E Mata, E Talia ne Koe ke Takitaki Koe ne te Agaga Tapu o te Atua?
“A tou agaga e ‵lei; kae ke takitaki ne ia au i loto i te fenua o te amiotonu.”—SALAMO 143:10.
1, 2. (a) Taku mai a nisi taimi kolā e fakaaoga ei ne Ieova a te agaga tapu mō ana tavini. (e) E mata, a te agaga tapu e galue fua i taimi fakapito? Fakamatala mai.
SE A te mea e masaua ne koe māfai e mafaufau koe ki te auala e galue ei te agaga tapu? E mata, e fakaataata ne koe i tou mafaufau a faifaiga ‵mafi a Kitiona mo Samasoni? (Famasino 6:33, 34; 15:14, 15) Kāti e mafaufau koe ki te loto ‵toa o Kelisiano i aso mua io me ko te uiga filemu o Setefano i te taimi ne tu atu ei i mua o te Sanetulini. (Galuega 4:31; 6:15) I aso nei, e a la te fiafia telā e maua ne tatou i ‵tou fono ‵lasi, te fakamaoni o ‵tou taina kolā e ‵pei ki falepuipui ona ko te lotou sē ‵kau ki se feitu, mo te gasoloakaga fakaofoofogia o te galuega talai? A mea konei ne fakamaoniga katoa o galuega a te agaga tapu.
2 E mata, e galue fua te agaga tapu i taimi fakapito io me mai lalo i tulaga fakaofoofogia? Ikai. E faipati a te Muna a te Atua e uiga ki Kelisiano kolā e ‘takitaki ne te agaga’ kae e ‘ola i te agaga.’ (Kalatia 5:16, 18, 25) E fakaasi mai i tugapati konei me e mafai eiloa o tumau a te galue o te agaga tapu i ‵tou olaga. I aso takitasi, e ‵tau o fakamolemole atu tatou ki a Ieova ke takitaki ne ia a ‵tou mafaufauga, ‵tou pati, mo ‵tou faifaiga e auala i tena agaga. (Faitau te Salamo 143:10.) Kafai e talia ne tatou ke galue a te agaga i ‵tou olaga, ka ‵fua mai a fuataga kolā e fakamalosi atu ki nisi tino kae kolā e avatu i ei a vikiga ki te Atua.
3. (a) Kaia e ‵tau ei ke takitaki tatou ne te agaga tapu? (e) Ne a fesili ka sau‵tala tatou ki ei?
3 Kaia e tāua ei ke takitaki tatou ne te agaga tapu? Me e isi aka foki se malosi telā e taumafai o pule mai ki a tatou, se malosi telā e ‵teke atu ki galuega a te agaga tapu. A te suā malosi tenā e taku ne te Tusi Tapu me ko “manako o te foitino,” telā e fakasino atu ki manakoga agasala o te foitino, ko te tulaga agasala telā ne togi mai ki a tatou tama‵liki a Atamu. (Faitau te Kalatia 5:17.) Ne a foki a mea e aofia i te taliaga ne tatou ke takitaki tatou ne te agaga o te Atua? E mata, e isi ne mea e mafai o fai ne tatou ke ‵teke atu ki te malosi o ‵tou foitino agasala? Ke mafau‵fau aka tatou ki fesili konei i te taimi e sau‵tala ei ki vaega e ono o “fua o te agaga,” kolā ko “te kufaki, te mataalofa, te ‵lei, te fakamaoni, te loto malalo, mo te loto pulea.”—Kalatia 5:22, 23.
