“Ne Fai Mai Te Agaga Mo Te Tamafine Fatoa Fakaipoipo, ‘Vau!’”
“Ne fai mai te agaga mo te tamafine fatoa fakaipoipo, ‘Vau!’ . . . So se tino e fia inu, na vau. So se tino foki e manako ki te vai ola, vau o inu me seai se ‵togi.”—FAKAASIGA 22:17.
1, 2. Se a te tulaga o manakoga o te Malo e ‵tau o fakamuamua i ‵tou olaga, kae kaia?
SE A te tulaga o manakoga o te Malo e ‵tau o fakamuamua ne tatou i ‵tou olaga? Ne fakamalosi atu a Iesu ki ana soko ke ‘mua latou’ o ‵sala tena Malo,’ kae fakatalitonu atu ne ia me kafai e fai ne latou te mea tenā, ka tuku atu ne te Atua a mea e ‵tau o maua ne latou. (Mataio 6:25-33) Ne fakatusa ne ia a te Malo o te Atua ki se penina tāua ‵ki telā ne maua ne se tagata fai koloa, “fano ei a ia o ‵togi atu ana mea katoa ke ‵togi ei te penina tenā.” (Mataio 13:45, 46) E a, e se ‵tau mo tatou o fai penā ki te ‵toe galuega tāua eiloa ko te talaiatuga o te Malo mo te faiga o soko?
2 E pelā mo te mea ne lavea atu i mataupu e lua mai mua atu, a te ‵tou fai‵pati atu mo te loto ‵toa mo te fakaaogaga ne tatou o te Muna a te Atua mo te atamai i te galuega talai e fakaasi atu ei me e takitakigina tatou ne te agaga o te Atua. E fai foki ne te agaga tenā se tiute tāua i te ‵tou ‵kau atu faeloa ki te galuega talai o te Malo. Ke onoono aka tatou ki te auala e fai ei penā.
Se ‵Kamiga Tāua!
3. Se a te vaegā vai telā e ‵kami atu a tino katoa ke “vau”?
3 Ko oti eiloa ne taku atu se ‵kamiga tāua ki tino e auala i te agaga tapu. (Faitau te Fakaasiga 22:17.) E ‵kami atu eiloa koe ke “vau” kae faka‵noga aka te fia inu o se tino ki se vaegā vai fakapito. E sē se vai telā e aofia i ei a vaega e lua o te kēsi ko te hydrogen mo te suā vaega ko te okesene. E tiga eiloa e tāua a te vai ki te ola i te lalolagi, ne mafaufau a Iesu ki se vaegā vai ‵kese i te taimi ne faipati atu ei a ia ki se fafine Samalia i te vaikeli: “Ka ko te tino e inu ki te vai telā ka tuku atu ne au ki a ia, e se toe fia inu eiloa. I te mea, a te vai telā ka tuku atu ne au ki a ia, ka fai mo punavai i a ia, kae ka ‵puna ake ki te ola se gata mai.” (Ioane 4:14) A te vai fakaofoofogia telā e ‵kami atu a tino ke inu ki ei e maua mai i ei a te ola se-gata-mai.
4. E pefea te manakogina o te vai o te ola telā e fakaata mai i te vai tenā?
4 A te manakoga mō te vaegā vai o te ola tenā ne sae aka i te taimi ne kau atu ei a te tagata muamua, ko Atamu ki tena avaga, ko Eva, i te sē faka‵logo ki te tino telā ne faite ne ia lāua—ko Ieova te Atua. (Kenese 2:16, 17; 3:1-6) Ne ‵tuli keatea a te tauavaga muamua mai i te fale ko te fatoaga ko te mea ke se “kai [Atamu] ki fuaga o te lakau o te ola, kae ke ola ki te se gata mai.” (Kenese 3:22) Ona ko te mea ne ‵tupu mai i a ia a tino, ne faka‵solo mai ei ne Atamu a te mate ki te kāiga kātoa o tino. (Loma 5:12) A te vai o te ola e fakaata mai i ei a fakatokaga katoa a te Atua mō te fakasaolotoga o tino faka‵logo mai i te agasala mo te mate kae tuku atu ki a latou a te ola ‵lei katoatoa tumau i te Palataiso i te lalolagi. Ne fakavae a fakatokaga konei ki te taulaga togiola a Iesu Keliso.—Mataio 20:28; Ioane 3:16; 1 Ioane 4:9, 10.
