu o tusi, ne seki faipati fua a Ioane e uiga ki te ola i te munatonu kae ne fakamalosi atu foki ki Kelisiano ke ‵kau fakatasi.
I tena tusi ne tusi mai Palesitina, kāti i te 65 T.A., ne fakailoa atu ne te āfa taina o Iesu ko Iuta ki ana taina Kelisiano e uiga ki tino ma‵sei kolā ne ulu lēmū mai ki te fakapotopotoga, kae polopoloki atu foki ki a latou e uiga ki auala ke ‵teke atu ei ki fakamalosiga ma‵sei. A te saga tonu atu ki te fekau i tusi e tolu a Ioane e pelā foki mo te tusi a Iuta, e mafai o fesoasoani mai ke tumau te malosi o ‵tou fakatuanaki faitalia a fakalavelave.—Epelu 4:12.
TUMAU I TE OLA I TE MAINAGA MO TE ALOFA MO TE FAKATUANAKI
I tena tusi muamua telā ne tusi ki te fakapotopotoga kātoa o tino kolā e ‵kau fakatasi mo te Keliso, ne tuku mai ne Ioane a pati fakatonutonu ke fesoasoani atu ki Kelisiano ke tumau i te ‵teke atu ki aposetate kae ke tu ‵mautakitaki i te munatonu mo te amiotonu. Ne faka‵mafa mai ne ia te tāua ke tumau i te ola i te mainaga, i te alofa mo te fakatuanaki.
“Kafai e ola tatou i te mainaga, e pelā eiloa mo [te Atua] e nofo i te mainaga,” ne tusi mai a Ioane, “ko tona uiga e fakatau mafuta fakatasi tatou.” Kae ona ko te Atua ko te Mafuaga o te alofa, ne fai mai te apositolo: “Ke fakatau a‵lofa tatou.” Ona ko te “alofa ki te Atua” e fakamalosi aka ei tatou ke “faka‵logo ki ana fakatonuga,” kae e fakatakavale ne tatou te lalolagi e auala i “‵tou fakatuanaki” ki a Ieova te Atua, tena Muna mo tena Tama.—1 Ioane 1:7; 4:7; 5:3, 4.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
2:2; 4:10—E fai pefea Iesu e pelā me ko te ‘auala e fakamagalo ei agasala’? A te fakamagalo atu e fakauiga loa ki te faka‵lei aka io me ko te faiga ke ‵lei. Ne tuku atu ne Iesu tena ola e pelā me se taulaga ke fakamagalo ei agasala i te feitu tenei, me i te faiga penā ko faka‵lei io me ko fakataunu ei ne ia a mea kolā e manakogina ke fai i te fakamasinoga ‵lei katoatoa. E ‵tusa mo te taulaga tenā, e mafai o fakaasi atu ne te Atua te alofa fakamagalo, ko mafai ei o fakamagalo a agasala a tino kolā e fakatuanaki ki a Iesu.—Ioane 3:16; Loma 6:23.
2:7, 8—Se a te fakatonuga ne faipati a Ioane e uiga ki ei e pelā me se mea “mua” kae se mea “fou” foki? Ne faipati Ioane ki te fakatonuga e uiga ki te alofa tonu fakataina. (Ioane 13:34) Ne fakasino atu a ia ki ei e pelā me ko te mea “mua” me ne tuku mai ne Iesu i te 60 tupu tausaga a koi tuai o tusi ne Ioane tena tusi muamua. Tela la, ko leva ne maua ne tino tali‵tonu a mea konā “mai i te kamataga” o olotou olaga e pelā me ne Kelisiano. E fai foki a te fakatonuga tenā e pelā me se mea “‵fou” me e se gata fua i te ‘alofa o te tino ki tena tuakoi e pelā mo tena alofa ki a ia eiloa’ kae e ‵tau foki o maua ne ia te alofa sē fakapito.—Levitiko 19:18; Ioane 15:12, 13.
3:2, Tusi Paia, Samoa—Se a te mea e “seki fakaasi” ki Kelisiano fakaekegina, kae ko oi e lavea ne latou me “ko ia tonu eiloa”? E seki fakaasi atu ki a latou a mea ka oko ki a latou māfai ko toe faka‵tu aka ki te lagi i olotou foitino faka-te-agaga. (Filipi 3:20, 21) Kae ko te mea telā e iloa ne latou me “kafai ko fakaasi mai a [te Atua] ka foliga [latou] e pelā mo ia, me ka iloa ne [latou] a ia me ko ia tonu eiloa,” telā ko “te agaga.”—2 Kolinito 3:17, 18.