E Fakamalosi ne te Loto Maulalo mo te Kufaki a te Filemu i te Fakapotopotoga
4. E fesoasoani mai pefea a te loto maulalo mo te kufaki ki te mauaga o te filemu i te fakapotopotoga?
4 Faitau te Kolose 3:12, 13. I loto i te fakapotopotoga, e ga‵lue tasi eiloa a te loto maulalo mo te kufaki ke fakamalosi aka ei te filemu. E fesoasoani mai a fua o te agaga konei ke fai faka‵lei ne tatou a nisi tino, ke agamalu māfai ko fakaitaita mai a nisi tino, kae ke se taui atu ne tatou a pati mo mea sē ‵lei e fai mai ne nisi tino. Kafai e isi se fakalavelave i te va o tatou mo se taina Kelisiano, ka fesoasoani mai eiloa a te kufaki ko te mea ke mo a e ‵fiu tatou i ‵tou taina io me ko te tuagane tenā kae ke fai ne tatou a te mea e mafai ke faka‵lei aka te fakalavelave tenā. E mata, e manakogina eiloa a te loto maulalo mo te kufaki i loto i te fakapotopotoga? Ao, me i a tatou katoa ne tino sē ‵lei katoatoa.
5. Se a te mea ne tupu i te va o Paulo mo Panapa, kae se a te mea e fakaasi mai i ei?
5 Ke mafaufau ki te mea ne tupu i te va o Paulo mo Panapa. Ne ga‵lue fakatasi lāua i se fia tausaga ke fakasalalau atu a te tala ‵lei. Ne maua ne lāua taki tokotasi a uiga ‵gali. Kae i se taimi e tasi, ne “fakakinau malosi lāua . . . taki olo ei lāua.” (Galuega 15:36-39) E fakaasi mai i te mea tenei ne tupu me e mafai foki eiloa o isi ne kinauga e ‵sae aka i va o tavini fakamaoni a te Atua i nisi taimi. Kafai e sae aka se kinauga i te va o se Kelisiano mo tena taina talitonu, ne a ana mea e ‵tau o fai ke mo a e fanaka o lasi te fakalavelave kae iku atu i ei ki te sē ‵lei o te lā fesokotakiga?
6, 7. (a) Se a te fakatakitakiga mai te Tusi Tapu e mafai o tau‵tali tatou i ei mai mua o iku atu se sau‵talaga mo se taina talitonu ki se kinauga? (e) Kaia e aoga ei a te “vave o faka‵logo, kae ke fakatuatuai o fai‵pati, ke se vave foki o kaitaua”?
6 E pelā mo te pati “fakakinau malosi,” e fakaasi mai i ei me i te kinauga i te va o Paulo mo Panapa se mea telā ne tupu fakavave aka kae ne lasi ‵ki. Kafai ko iloa ne se Kelisiano me ko kamata a ia o kaitaua i te taimi e fai‵pati ei lāua mo se taina talitonu e uiga ki se mea, se mea poto ke tautali a ia i pati fakatonutonu i te Iakopo 1:19, 20: “A tino katoa e ‵tau ke vave o faka‵logo, kae ke fakatuatuai o fai‵pati, ke se vave foki o kaitaua. Me i te kaitaua o te tino e se fesoasoani ki te faiga o te amiotonu o te Atua.” E ‵tusa mo ana fakanofonofoga, e mafai o fakamafuli ne ia te mataupu e sau‵tala lāua ki ei, taofi malie aka te mataupu a lāua tenā ki te suā taimi, io me tiaki ne ia te koga tenā i se auala āva mai mua o tupu se kinauga lasi ‵ki.—Faataoto 12:16; 17:14; 29:11.
7 Ne a mea aoga e maua mai te tautali atu i te fakatakitakiga tenei? I te taimi e taumafai ei koe o fai ke galo tou kaitaua, ‵talo atu e uiga mō te mea tenā, kae mafaufau me se a te ‵toe auala ‵lei ke tali atu ki ei, se mea ‵lei mō se Kelisiano ke talia ne ia ke takitaki a ia ne te agaga tapu o te Atua. (Faataoto 15:1, 28) Mai lalo i te takitakiga a te agaga, e mafai ne ia o fakaasi atu a te loto maulalo mo te kufaki. Tela la, ko toka ei a ia o fakalogo ki te fakatakitakiga i te Efeso 4:26, 29: “Kafai koe e kaitaua, ke se takitaki koe ne tou kaitaua ki te agasala . . . Sa faipati ki muna e ‵mae ei a te loto o te suā tino. Fakaaoga eiloa a pati fesoasoani, ko vaegā pati kolā e aoga i te puti ake kae maua mai ei foki a mea ‵lei, ko te mea ke ‵fua mai au pati ki te ‵lei, i tino kolā ne fakalogo‵logo ki a koe.” E tonu, kafai e maua ne tatou a te loto maulalo mo te kufaki, ko fesoasoani atu eiloa tatou ke maua ne te fakapotopotoga a te filemu mo te ‵kau fakatasi.