5. Ne māfua mai i fea a te ‵kamiga ke vau kae “inu ki te vai o te ola me seai se ‵togi”? Fakamatala mai.
5 Ko oi ne māfua mai i a ia a te ‵kamiga ke vau o “inu me seai se ‵togi”? I te taimi ko maua katoatoa ei ne tino a fakatokaga katoa mō te ola e auala i a Iesu i te Pulega a Keliso i te Meleniuma, e fakaata mai latou e pelā mo te “vaitafe o te vai ola, e malipolipo e pelā mo se kilasi.” A te vaitafe tenā e “vau mai te nofogaaliki o te Atua mo te Tamā Mamoe.” (Fakaasiga 22:1) Tela la, a Ieova, ko te Pogai o te Ola, te Mafuaga o te vai o te ola. (Salamo 36:9) A ia ko te Tino telā e fai ne ia ke tuku mai te vai tenā e auala i “te Tamā Mamoe,” ko Iesu Keliso. (Ioane 1:29) A te vaitafe fakatusa tenei ko te auala e fakaaoga ne Ieova ke toe faka‵lei aka ei a fakamaseiga katoa kolā ne oko atu ki tino ona ko te sē fakalogo o Atamu. E tonu, a Ieova te Atua ko te Mafuaga o te ‵kamiga ke “vau.”
6. Ko te taimi fea ne kamata ei o ‵tafe mai a te “vaitafe o te ola”?
6 E tiga eiloa ka ‵tafe katoatoa mai “a te vaitafe o te vai ola” i te Afe Tausaga o te Pulega a Keliso, e kamata eiloa o ‵tafe mai i “te Aso o te Aliki” telā ne fakasopo ei a te “Tamā Mamoe” ki tena nofogaaliki i te lagi i te 1914. (Fakaasiga 1:10) Tela la, ne kamata o avanoa a nisi fakatokaga mautinoa mō te ola mai tua ifo i ei. E aofia i ei a te Muna a te Atua, ko te Tusi Tapu, me e fakatusa a te fekau i ei ki te “vai.” (Efeso 5:26) A te ‵kamiga ke ‘inu ki te vai o te ola’ mai i te faka‵logo mo te ‵saga tonu atu ki te tala ‵lei o te Malo e ‵tala atu ki tino katoa. Kae ko oi eiloa e fai ne latou a te ‵kamiga tonu i te aso o te Aliki?
E Fai Mai ‘te Tamafine Fatoa Fakaipoipo, Vau!’
7. Ko oi a tino muamua i “te aso o te Aliki” ne fakaoko atu ne latou a te ‵kamiga ke “vau,” kae ki a ai?
7 A sui o te tamafine fatoa fakaipoipo—ko Kelisiano fakaekegina ki te agaga—ko tino muamua ne fai atu ne latou a te ‵kamiga ke “vau.” Ko oi ne fai atu ne latou ki ei? Ia, e seki fai atu ne te tamafine fatoa fakaipoipo a te pati, “Vau!” ki a ia eiloa. Ne fakasino ‵tonu atu ana pati ki tino kolā e fakamoe‵moe ke maua ne latou a te ola se-gata-mai i te lalolagi māfai ko oti atu a “te taua i te aso lasi o te Atua e o ia te Malosi Katoatoa.”—Faitau te Fakaasiga 16:14, 16.
