Tāgata A‵vaga—Fakaakoako ki te Pulepulega a Keliso
“A Keliso e sili eiloa i tino katoa.”—1 KOLINITO 11:3.
1, 2. (a) E mafai pefea o fua aka te manuia o se tagata avaga? (e) Kaia e tāua ei ke iloa faka‵lei aka me ne māfua mai te fakaipoipoga i te Atua?
E FUAFUA aka pefea ne koe te manuia o se tagata avaga? Mai tena poto io me ko tena malosi faka-te-foitino? Mai tena apo i te faiga ke uke ana tupe? Io me ko ana faifaiga alofa kae atafai ki tena avaga mo ana tama‵liki? Kafai e fua aka latou e ‵tusa mo te mea fakaoti tenei, e tokouke a tāgata a‵vaga e se oko ki te fua tenā, me e pule atu ki a latou a te agaga o te lalolagi e pelā foki mo tulaga masani o tāgata. Kaia? Te pogai fakavae ko te se iloa mo te se fakagalue ne latou a fakatakitakiga mai te Māfuaga o te fakaipoipoga—ko te Tino telā “ne faite ne ia te fafine ki te ivi kasokaso tenā, aumai ei ne ia ki te tagata.”—Kenese 2:21-24.
2 Ne fakamautinoa mai ne Iesu Keliso a te tala tenei mai te Tusi Tapu e uiga ki te māfuaga o te fakaipoipoga, i ana pati ki tino ‵teke i ana aso: “E a, e seki faitau ne koutou i te Tusi? ‘A ia telā ne faite ne ia a tino i te kamataga, ne faite ne ia a te tagata mo te fafine. Ne fai atu, ‘Tenā te pogai ko tuku ei ne te tagata tena tamana mo tena mātua, kae fakatasi mo tena avaga, ko fai ei laua mo foitino e tasi.’ Tela la, ko se toe tokolua laua, ka ko tasi. A laua kolā ko oti ne fakatasi ne te Atua, e seai se tino e mafai ne ia o ‵tala.” (Mataio 19:4-6) A te mea tāua ki te mauaga o se fakaipoipoga manuia ko te matea faka‵lei atu me ne māfua mai a te fakaipoipoga i te Atua kae e fakalagolago eiloa a tena manuia ki te fakagaluegāga o akoakoga mai te Muna a te Atua, ko te Tusi Tapu.
Se Auala Tāua ki te Manuia o te Tagata Avaga
3, 4. (a) Se a te pogai ne lasi ‵ki ei te iloaga o Iesu e uiga ki te fakaipoipoga? (e) Ko oi te avaga fakatusa o Iesu, kae e ‵tau o pefea a faifaiga a tāgata a‵vaga ki olotou avaga?
3 A te auala e tasi ke manuia ei e pelā me se tagata avaga ko te sukesuke ki pati a Iesu mo te tautali atu ki Ana mea ne fai. E lasi ‵ki a tena iloa e uiga ki te fakaipoipoga, me ne nofo atu eiloa a ia i te faitega o te tauavaga muamua e pelā foki mo te taimi ne fakaipoipo ei laua. Ne fai atu a Ieova ki a ia: “Ka faite ne tāua te tino, ke foliga ki a tāua.” (Kenese 1:26, NW) E tonu, ne faipati atu eiloa a te Atua ki te Tino telā ne faite muamua ne Ia, a koituai o faite ne ia a nisi tino katoa io me ko nisi mea katoa kae telā ne “nofo i ana tafa e pelā me se tagata poto i te fakatūtū.” (Faataoto 8:22-30) A te Tino tenei ko “te uluaki o mea katoa” ne faite. A ia ko “te kamataga o mea katoa ne faite ne te Atua,” kae ne ola mai mua o te faitega o mea katoa i te lagi mo te lalolagi.—Kolose 1:15; Fakaasiga 3:14.
4 Ne taku a Iesu ko te “Tama Mamoe a te Atua,” kae ne fai a ia mo fai se avaga tagata fakatusa. Ne fai mai se agelu, penei: “Vau, ka fakasino atu ne au ki a koe a te Tamafine fatoā avaga, ko te avaga a te Tama Mamoe.” (Ioane 1:29; Fakaasiga 21:9) Ko oi la te tamāfine fatoā avaga tenā, io me ko te avaga fafine? A “te avaga a te Tama Mamoe” e aofia i ei a soko fakaekegina ki te agaga o Keliso, kolā ka ‵kau fakatasi mo ia i tena pulega faka-te-lagi. (Fakaasiga 14:1, 3) Tela la, e tuku mai ne Iesu e auala i ana faifaiga ki ana soko i te taimi ne ‵nofo fakatasi ei latou i te lalolagi, se ata gali mō tāgata a‵vaga e uiga ki faifaiga e ‵tau o fai ne latou ki olotou avaga fāfine.