Ke Fakamalosi Tou Kāiga Mai te Mataalofa mo te ‵Lei
8, 9. Se a te mataalofa mo te ‵lei, kae e aoga pefea ki te kāiga?
8 Faitau te Efeso 4:31, 32; 5:8, 9. A te mataalofa mo te ‵lei e fai eiloa e pelā mo te matagi telā e agiagi gali mai io me se ipu vai ‵moko e inu ne koe i se aso ‵vela. E fesoasoani atu foki i ei ke maua ne se kāiga se va fealofani. A te mataalofa se uiga gali telā e māfua mai ona ko te fiafia tonu ki se tino, kae e lavea atu i faifaiga alofa mo pati atafai kolā e fai atu. Kae e pelā mo te mataalofa, a te ‵lei se uiga gali telā e fakaasi atu i faifaiga kolā e aoga mō nisi tino. E lavea atu a te mea tenā i te uiga kaimalie. (Galuega 9:36, 39; 16:14, 15) Kae e uke atu foki a nisi mea e aofia i te ‵lei.
9 A te ‵lei ko te faiga o amioga ‵lei. E se aofia fua i ei a mea kolā e fai ne tatou, kae ko mea i loto i a tatou. E fai eiloa e pelā me se fuagalakau telā e magalo kātoa kae e seai loa sena koga i loto mo tua e masei. I se auala tai ‵pau, a te ‵lei telā e māfua mai i te agaga tapu e mafai o pokotia i ei a te olaga kātoa o se Kelisiano.
10. Ne a mea e mafai o fai ke fesoasoani atu ki tino i te kāiga ke ati aka a fua o te agaga?
10 Ne a mea e mafai o fesoasoani atu ki se kāiga Kelisiano ke fakaasi atu te mataalofa mo te ‵lei ki tino i loto i te kāiga? E tāua ‵ki eiloa ke maua te poto tonu e uiga ki te Muna a te Atua. (Kolose 3:9, 10) A nisi ulu o kāiga e aofia foki ne latou a fua o te agaga ke suke‵suke ki ei te lotou kāiga i taimi o Tapuakiga a Kāiga i afiafi i vaiaso takitasi. A te fakatokaga tenā e sē se mea faigata. Mai te fakaaogaga o tusi a te sosaiete kolā ko oti ne ‵fuli ki tau ‵gana, ke filifili aka ne mataupu kolā e faipati ki vaega takitasi o fua o te agaga. E mafai o sau‵tala ki ne nāi palakalafa i vaiaso takitasi, ko tena uiga e mafai o uke a vaiaso e fakaaoga ke fai‵pati ki uiga takitasi konā. I te taimi e sukesuke ei ki te mataupu, ke fai‵tau kae sau‵tala ki tusi siki i ei. Ke mafaufau ki auala e mafai o fakagalue aka ei au mea ne tauloto, kae ‵talo atu ki a Ieova ke fakamanuia mai au taumafaiga. (1 Timoteo 4:15; 1 Ioane 5:14, 15) E mata, e mafai eiloa o aoga a te vaegā akoga penā ki faifaiga e fai ne tino i loto i te kāiga?
11, 12. Ne aoga pefea ki tauavaga Kelisiano e tokolua a te sukesuke ki te mataupu e uiga ki te mataalofa?