5:5-8—Ne fai pefea a te vai, te toto mo te agaga e pelā me ne molimau me “i a Iesu ko te Tama a te Atua”? Ne fai te vai pelā me se molimau, me i te taimi ne papatiso ei a Iesu ki te vai, ne fakaasi mai eiloa ne Ieova me ko talia ne Ia a Iesu e pelā me ko Tena Tama. (Mataio 3:17) A te toto io me ko te ola o Iesu telā ne tuku mai pelā me se taulaga ke “fakasaoloto tino katoa,” e fakaasi mai foki i ei me i a Iesu ko te Tama a te Atua. (1 Timoteo 2:5, 6) Kae ne fakamaoni mai ne te agaga tapu me i a Iesu ko te Tama a te Atua i te taimi ne fanaifo ei i tena papatisoga, telā ne mafai ei o “fano sāle a ia o fai a galuega a‵lofa kae faka‵lei foki a latou kolā e pukea ne agaga ma‵sei.”—Ioane 1:29-34; Galuega 10:38.
Akoakoga mō Tatou:
2:9-11; 3:15. Kafai e talia ne se Kelisiano se mea io me se tino ke se fakaasi atu ei tena alofa fakataina, ko sasale eiloa a ia i te pouliga faka-te-agaga, kae se iloa ne ia te koga e fano a ia i ei.
TUMAU I TE “OLA I TE MEA TONU”
Ne kamata ne Ioane te lua o ana tusi, penei: “Ko au ko te Toeaina. Ko tusi atu au ki te Fafine Filifilia mo ana tama.” E fakaasi mai ne ia tena fiafia i te lavea atu “me e isi eiloa ne [ana] tama‵liki e ola i te mea tonu.”—2 Ioane 1, 4.
Mai tua o ana pati fakamalosi ke ati aka te alofa, ne tusi mai a Ioane: “A te alofa tenei, ko tona uiga ko te tautali ki fakatonuga a te Atua.” Ne fakailoa atu foki a Ioane ke fakaeteete i “te tino fakaloiloi tino” mo te “Fili o Keliso.”—2 Ioane 5-7.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1, 13—Ko oi te “Fafine Filifilia”? Ne mafai o fakasino atu a Ioane ki se fafine kae taku ne ia ki a Kyria, ko te pati Eleni mō se “fafine.” Io me kāti ne fakaaogā ne ia se pati fakauiga ke fakasino atu ki se fakapotopotoga e tasi ko te mea ke faka‵numi aka ei a tino fakasaua. Kafai e tonu te manatu fakamuli, ko tena uiga, e fakasino atu ana tama‵liki ki tino o te fakapotopotoga kae ko “tama a [tena] Taina” ki tino mai nisi fakapotopotoga.
7, Tusitapu Tauloto—Se a te mea ne fakasino atu ki ei a Ioane i ana pati i a Iesu ne “vau,” kae “ne seki talia” pefea ne tino fakaloiloi a te mea tenei? A te “vau” o Iesu e se ko tena vau i se auala sē matea i aso mai mua. Kae ko tena vau i te feitu faka-te-foitino mo tena fakaekega e pelā me ko te Keliso. (1 Ioane 4:2) E seki talia ne tino fakaloiloi tino a tena vau i te feitu faka-te-foitino. Kāti e se tali‵tonu latou me ne ola eiloa Iesu io me ‵teke latou ki te manatu me ne fakaeke a ia ki te agaga tapu.
Akoakoga mō Tatou:
2, 4. A te iloa ne tatou a “te mea tonu,”—ko akoakoga faka-Kelisiano kātoa i te Tusi Tapu—mo te tautali atu ki ei e tāua ‵ki ki te ‵tou fakaolataga.—3 Ioane 3, 4.
8-11. Kafai e se fia galo i a tatou “a te alofa tauanoa, te alofa ‵nau, mo te filemu” mai i te Atua te Tamana mo Iesu Keliso, e pelā foki mo te alofa telā e maua i te ‵kau fakatasi mo taina tali‵tonu, e ‵tau o “fakaeteete” tatou i te feitu faka-te-agaga kae ‵teke atu a tino kolā “e se tumau i akoakoga a Keliso.”—2 Ioane 3.
KE ‘‵KAU FAKATASI I TE GALUEGA MŌ TE MEA TONU’
Ne tusi atu te tolu o tusi a Ioane ki tena taugasoa ko Kaio. Ne fai atu a ia: “E seai se mea e sili atu i toku fiafia ki ei, i lō te fakalogo ki tala i aku tama e ola eiloa i te mea tonu.”—3 Ioane 4.
Ne fakamālō atu a Ioane ki a Kaio mō tena “fakamaoni ki galuega” i te fesoasoani atu ki taina. Ne fai mai te apositolo: “A tatou Kelisiano, e ‵tau eiloa o fesoasoani ki tino konei, ko te mea ke ‵kau fakatasi tatou i te lotou galuega mō te mea tonu.”—3 Ioane 5-8.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
11—Kaia e fai ei ne nisi tino a amioga ma‵sei? A te sē malosi ‵lei i te munatonu e fai ei ke se lavea ne nisi tino a te Atua ki olotou mata faka-te-mafaufau. Ona ko te mea e se lavea ‵tonu ne latou a ia, e fai olotou faifaiga e pelā me e se lavea ne ia latou.—Esekielu 9:9.
14, 15—Ko oi e fakasino atu ki ei e pelā me ne “taugasoa”? A te pati “taugasoa” i konei e se aofia fua i ei a tino kolā e masani ‵lei mo nisi tino. Ne fakaaogā ne Ioane i konei ke fakasino atu ki taina tali‵tonu katoa.