8. Ne a mea e fakaasi mai ei me ne kamata eiloa o fakaoko atu ne Kelisiano fakaekegina a te ‵kamiga a Ieova i te 1918?
8 Ko oti eiloa ne fai atu ne soko fakaekegina o Keliso a te ‵kamiga tenei talu mai i te 1918. I te tausaga tenā, ne tuku atu i te lauga mō tino katoa ko te “E Mafai o se ‵Mate a te Fia Miliona o Tino Kolā e Ola Nei,” a te fakamoemoega me ka maua ne tino e tokouke a te ola i se lalolagi palataiso mai tua o te taua o Amaketo. Ne fakamalosi atu foki ki tino fakalogo‵logo a te lauga a Tino A ‵koga i te Tusi Tapu telā ne fai i te fono i atufenua i Cedar Point, Ohio, U.S.A., i te 1922, ke ‘fakasalalau atu te Tupu mo tena Malo.’ Ne fesoasoani atu a te fakatagi tenei ki te ‵toega o te potukau a te tamafine fatoa fakaipoipo ke oko atu ki tino e tokouke mo te ‵kamiga. Ne aofia i te lomiga o The Watchtower i a Mati 15, i te 1929, se mataupu telā e fakaulutala penei “Gracious Invitation,” [Se ‵Kamiga Fakafiafia], kae fakavae ki te tusi siki ko te Fakaasiga 22:17. E fai mai se vaega i te mataupu, penei: “E ‵kau atu a te potukau ko te ‵toega fakamaoni ki [te ‵Toe Tino Maluga] i te ‵kamiga fakafiafia tenei kae fai atu, ‘Vau.’ Ne ‵tau o folafola atu a te fekau tenei ki tino kolā e maua ne latou se manakoga mō te amiotonu mo te munatonu. E ‵tau eiloa o fai nei.” Ke oko mai eiloa ki te aso nei, e tumau eiloa a te potukau ko te tamafine fatoa fakaipoipo o fai atu a te ‵kamiga tenā.
“So se Tino e Lagona ne ia a te Mea Nei e ‵Tau Foki mo ia o Fai Ake Pelā, ‘Vau!’ ”
9, 10. Ne ‵saga atu pefea a tino kolā ne lagona ne latou a te ‵kamiga ke fai atu, “Vau!”?
9 Kae e pefea la a tino kolā e lagona ne latou a te ‵kamiga ke “vau”? E ‵kami atu foki latou ke fai atu, “Vau!” E pelā mo pati i te lomiga o The Watchtower i a Aokuso 1, 1932, i te itulau e 232: “Ke na fakamalosi atu a te kau fakaekegina ki tino katoa kolā e ma‵nako o ‵kau atu ki te folafolaatuga o te tala ‵lei o te malo. E se ‵tau o fakaekegina latou ne te Aliki ko te mea ke folafola atu te fekau a te Aliki. Se matugā fakamafanafanaga lasi eiloa ki molimau a Ieova ke iloa atu nei me ko taliagina ke avatu ne latou a vai o te ola ki se potukau o tino kolā e mafai o ‵sao atu i a Amaketo kae tuku atu foki ki a latou a te ola se-gata-mai i te lalolagi.”
10 Ke faka‵mafa atu a te tiute o te tino telā e lagona ne ia ke fai, “Vau!”, ne fai mai The Watchtower i a Aokuso 15, 1934, te itulau e 249, penei: “A te potukau pelā mo Ionatapa e ‵tau o olo fakatasi atu mo te potukau telā e fakaata mai i a Ieu, ko te kau fakaekegina, kae ke fakasalalau atu a te fekau o te Malo, faitalia me e se fai latou mo molimau fakaekegina a Ieova.” I te 1935, ne fakamaina faka‵lei mai i ei a “te vaitino tokouke” telā ne taku mai i te Fakaasiga 7:9-17. Ne fakamalosi aka ei a te galuega ko te fakaokoatuga o te ‵kamiga a te Atua. Talu mai te taimi tenā, ne gasolo aka eiloa ki luga a te aofaki o te vaitino tokouke o tino tapuaki ‵tonu—ko silia atu nei i te fitu miliona—ko talia ne latou a te ‵kamiga tenā. Ona ko te mea ne lagona atu te fekau mo te loto fiafia, ne fai ne latou se tukuatuga ki te Atua, papatiso ki te vai, kae ‵kau malosi atu ki te potukau o te tamafine fatoa fakaipoipo i te ‵kamiga o nisi tino ke ‘o’ mai o inu ki te vai me e seai se togi.’
