Aso Sa, Oketopa 26
E ‵teke ne te Atua a tino fakamaua‵luga, kae e tuku atu ne ia te alofa tauanoa ki tino loto mau‵lalo.—Iako. 4:6.
E taku mai i te Tusi Tapu a igoa o fāfine ‵gali e tokouke kolā ne a‵lofa kae tavini ki a Ieova. A latou e “‵lei olotou uiga” kae “fakamaoni i mea katoa”. (1 Timo. 3:11) E se gata i ei, e mafai foki o maua ne tuagane i olotou fakapotopotoga a fāfine Kelisiano ma‵tua ‵lei kolā e fai pelā me ne fakaakoakoga ‵lei. Tuagane talavou, kaia e se ‵sala ei koutou ki nāi fāfine Kelisiano ma‵tua ‵lei kolā e mafai o fakaakoako koutou ki ei? Onoono ki olotou uiga ‵gali, ko mafaufau ei ki te auala ke fakaasi atu ne koe a uiga konā. Te vaega tāua o te faiga pelā me se Kelisiano matua ‵lei ko te loto maulalo. Kafai e loto maulalo se fafine, ka maua ne ia se va fakataugasoa ‵lei mo Ieova pelā foki mo nisi tino. E pelā me se fakaakoakoga, a te fafine telā e alofa ki a Ieova ka ‵lago katoatoa atu mo te loto maulalo ki te fakatakitakiga e uiga ki te ulu o te kāiga telā ne fakatonu mai ne tena Tamana faka-te-lagi. (1 Koli. 11:3) E aoga eiloa te fakatakitakiga tenā i loto i te fakapotopotoga mo te kāiga. w23.12 18-19 ¶3-5
Aso Gafua, Oketopa 27
A te tagata telā e alofa ki tena avaga e alofa ki a ia eiloa.—Efe. 5:28.
E manako a Ieova ke alofa te tagata ki tena avaga kae tausi atu ki ana manakoga i te feitu faka-te-foitino, mea tau lagonaga mo te feitu faka-te-agaga. Ati aka ke malosi te mafaufau, ke āva ki fāfine, kae ke fakatuagagina, ka aoga ki a koe e pelā me se tino avaga. Ka oti koe ne avaga, kāti ka fai koe pelā me se tamana. Ne a mea e mafai o tauloto ne koe mai i a Ieova e uiga ki te fai pelā me se tamana ‵lei? (Efe. 6:4) Ne fai ‵tonu atu a Ieova ki tena Tama, ko Iesu, me alofa a ia ki a Iesu kae ko talia ne ia a tou tagata. (Mata. 3:17) Kafai ko fai koe pelā me se tamana, ke fakamautinoa me fakatalitonu atu faeloa koe ki au tama‵liki i a koe e alofa ki a latou. Ke fakamālō atu faeloa mō mea ‵lei ne fai ne latou. A tamana kolā e fakaakoako ki a Ieova ko fesoasoani atu eiloa ki te faiga o olotou tama‵liki ke fai pelā me ne tāgata mo fāfine Kelisiano ma‵tua ‵lei. E mafai o fakatoka koe mō te tiute tenei mai te tausi atu mo te alofa ki tino i tou kāiga mo te fakapotopotoga kae tauloto ke fakaasi atu tou alofa mo tou loto fakafetai ki a latou.—Ioa. 15:9. w23.12 28-29 ¶17-18
Aso Lua, Oketopa 28
[Ieova] e faka‵mautakitaki ne ia otou aso.—Isa. 33:6.
E tiga loa e tavini fakamaoni tatou ki a Ieova, e fe‵paki tatou mo mea faiga‵ta mo famai kolā e pokotia i ei a tino katoa. E se gata i ei, kāti e ‵tau foki o kufaki tatou i ‵tekemaiga io me ko fakasauaga mai i a latou kolā e takalia‵lia ki tino o te Atua. E tiga eiloa e se puipui ne Ieova tatou mai vaegā fakalavelave penā, kae ne tauto mai me ka fesoasoani mai a ia ki a tatou. (Isa. 41:10) Ona ko tena fesoasoani, ka mafai o tumau tatou i te fia‵fia, fai a fakaikuga ‵lei, kae tumau i te fakamaoni ki a ia i toe tulaga faiga‵ta. E tauto mai a Ieova me ka tuku mai ne ia a te mea telā e taku i te Tusi Tapu me ko “te filemu o te Atua.” (Fili. 4:6, 7.) A te filemu tenei e fakasino ki te tulaga tokagamalie o te mafaufau mo te loto telā e maua ne tatou ona ko te pili o te ‵tou fesokotakiga mo ia. A te filemu tenei e “sili fakafia atu i mea katoa kolā e malamalama i ei a tino”; e gali atu fakafia i lō te mea e mafau‵fau tatou ki ei. Kai maua aka eiloa ne koe a lagonaga tokagamalie mai tua o tau ‵talo telā ne fai mo te loto kātoa ki a Ieova? A te lagonaga tenā ko “te filemu o te Atua.” w24.01 20 ¶2; 21 ¶4