KE FAKAPILIPILI ATU KI TE ATUA
“Te Atua e Alofa ki te Tino Telā e Tuku Atu Ana Mea mo te Loto Fiafia”
Se a te vaegā meaalofa e fai ei ke loto fakafetai tonu koe? E seai se fakalotolotolua me e fia‵fia a tatou katoa ke maua se meaalofa mai i se tino telā e fakamalosi ne te alofa i lō te fai fua pelā me se tiute. Kafai e fai‵pati tatou ki te tuku atu, e tāua ‵ki a te ‵kanoloto tonu. Kae tāua atu la ki te Atua. Mafaufau ki pati a te apositolo ko Paulo i te 2 Kolinito 9:7.
Kaia ne tusi mai ei ne Paulo a pati konā? Ne manako tou tagata o fakamalosi a Kelisiano i Kolinito ke ‵lago atu ki galuega kolā e fesoasoani ki manakoga o olotou taina tali‵tonu i Iuta. E mata, ne taumafai a ia o faimālō a te kau Kolinito ke tuku atu olotou mea? Ikai, me ne tusi mai a ia: “Ke fai ne tino taki tokotasi te mea telā ko oti ne fakaiku aka i tena loto, ke se fai mo te fameo io me ko te faimalo, me i te Atua e alofa ki te tino telā e tuku ana mea mo te loto fiafia.” Ke mafau‵fau tatou ki te fakatonuga tenā.
“Te mea telā ko oti ne fakaiku aka i tena loto.” A te Kelisiano tonu e tuku atu ana mea me ko oti ne fakaiku aka ne ia “i tena loto” ke fai penā, ko pati a Paulo. E se gata i ei, e tuku atu ne se Kelisiano a mea e uke atu i lō te sē mafaufau faka‵lei ki manakoga o ana taina tapuaki. A te pati i te ‵gana muamua eiloa telā e fakasino atu ki te “fakaiku” “e tuku mai i ei te manatu e uiga ki te mafaufau muamua,” ko pati a te tino akoga e tokotasi. Tela la, e mafaufau ‵loto se Kelisiano ki manakoga o taina mo tuagane kae fesili ifo ki a ia eiloa me se a te mea e mafai ne ia o fai ke fakataunu a manakoga konā.—1 Ioane 3:17.
“Ke se fai mo te fameo io me ko te faimalo.” E lavea ne Paulo a vaega e lua o te tuku atu kolā e ‵tau o ‵kalo kea‵tea a Kelisiano ‵tonu mai i ei—te sē loto malie mo te faimālō. A te tugāpati Eleni telā e fakasino atu ki te “fameo” e fakauiga tonu loa ki te “fai mo te fanoanoa.” A te tino telā e tuku atu mo te fameo, io me ko te sē malie, e tuku atu ana mea “mai i se loto telā e fanoanoa me ko ‵galo atu ana tupe i ei,” e fai mai se fakamatalaga e tasi. A ko te tino telā e tuku atu mo te faimālō, e tuku atu me e mafaufau i a ia e faimālōgina ke fai penā. Ko oi te tino i a tatou e manako tonu o maua se meaalofa mai i se tino e se loto malie io me faimālō ke tuku mai?
“Te Atua e alofa ki te tino telā e tuku atu ana mea mo te loto fiafia.” Kafai ko oti ne fakaiku ne se Kelisiano ke tuku atu ana mea, e ‵tau eiloa o fai ne ia mo te loto fiafia, ko pati a Paulo. E tonu, a te fiafia e maua mai i te tuku atu o mea telā e māfua tonu mai i te loto. (Galuega 20:35) E se mafai ne te tino telā e tuku atu mo te loto fiafia o ‵funa aka a tena fiafia. A te tonuga loa, e mafai o fakamatala faka‵lei mai ne te tugāpati “loto fiafia” a lagonaga i loto mo foliga i tua o te tino telā e tuku atu ana mea. A te tino telā e tuku atu ana mea mo te loto fiafia e fakafiafia ne ia ‵tou loto. E fakafiafia foki ne ia te loto o te Atua. E fai mai te suā ‵fuliga: “Te Atua e alofa ki tino kolā e fia‵fia o tuku atu olotou mea.”—Contemporary English Version.
A pati fakaosofia a te apositolo ko Paulo se fakatakitakiga fakavae mō Kelisiano i te tukuatuga o mea. Faitalia me tuku atu ne tatou a ‵tou taimi, malosi, io me ko kope, ke fai ne tatou mo ‵tou loto kātoa me e maua ne tatou a te fiafia tonu mai te kaima‵lie ki nisi tino, maise eiloa a latou kolā e ma‵nako ki ei. A te tukuatuga o mea penā e se fakafiafia fua i ei tatou kae e fai foki ke fiafia mai te Atua ki a tatou, i a ia e “alofa ki te tino telā e tuku atu ana mea mo te loto fiafia.”
Faitauga Faka-te-Tusi Tapu mō Setema
[Ata i te itulau e 13]
“E alofa te Atua ki tino kolā e fia‵fia o tuku atu olotou mea”