“Te Agaga” e Fai Mai, “Vau!”
11. I te senitenali muamua T.A., ne aofia pefea a te agaga tapu i te galuega talai?
11 I te taimi ne talai atu ei a ia i te sunako i Nasaleta, ne ‵tala ne Iesu a te pelugā tusi a te pelofeta ko Isaia kae faitau atu: “Ko i luga i a au te agaga o [Ieova]. Ne faū ne ia au o lauga te Tala ‵Lei ki tino ma‵tiva, ne uga mai ne ia au o takutaku atu te saolotoga ki tino kolā ne ‵kave fakapagota, o faka‵kite mata o tino ‵kivi, kae fakasaoloto latou kolā ko fakasauagina, o takutaku atu foki te tausaga ka fakaola ei ne te Aliki ona tino!” Ne fakauiga ne Iesu a pati konei ki a ia eiloa, ana muna: “Ko fakataunu i te aso nei a te vaega o te Tusi tenei, telā ko oti ne fakalogo‵logo koutou ki ei.” (Luka 4:17-21) A koi tuai o fanatu a ia ki te lagi, ne fai atu a Iesu ki ana soko: “Ka faka‵fonugina koutou i te ‵mana manafai e oko atu ki luga i a koutou a te agaga tapu. Ka fai foki koutou mo molimau ki a au . . . ke oko eiloa ki kapakapalagi o te lalolagi.” (Galuega 1:8) I te senitenali muamua, ne tāua ‵ki eiloa te tusaga o te agaga tapu i te faiga o te galuega talai.
12. Ne aofia pefea a te agaga o te Atua i te fakaokoatuga o te ‵kamiga i ‵tou aso nei?
12 Ne aofia pefea te agaga tapu o te Atua i te fakaokoatuga o te ‵kamiga ki tino i ‵tou aso nei? A Ieova ko te Pogai o te agaga tapu. E fakaaoga ne ia te agaga ke ‵tala ei a loto mo mafaufau o te potukau ko te tamafine fatoa fakaipoipo ke malamalama i tena Muna, ko te Tusi Tapu. E fakamalosi aka ne te agaga latou ke fakaoko atu te ‵kamiga kae fakamatala atu foki a muna‵tonu i te Tusi Tapu ki a latou kolā e fakamoe‵moe ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi Palataiso. Kae e a tino kolā e talia ne latou te ‵kamiga, fai mo fai ne soko o Iesu Keliso, kae fakaoko atu foki te ‵kamiga ki nisi tino? E aofia foki a te agaga i olotou mea e fai. A te papatisoga i te ‘igoa o te agaga tapu,’ e ga‵lue fakatasi kae fakalagolago foki latou ki te agaga ke fesoasoani mai ki a latou. (Mataio 28:19) Mafaufau foki la ki te fekau ne talai atu ne te kau fakaekegina mo te vaitino tokouke telā e gasolo aka faeloa te lotou aofaki. E māfua mai a te fekau tenei i te Tusi Tapu—ko te tusi telā ne tusi mai lalo i te takitakiga a te agaga o te Atua. Tela la, e fakaoko atu eiloa a te ‵kamiga e auala i te agaga tapu. A te ‵tonuga loa, e takitakigina tatou ne te agaga tenā. E ‵tau o pokotia pefea te lasi o te ‵tou ‵kau atu ki te galuega ko te ‵kamiga o tino?
E Tumau Eiloa Latou i te ‘Fai Mai, “Vau!” ’
13. Se a te mea e fakaasi mai i te tugapati “e tumau eiloa i te fai atu o te agaga mo te tamafine fatoa fakaipoipo: ‘Vau!’ ”?