11 Ne taumafai se tauavaga koi talavou, kolā e ma‵nako ke manuia te lā fakaipoipoga, ke suke‵suke faka‵lei lāua ki fua o te agaga. Ne a mea aoga ne maua ne lāua? E fai mai te fafine, penei: “A te iloa atu me e aofia i te mataalofa a te tumau i te amio ‵ma mo te fakamaoni ne fesoasoani mai ke tauloto ne māua a faifaiga e ‵tau o fakaasi atu ne te suā tino ki te suā tino, ke oko mai eiloa ki te aso nei. Ne akoako mai i ei ke taliagofie ne māua a manatu o te suā tino kae ke loto fakamagalo foki. Kae ne fesoasoani mai foki ke masaua ne māua o fai atu ‘fakafetai’ mo te ‘Au ko ‵se’ i taimi kolā e ‵tau ei o fai penā.”
12 Ne iloa ne te suā tauavaga, kolā ne fepaki mo fakalavelave i te lā kāiga, me e se mataalofa lāua. Ne fakaiku aka ei ke suke‵suke fakatasi lāua ki te mataupu e uiga ki te mataalofa. Se a te ikuga? E fai mai te tagata: “Ne fesoasoani mai a te sukesukega a māua ki te mataalofa ke lavea ne māua a te aoga ke maua te loto talitonu i lō te fakamalosi aka o kilokiloga sē ‵tonu, kae ke ‵kilo atu faeloa ki mea ‵lei i te suā tino. Ne kamata o lavea ne māua a manakoga o te suā tino. E aofia i te mataalofa a te taliaga ke fakaasi mai ne taku avaga a mea katoa i tena mafaufau e aunoa mo toku kaitaua ki ana pati e fai mai. Ko tena uiga e ‵tau o ave keatea ne au a te uiga fia sili i a au. I te taimi ne kamata ei o fakagalue ne māua a te mataalofa i te mā kāiga, ne gasolosolo eiloa o galo atu a te uiga fia fakasakosako. Se fakamalosiga gali eiloa.” E mata, ka aoga eiloa ki tou kāiga ke suke‵suke ki fua o te agaga?
Ke Fakatuanaki Māfai ko Nofo Tokotasi
13. Ne a mea fakama‵taku ki ‵tou feitu faka-te-agaga e ‵tau o puipui tatou mai ei?
13 E ‵tau o talia ne Kelisiano ke takitaki latou ne te agaga o te Atua māfai e ‵nofo fakatasi mo tino e pelā foki mo taimi e nofo tokotasi ei. I te lalolagi a Satani i aso nei, e gasolo aka eiloa ki luga te uke o ata ma‵sei mo fakafiafiaga matagā. E mafai o fakamasei ne mea konei a tatou i te feitu faka-te-agaga. Ne a mea e ‵tau o fai ne se Kelisiano? E polopoloki mai te Muna a te Atua ki a tatou, penei: “Tiaki amioga lai‵lai mo amioga ma‵sei katoa. Ke tuku atu koutou ki te Atua kae talia foki ne koutou a te muna telā ne ‵toki ne ia i otou loto, ko te muna tenā e mafai ne ia o fakaola koutou.” (Iakopo 1:21) Ke mafau‵fau nei tatou ki te auala e mafai ei o fesoasoani mai a te fakatuanaki, telā se fua o te agaga, ke tumau tatou i te ‵ma i te kilokiloga a Ieova.
