E Mata, e ‵Tau mo Tama‵liki o Tauloto e Uiga ki te Atua?
“E fai fua ne lotu ke maua ne tatou te uiga takalialia, kae e se fai ne latou ke fakaasi atu ne tatou te alofa o te suā tino ki te suā tino.”—JONATHAN SWIFT, SE TINO TUSITALA MAI I PELETANIA.
NE FAKAASI mai ne Swift a te manatu tenā i te 18 senitenali, kae e lotoma‵lie a tino e tokouke i aso nei ki a ia. E tonu, e tali‵tonu a nisi tino me e se ‵tau o maua ne mātua a te aiā ke akoako atu olotou tama‵liki e uiga ki te Atua. E mafau‵fau latou me i tama‵liki kolā ne puti aka i kāiga ‵lotu e faigata.
Ne a ou mafaufauga ki ei? Tefea te fakamatalaga mai lalo nei e sili atu i te ‵tonu?
● E se ‵tau o talia ke akoako ne mātua olotou tama‵liki ki mea e uiga ki te Atua.
● E ‵tau mo mātua o faka‵tali ke ma‵tua olotou tama‵liki koi tuai o sau‵tala ei latou ki mea fakalotu.
● E tiga eiloa koi fo‵liki a tama‵liki, e ‵tau o fakaasi atu ne mātua olotou talitonuga e uiga ki te Atua. Kae kafai ko ma‵tua olotou tama‵liki, e ‵tau o fakamalosi atu a mātua ki a latou ke toe mafaufau faka‵lei latou ki mea konā i a latou eiloa.
● E ‵tau o talia ne tama‵liki a talitonuga a olotou mātua e uiga ki te Atua e aunoa mo te fakalotolotolua ki ei.
E Mata, e Fakalogo‵mae ne te Lotu a Tama‵liki?
E seai eiloa se mātua alofa e manako o fakalogo‵mae sena tamaliki. Kae e mata, e ‵lago atu a manatu konei ki fameo o nisi tino kolā e taofi aka ne latou a tama‵liki mai te tauloto e uiga ki te Atua? Mō se fia sefulu tausaga, ne tauloto malosi a tino suke‵suke ki te auala e pokotia ei a tama‵liki i talitonuga a olotou mātua. Ne a la mea ne maua mai i sukesukega konā?
Ne maua aka ne tino sukesuke me i lō te fai e pelā me se fakamalosiga fakamataku, e mafai o maua ne se tamaliki a mea aoga māfai ko gasolo aka o matua. Ne fai mai se lipoti i te 2008 telā ne ‵lomi i te tusi ko te Social Science Research:a “A te lotu ko te koga telā e fakamalosi aka ei a te alofa i te vā o te tamaliki mo te mātua mo te tamana.” Ne fai mai foki te lipoti tenā, penei: “A te lotu mo mea faka-te-agaga e foliga mai e pelā me se vaega tāua i olaga o tama‵liki kae tāua eiloa ki fesokotakiga i te kāiga.” Mafaufau la ki te auala e tai ‵pau ei a mea konei mo pati ne fai mai ne Iesu Keliso: “Amutia a latou kolā e iloa ‵lei ne latou a olotou manakoga faka-te-agaga.”—Mataio 5:3, NW.
Kae e a te manatu me e ‵tau o ga‵solo aka a tamaliki o ma‵tua koituai o tauloto ei e uiga ki te Atua mo te lotu? E se talia ne te kilokiloga tenā a te manatu tenei: A te mafaufau o te tamaliki e pelā eiloa me se paketi masa telā e ‵tau o faka‵fonu. E tonu, e panaki eiloa a mātua mo se filifiliga; ke faka‵fonu a te “paketi” i te fale i se auala fakatusa, ki fakatakitakiga ‵lei i mea tau amioga mo talitonuga kolā e mafau‵fau latou me e ‵lei io me talia ke faka‵fonu a te mafaufau mo te loto o te tamaliki ki manatu o tino mai tua atu o te fale.
Se a te Mea ‵Funa?
E fakamaoni mai i tala fakasolopito me e mafai o fakaaoga ne tino a manatu fakalotu e pelā me se pogai o te fāpito mo te takalia‵lia ki nisi tino. Tela la e mafai pefea o ‵kalo keatea a mātua mai te ikuga telā ne fakamatala mai ne Jonathan Swift? E mafai pefea o akoako ne latou ki olotou tama‵liki a talitonuga kolā e fesoasoani atu ki a latou ke a‵lofa ki nisi tino?
E fakaasi mai a te mea ‵funa tenei i te mauaga o tali ki fesili e tolu konei: (1) Ne mea e ‵tau o tauloto ne tama‵liki? (2) Ko oi e ‵tau o akoako ne latou a tama‵liki? (3) Ne a toe auala ‵lei e aoga i te akoako atu?
[Fakamatalaga fakaopoopo]
a A te sukesukega tenei ne fakavae ki fakamatalaga kolā ne tuku fakatasi mai i tama‵liki e sili atu i te 21,000 kolā e ‵nofo i te Iunaite Sitete, e pelā foki mo olotou mātua mo faiakoga.