13 E se fai atu fua a “te agaga mo te tamafine fatoa fakaipoipo, “Vau!” A te veape i te ‵gana muamua e fakauiga ki se faifaiga tumau. Mafaufau la ki te manatu tonu tenā, e faitau penei a te ‵fuliga i te New World Translation: “E tumau eiloa i te fai mai o te agaga mo te tamafine fatoa fakaipoipo: ‘Vau!’ ” E fakaasi mai i te mea tenei a te fai atu faeloa o te ‵kamiga a te Atua. Kae e a latou kolā e lagona kae talia ne latou a te ‵kamiga? E fai atu foki latou, “Vau!” E fakasino atu a te vaitino tokouke o tino tapuaki ‵tonu e pelā me e ‘tavini atu latou ki a ia i te ao mo te po i tona fale tapu [o Ieova].’ (Fakaasiga 7:9, 15) Se a te uiga o ‘te tavini atu i te ao mo te po’? (Faitau te Luka 2:36, 37; Galuega 20:31; 2 Tesalonia 3:8.) A te fakaakoakoga a te pelofeta fafine ko Ana mo te apositolo ko Paulo e fakaasi mai i ei me i te ‘tavini atu i te ao mo te po’ e fakauiga ki te tumau mo te taumafai mo te loto finafinau i te galuega talai.
14, 15. Ne fakaasi atu pefea ne Tanielu a te tāua o te kau atu faeloa ki te tapuakiga?
14 Ne fakaasi mai foki ne te pelofeta ko Tanielu a te tāua o te ‵kau atu faeloa ki te tapuakiga. (Faitau te Tanielu 6:4-10, 16.) Ne seki ‵fuli ana faifaiga masani faka-te-agaga—ko tena ‵talo atu ki te Atua “e pelā eiloa mo te masina . . . fakatolu taimi i te aso”—ke oko foki eiloa ki te masina e tasi, faitalia me ne mafai o ‵pei atu a ia ki loto i te lua o leona. Ko oko eiloa i te matea faka‵lei atu i ana faifaiga ki tino maimoa me e seai aka foki se mea e sili atu tena tāua i lō te tapuaki atu faeloa ki a Ieova!—Mataio 5:16.
15 Mai tua o te po e tasi ne nofo atu ei a Tanielu i te lua o leona, ne fanatu eiloa te tupu kae kalaga atu: “Tanielu, te tavini a te Atua ola! E a, ne fakasao eiloa koe ne te Atua tenā e tavini koe ki ei mai leona?” Ne tali fakavave atu a Tanielu: “Tou ‵Malu, ke ola loa koe! Ne uga mai ne te Atua tena agelu ke ‵pono a gutu o leona ke se mafai ne latou o ta a au. Ne fai ne ia te mea tenei me iloa ne ia i a au se ‵se kae seki ai foki saku mea ‵se kai fai ki a koe.” Ne fakamanuia ne Ieova a Tanielu ona ko tena ‘tumau i te tavini atu ki a ia.’—Tanielu 6:19-22.
16. Ne a fesili e ‵tau o fakamalosi aka ne te fakaakoakoga a Tanielu ke ‵sili ifo ne tatou ki a tatou eiloa e uiga ki te ‵tou ‵kau atu ki te galuega talai?
16 Ne loto fiafia a Tanielu ke mate a ia i lō te tiaki ne ia ana fakatokaga masani faka-te-agaga. Kae e a tatou? Ne a mea e ‵tau o fai io me e loto fia‵fia tatou o fai ko te mea ke tumau tatou i te folafola atu a te tala ‵lei o te Malo o te Atua? E se ‵tau eiloa o fakaseke ne tatou se masina e tasi e aunoa mo te fai‵pati atu ki nisi tino e uiga ki a Ieova! Kafai e mafai, e a, e se ‵tau o taumafai tatou ke ‵kau atu ki te galuega talai i vaiaso takitasi? Kafai foki e se malosi ‵lei tatou kae e mafai o molimau atu tatou i se 15 minute fua, e ‵tau eiloa o tusi ne tatou te mea tenei i ‵tou lipoti. Kaia? Me fakatasi mo te agaga mo te tamafine fatoa fakaipoipo, e ma‵nako tatou ke tumau i te fai atu, “Vau!” E tonu, e ma‵nako tatou ke fai a mea katoa e mafai o fai ko te mea ke fai faeloa tatou mo tino talai tumau o te Malo.