14. E mafai pefea ne te sē lava o te fakatuanaki o takitaki atu tatou ki te faiga o mea ‵se?
14 Kafai e fakatuanaki tonu tatou, ka mafau‵fau tatou me i a Ieova te Atua se tino tonu eiloa. Kafai a te Atua e sē se tino tonu, e faigofie fua ke fai ne tatou a mea ‵se. Ke mafaufau ki te mea ne tupu ki tino o te Atua i aso mua. Ne fakaasi atu ne Ieova ki te pelofeta ko Esekielu me e isi ne mea ma‵sei kolā e fai ‵funa, i ana pati penei: “Te tagata ola, e lavea ne koe a mea a takitaki o Isalaelu konā e fai ‵funa? E fai olotou tapuakiga i te potu e ‵fonu i ata fakatusa. E penei te fakamasakoga a latou: ‘A matou e se lavea ne te Aliki! Ko oti ne tiaki ne ia a te fenua.’ ” (Esekielu 8:12) E lavea ne koe me se a te pogai o te fakalavelave? Ne seki tali‵tonu latou me ne lavea ne Ieova olotou mea e fai. A Ieova e sē se tino tonu ki a latou.
15. E puipui pefea tatou ne te malosi o te ‵tou fakatuanaki ki a Ieova?
15 E ‵kese mo te mea tenā, ke mafaufau ki te fakaakoakoga a Iosefa. E tiga eiloa ne nofo ‵mao a ia mai ana kāiga mo ana tino, ne seki talia ne Iosefa ke mulilua a ia mo te avaga a Potifala. Kaia? Ne fai mai tou tagata: “E mafai pefea ne au o fai se vaegā mea masei penā, e agasala ei au i mua o te Atua?” (Kenese 39:7-9) Ao, ne fai a Ieova e pelā me se tino tonu ki a ia. Kafai a te Atua se tino tonu ki a tatou, e se mafai o onoono atu tatou ki fakafiafiaga sē ‵ma io me fai a nisi faifaiga kolā e se fiafia ki ei a te Atua, i taimi e ‵nofo taki tokotasi ei tatou. Ka ‵pau eiloa a ‵tou fakaikuga mo pati i te pese a te faisalamo telā ne usu mai penei: “Ka ola au i se olaga ‵ma i loto i toku fale, kae ka se mafai lele o talia ne au te masei.”—Salamo 101:2, 3.
Puipui Tou Loto Mai te Fakagalue Aka o te Loto Pulea
16, 17. (a) E pelā mo te mea e fakamatala mai i te tusi ko Faataoto, ne tō atu pefea se ‘tamataene valea’ ki te malei o te agasala? (e) E pelā mo te mea e fakaasi mai i te itulau e 30, e mafai pefea o tupu se mea tai ‵pau penā i aso nei, faitalia te matua o se tino?
16 A te loto pulea, ko te ‵toe fua o te agaga, e fakamalosi ne ia tatou ke ‵teke atu ki mea kolā e se fiafia te Atua ki ei. E mafai o fesoasoani mai ke puipui ne tatou a ‵tou loto. (Faataoto 4:23) Ke mafaufau ki te mea telā e fakamatala mai i te Faataoto 7:6-23, e uiga ki se “tino valea” telā ko tō atu ki fakamalosiga ma‵sei a se fafine talitagata. Ne maleigina eiloa tou tagata i ‘tena sasaleatuga i te auala i tafa o tena matulimanu telā e tu ei te fale o te fafine e tokotasi.’ Kāti ne fanatu a ia ki te kogā koga e nofo ei tou fafine o onoono aka i mea i ei. E poi aka a ia, me ko oti ne takitaki atu a ia ki te faiga o se mea valea telā e aofia i ei a “tena ola.”
17 Ne mafai pefea o ‵kalo keatea a te tamataene tenei mai te faiga o te mea masei tenā? Mai tena fakalogo ki te fakailoaga tenei: “Sa olo o tau‵tali i ana tua.” (Faataoto 7:25) E isi se akoakoga mō tatou i konei: Kafai e ma‵nako tatou ke takitaki tatou ne te agaga o te Atua, e ‵tau o ‵kalo keatea tatou mai mea kolā e mafai o tofotofogina ei tatou. A te auala e tasi e mafai ei o tautali atu se tino i te auala valea o te ‘tamataene valea’ tenei ko te onoono ki polokalame kese‵kese i te televise io me ko te nofo faeloa i luga i te Itaneti. Faitalia me ne manako a ia ki ei io me ikai, e mafai eiloa o ‵sae aka ne ata ma‵sei i faifaiga fakatauavaga. E mafai o ati aka malielie ne ia a te faifaiga sē ‵ma o te fia onoono ki ata ma‵sei, kae iku atu i ei ki te masei o tena loto lagona kae sē ‵lei foki tena fesokotakiga mo te Atua. E mafai o aofia i ei a tena ola.—Faitau te Loma 8:5-8.