Akoakoga mō Tatou:
4. E fia‵fia malosi eiloa a tino taki tokotasi i te fakapotopotoga kolā ko ma‵tua faka-te-agaga māfai e ‵kilo atu ki talavou o te fakapotopotoga kolā e “ola i te mea tonu.” Kae e sili atu la te fiafia e maua ne mātua māfai ne manuia latou i te fesoasoani atu ki olotou tama‵liki ke fai pelā me ne tavini a Ieova!
5-8. E aofia i tino kolā e ga‵lue malosi mō olotou taina ona ko te lotou a‵lofa ki a latou mo Ieova ko ovasia faima‵laga, misionale, tino kolā e ga‵lue i Peteli io me ko ofisa lagolago, mo paenia. E ‵tau eiloa o fakaakoako atu ki te lotou fakatuanaki, kae ‵tau foki o a‵lofa kae ‵lago malosi atu tatou ki a latou.
9-12. E ‵tau o fakaakoako atu tatou ki te fakamaoni o Temetiu kae e se ki te tino gutu sautala ko Siofilisi, telā e gutu fatufatu.
KE TUMAU “I TE ALOFA O TE ATUA”
Ne fakamatala mai ne Iuta a tino kolā e fakalailai ne latou te fakapotopotoga e pelā me ne tino “e mui‵mui faeloa, kae ‵ti foki ne latou te agasala ki nisi tino; e tau‵tali eiloa latou i olotou manakoga ma‵sei.” E “tavae eiloa latou ki a latou, kae tavae fakaloiloi foki ne latou a nisi tino.”—Iuta 4, 16.
E ‵teke atu pefea a Kelisiano ki fakamalosiga ma‵sei? Ne fai mai a Iuta, “Oku taugasoa, ke se puli i a koutou, a te mea ne taku atu ki a koutou i aso ko ‵teka ne apositolo a te ‵tou Aliki ko Iesu Keliso.” Ne fakaopoopo mai a ia: Ke tumau “i te alofa o te Atua.”—Iuta 17-21.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
3, 4—Kaia ne fakamalosi atu ei a Iuta ki Kelisiano ke “finau . . . mō te fakatuanaki”? Ona ko “tino sē amio atua ne ulu ‵funa mai ki te fakatasiga faka-kelisiano.” A tāgata konei ko ‘‵fuli ne latou a te talaiga e uiga ki te alofa tauanoa o te ‵tou Atua ke fetaui mo olotou uiga ma‵sei.’
20, 21—E mafai pefea o tumau tatou “i te alofa o te Atua”? E tolu auala e mafai ei o fai ne tatou te mea tenei: (1) mai te puti aka o tatou i luga i te “fakatuanaki e sili i te tapu” e auala i te sukesuke malosi ki te Muna a te Atua mo te ‵kau atu mo te loto finafinau ki te galuega talai; (2) mai te ‵talo “i te ‵mana o te agaga tapu,” io me e ‵tusa mo ana fakamalosiga; mo te (3) mai te fakaasi atu o te fakatuanaki ki te mea telā e maua i ei te ola se-gata-mai—ko te taulaga togiola a Iesu Keliso.—Ioane 3:16, 36.
Akoakoga mō Tatou:
5-7. E mata, e mafai o ‵sao a tino amio ma‵sei i te fakamasinoga a Ieova? E ‵tusa mo fakailoaga e tolu kolā ne taku mai ne Iuta, e se mafai o tupu te mea tenā.
8-10. E ‵tau o tau‵tali tatou i te fakaakoakoga a Mikaele te agelu pule kae fakaasi atu te āva ki tino kolā ne tuku atu ne te Atua te tulaga pule ki a latou.
12. A aposetate a‵lofa fakaloiloi e fakama‵taku ki ‵tou fakatuanaki me e fai latou e pelā me ne akau sē lavea ki vaka mo tino uku. E mafai o kaima‵lie a faiakoga ‵loi, kae e fai eiloa latou pelā me ne kaumana e seai ne vaiua e ‵to mai ei me e ‵masa eiloa latou i te feitu faka-te-agaga. A tino konā e fai pelā me ne lakau i te tau mafanafana kolā e seai ne fuataga e ‵fua mai i ei. Ka fakaseai atu latou e pelā eiloa mo lakau kolā ko oti ne unu keatea olotou aka. Se mea poto eiloa ke ‵teke ne tatou a aposetate.
22, 23. E takalia‵lia a Kelisiano ‵tonu ki mea ma‵sei. Ko te mea ke faka‵sao a “latou kolā e fakalotoloto lua” mai te afi o te fakaseaiga se-gata-mai, e ‵tau mo tino ma‵tua ‵lei i te fakapotopotoga—maise ko ovasia tofia—o fesoasoani atu ki a latou i te feitu faka-te-agaga.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 26]
Ne fai te vai, te toto mo te agaga e pelā me ne molimau me “i a Iesu ko te Tama a te Atua”