17. Ne a avanoaga ke fakaoko atu a te ‵kamiga a Ieova kolā e se ‵tau o faka‵seke tatou i ei?
17 E ‵tau o taumafai tatou ke fakaoko atu a te ‵kamiga a Ieova i so se avanoaga, e se ko taimi fua kolā ko oti ne fakatoka ne tatou mō te galuega talai. Ko tafaga la te taulia o tatou ke ‵kami atu a tino fia inu ke ‘o‵mai o inu ki te vai ola me seai se ‵togi’ i nisi taimi, e pelā mo taimi e olo atu ei tatou ki sitoa, e faima‵laga, e malōlō, e ga‵lue, io me e olo atu ki te akoga! Kafai foki e fakatapu ne malo a te galuega talai, e tumau eiloa tatou i te talai atu mo te poto—kāti mai i te sē olo atu i fale katoa i se koga e tasi io me e momea aka te ‵tou molimau atu i taimi seki fuafuagina.
Ke Tumau Eiloa i te Fai Atu, “Vau!”
18, 19. E fakaasi atu pefea ne koe me e fakatāua ne koe a te tauliaga ke ga‵lue fakatasi mo te Atua?
18 Ko silia atu nei i te iva sefulu tausaga ne fai atu faeloa a te agaga mo te tamafine fatoa fakaipoipo, “Vau!” ki so se tino telā e fia inu ki te vai o te ola. E mata, ko oti ne lagona ne koe a te lotou ‵kamiga fakafiafia? Kafai ko oti, e fakamalosi atu eiloa ki a koe ke fakaoko atu te ‵kamiga tenei ki nisi tino.
19 E se iloa ne tatou te leva ka tumau eiloa te ‵kamiga alofa a Ieova, kae ko te ‵tou ‵saga atu ki ei mai i te fai atu, “Vau!” e fai ei tatou e pelā me ne tino kolā e ga‵lue fakatasi mo te Atua. (1 Kolinito 3:6, 9) Ko oko eiloa i te gali o te tauliaga tenā! Ke na fakaasi atu eiloa ne tatou a te tāua o te tauliaga tenā kae ke “‵viki faeloa tatou ki tona igoa” mai i te ‵kau atu faeloa ki te galuega talai. (Epelu 13:15) Ke na tumau eiloa tatou kolā e fakamoe‵moe ki te lalolagi i te fai atu fakatasi mo te tamafine fatoa fakaipoipo, “Vau!” Kae ke na tokouke atu a tino e inu ki te ‘vai o te ola telā e seai se ‵togi’!
Ne a Mea ne Tauloto ne Koe?
• Ne toe fakaoko atu ki a ia a te ‵kamiga ke “vau”?
• Kaia e mafai ei o fai me i te ‵kamiga ke “vau” ne māfua mai i a Ieova?
• Se a te tusaga o te agaga tapu i te fakaokoatuga o te ‵kamiga ke “vau”?
• Kaia e ‵tau ei o taumafai tatou ke ‵kau atu faeloa ki te galuega talai?
[Ata i te itulau e 22]
E Tumau Eiloa i te Fai Atu, “Vau!”
1914
5,100 tino talai
1918
Ka maua ne te tokoukega a te ola i te lalolagi Palataiso
1922
“Ke fakasalalau, ke fakasalalau, ke fakasalalau atu a te Tupu mo tena malo”
1929
E fai mai te toega fakamaoni, “Vau!”
1932
A te ‵kamiga ke fai atu, “Vau!” e fakaoko atu foki ki nisi tino i tafa o te kau fakaekegina
1934
E ‵kami atu ki te potukau pelā mo Ionatapa ke talai atu
1935
Ko maina ‵lei atu i “te vaitino tokouke”
2009
7,313,173 tino talai