18. Ne a mea e mafai o fai ne se Kelisiano ke puipui ei tena loto, kae e aofia pefea a te fakagaluegaga o te loto pulea i mea konei?
18 E tonu, e mafai kae e ‵tau eiloa o fakagalue aka ne tatou a te loto pulea mai te gasuesue fakavave māfai ko sae aka se ata masei. Kae e sili atu i te tāua ke ‵kalo keatea eiloa tatou mai te mea tenā i te taimi muamua! (Faataoto 22:3) A te ‵sala atu ki auala ke puipui ei tatou kae tau‵tali atu ki mea konā e aofia i ei te fakagaluegaga o te loto pulea. E pelā me se fakaakoakoga, a te tuku atu o tau komupiuta i se koga telā e mafai o lavea ne tino katoa a mea i ei, e mafai eiloa o fai pelā me se puipuiga. E iloa aka ne nisi tino me e sili atu i te ‵lei ke fakaaoga a te komupiuta io me e onoono ki ata i te televise māfai fua e isi aka foki ne tino i te fale. Ne fakaiku aka ne nisi tino ke se onoono atu eiloa latou ki mea i te Itaneti. (Faitau te Mataio 5:27-30.) Ke na fai eiloa ne tatou so se mea e mafai o fai ke puipui ei tatou e pelā foki mo ‵tou kāiga ko te mea ke mafai o tapuaki atu tatou ki a Ieova “mai te loto ‵ma, i te mafaufau ‵lei mo te fakatuanaki fakamaoni.”—1 Timoteo 1:5.
19. Ne a mea aoga e mafai o maua māfai e talia ne tatou a te agaga tapu ke takitaki ei tatou?
19 A fuataga kolā e maua mai e auala i galuega a te agaga tapu e maua i ei a mea aoga e uke. A te loto maulalo mo te kufaki e fai ei ke maua ne te fakapotopotoga a te filemu. A te mataalofa mo te ‵lei e ati aka ei te fiafia i te kāiga. A te fakatuanaki mo te loto pulea e fesoasoani mai ke tumau tatou i te mauaga o se fesokotakiga ‵pili mo Ieova kae ke ‵ma foki tatou i tena kilokiloga. E se gata i ei, e fakatalitonu mai te Kalatia 6:8 ki a tatou, penei: “Ko te tino telā e ‵toki i luga i te agaga, e maua ne ia mai te agaga a te ola se gata mai.” E tonu, e ‵tusa mo te togiola a Keliso, ka fakaaoga eiloa ne Ieova a tena agaga tapu ke tuku mai ne ia a te ola se-gata-mai ki tino kolā e talia ne latou ke takitaki latou ne te agaga.
Ka Tali Mai Koe Pefea?
• E fai pefea ne te loto maulalo mo te kufaki ke maua te filemu i te fakapotopotoga?
• Ne a mea e mafai o fesoasoani atu ki Kelisiano ke fakaasi atu a te mataalofa mo te ‵lei i te kāiga?
• E fesoasoani atu pefea a te fakatuanaki mo te loto pulea ki se Kelisiano ke puipui ei tena loto?
[Ata i te itulau e 29]
E mafai pefea ne koe o taofi aka se sau‵talaga ke mo a e tupu se fakalavelave?
[Ata i te itulau e 30]
A te sukesuke ki fua o te agaga e mafai o aoga ki tou kāiga
Ne a mea fakama‵taku e ‵kalo keatea tatou mai ei ona ko te ‵tou fakatuanaki mo te fakagaluegaga o te loto pulea?