A Mose Se Tagata Fakatuanaki
SE A TE FAKATUANAKI?
E pelā mo te fakaaogaga i te Tusi Tapu, a te “fakatuanaki” e aofia i ei a te talitonu pa‵tonu telā e fakavae ki fakamaoniga mautinoa. A te tino telā e fakatuanaki ki te Atua e talitonu me i Ana folafolaga katoa ka fakataunu eiloa ne Ia.
NE FAKAASI MAI PEFEA NE MOSE A TE FAKATUANAKI?
Ne fakavae ne Mose a tena olaga ki tautoga a te Atua. (Kenese 22:15-18) Ne maua ne ia te avanoaga ke ola i se olaga nofogamalie i maumea o Aikupito, kae ne seki fakaaoga ne ia te avanoaga tenā, kae ne “filifili aka ke fai fakamasei a ia fakatasi mo tino o te Atua i lō te kau atu ki fakafiafiaga o te agasala kolā e se tumau.” (Epelu 11:25) E mata, a te mea tenā se filifiliga ne fai fakavave, telā ka mafai o salamō fakamuli a ia i ei? Ikai, me e fai mai te Tusi Tapu me i a Mose “ne lavea faeloa ne ia te Tino telā e se mafai o lavea.” (Epelu 11:27) Ne seki salamō lele a Mose i filifiliga ne fai ne ia kolā e fakavae ki tena fakatuanaki ki tautoga a te Atua.
Ne fesoasoani atu a Mose ki nisi tino ke fakatuanaki malosi ki te Atua. Ke mafaufau ki te taimi ne ma‵natu aka ei te kau Isalaelu i a latou ko sē mafai o ‵sao me ko sai‵tia latou i te va o te kautau a Falao mo te Tai Kula. Ona ko te ma‵taku i te mea telā ko pili o tupu ki a latou, ne ‵tagi atu ei te kau Isalaelu ki a Ieova mo Mose. Ne tali atu pefea a Mose ki a latou?
Kāti ne seki iloa ne Mose me ko pili o ‵vae ne te Atua a te Tai Kula, ko te mea ke maua se auala e ‵sao ei te kau Isalaelu. E ui i ei, ne talitonu a Mose me ka fai ne te Atua se mea ke puipui ei Ana tino. Kae ne manako foki a Mose ke maua ne ana tino Isalaelu a te loto talitonu tenā. E fai‵tau tatou penei: “Ne tali atu a Mose, ‘Sa ma‵taku! Ke ma‵keke koutou i otou tulaga kae ka lavea n[e] koutou te mea ka fai ne te Aliki [Ieova] i te aso nei o faka‵sao koutou.’” (Esoto 14:13) E mata, ne fesoasoani atu a Mose ki te kau Isalaelu ke malosi te lotou fakatuanaki? Ao, me ne seki fai mai fua te Tusi Tapu e uiga ki a Mose kae ki tino Isalaelu katoa: “Ona ko te fakatuanaki, ne olo atu ei latou i loto i te Tai Kula e pelā eiloa me se laukele malō.” (Epelu 11:29) Ne seki aoga fua te fakatuanaki o Mose ki a ia eiloa kae ki so se tino foki telā ne tauloto mai i ei.
NE A MEA AOGA E MAUA NE TATOU MAI I EI?
E mafai o fakaakoako tatou ki a Mose mai te fakavae o ‵tou olaga ki tautoga a te Atua. Pelā me se fakaakoakoga, e tauto mai te Atua me ka tuku mai ne ia a mea faka-te-foitino kolā e ma‵nako tatou ki ei māfai e fakamuamua ne tatou a tena tapuakiga i ‵tou olaga. (Mataio 6:33) E tonu, e faigata ke sē fakamuamua ne tatou a mea faka-te-foitino, me konā eiloa a mea e fai ne tino e tokouke i aso nei. Kae e mautinoa me kafai e fai ne tatou te ‵toe mea e mafai o fai ke fakafaigofie ‵tou olaga kae ‵saga tonu ki te ‵tou tapuakiga, ka tuku mai eiloa ne Ieova a mea katoa e ma‵nako tatou ki ei. E fai ‵tonu mai a ia: “Ka se tiaki lele ne au a koutou kae ka se tuku tiaki lele ne au a koutou.”—Epelu 13:5.
E taumafai foki tatou o fesoasoani atu ki nisi tino ke ma‵losi i te fakatuanaki. Pelā me se fakaakoakoga, e iloa ne mātua ‵poto a te tiute e ‵tau o fai ne latou ke ati aka a te fakatuanaki i olotou tamaliki. I te taimi e ‵tupu aka ei latou, e ‵tau mo mātua o akoako ki olotou tamaliki me e isi se Atua telā e akoako mai ki a tatou a te mea tonu mo te mea ‵se. Kae e ‵tau foki o tali‵tonu a tamaliki me i te tau‵tali atu i ana akoakoga ko te ‵toe auala ‵lei eiloa i te olaga. (Isaia 48:17, 18) E tuku atu ne mātua ki olotou tamaliki se meaalofa tāua i te taimi e fesoasoani atu ei ki a latou ke fakatuanaki me “iai te Atua, kae tuku atu foki ne ia te taui ‵lei ki tino kolā e salasala ki a ia.”—Epelu 11:6, Tusi Tapu Tuvalu.