5. Ne fai a Iesu e pelā me se fakaakoakoga ki a ai?
5 E tonu, e fakaasi mai a Iesu i te Tusi Tapu e pelā me se fakaakoakoga mō ana soko katoa, e pelā mo te mea e fai‵tau ne tatou: “I te mea i a Keliso ne puapuagātia mō koutou, kae tuku atu foki ne ia ki a koutou te fakaakoakoga, ke tau‵tali ei koutou i ona kalafaga.” (1 Petelu 2:21) E tiga te feitu tenā, e fai a ia e pelā me se fakaakoakoga ‵lei telā e fakapitoa eiloa mō tāgata. E fai mai te Tusi Tapu: “A Keliso e sili eiloa i tino katoa, a te tagata e sili foki i tena avaga, ka ko te Atua e sili foki i a Keliso.” (1 Kolinito 11:3) Ona ko Keliso ko te ulu o te tagata, e ‵tau o fakaakoako a tāgata a‵vaga ki a ia. Tela la, e ‵tau o fakagalue a te fakatakitakiga e uiga ki te ulu o te kāiga māfai e ma‵nako te kāiga ke manuia kae ke fia‵fia foki. Ko te mea ke fia‵fia latou, e ‵tau o a‵lofa a tāgata a‵vaga ki olotou avaga e pelā eiloa mo faifaiga a Iesu ki tena avaga fakatusa, ko ana soko fakaekegina.
Te Auala ke Fakafesagai Atu ki Fakalavelave o te Fakaipoipoga
6. E ‵tau o ‵nofo fakatasi pefea a tāgata a‵vaga mo olotou avaga?
6 I te lalolagi e ‵fonu i fakalavelave tenei, e ‵tau mo tāgata a‵vaga o tau‵tali atu ki te fakaakoakoga a Iesu e uiga ki te loto kufaki, te alofa, mo te loto ‵mau i te tausiga o fakatakitakiga amio‵tonu. (2 Timoteo 3:1-5) E ‵tusa mo te fakaakoakoga ne tuku mai ne Iesu, e fai‵tau tatou i te Tusi Tapu, penei: “A koutou e tāgata, i te otou ‵nofo tasi mo otou avaga, e ‵tau o iloa ne koutou.” (1 Petelu 3:7) E ‵tonu, e ‵tau o fakafesagai atu a tāgata a‵vaga ki fakalavelave o te fakaipoipoga mo te iloa, e pelā eiloa mo Iesu. Ne pokotia a ia i tofotofoga kolā e ma‵sei atu i lō so se isi tino, kae ne iloa ne ia me i a Satani, ana temoni, mo tena lalolagi masei ko te pogai o tofotofoga katoa konā. (Ioane 14:30; Efeso 6:12) Ne seki poi a Iesu i tofotofoga ne fepaki mo ia, tela la, e se ‵tau foki o ‵poi a taki tauavaga māfai ko fe‵paki mo “fakalavelave faka te lalolagi.” E polopoloki mai te Tusi Tapu me i tino kolā e fakaipoipo e ‵tau o fakamoe‵moe ke fepaki latou mo vaegā fakalavelave penā.—1 Kolinito 7:28.
7, 8. (a) Ne a mea e aofia i te ‵nofo fakatasi mo fāfine a‵vaga e ‵tusa mo te mea e iloa ne latou? (e) Kaia e ‵tau ei o fakaasi atu te āva ki fāfine a‵vaga?
7 E fai mai te Tusi Tapu me i tāgata a‵vaga e ‵tau o ‵nofo fakatasi mo olotou avaga kae “e ‵tau o iloa ne [latou] me vāi‵vāi latou; tela la, e ‵tau mo koe o atafai ki ei mo te āva.” (1 Petelu 3:7) I lō te pule mālō atu ki tena avaga fafine, e pelā eiloa mo te mea ne ‵valo mai i te Tusi Tapu me ka masani o fai ne tāgata, a te tagata avaga telā e manako ke maua ne ia te taliaga a te Atua ka āva eiloa ki tena avaga. (Kenese 3:16) Ka manako a ia o fakaakoi tena avaga e pelā me sena kope tāua, e aunoa mo te fakaaogāga o tena malosi ke fakalogo‵mae atu ki tou fafine. I lō te fai penā, ka amanaia a ia ki lagonaga o tena avaga fafine, kae e fakaasi atu faeloa ne tou tagata te āva mo te fakaaloalo ki a ia.
8 Kaia e ‵tau ei mo tāgata a‵vaga o fakaasi faka‵lei atu te āva ki olotou avaga? E tali mai te Tusi Tapu: “Me maua fakatasi ne koutou mo latou a te meaalofa a te Atua ko te ola. Ke fai ne koutou a te mea nei, ko te mea ke seai se mea e fakalavelave atu ki otou talosaga.” (1 Petelu 3:7) E ‵tau o malamalama a tāgata a‵vaga me e se kilo atu a Ieova ki se tagata telā e tapuaki atu ki a Ia e pelā me maluga atu i se fafine telā e tapuaki atu foki ki a ia. A fāfine kolā e taliagina ne te Atua ka maua fakatasi ne latou mo tāgata a te taui ko te ola se-gata-mai—e tokouke mai i a latou ka maua ne latou te ola i te lagi, ko te koga telā “e seai se kesekesega i . . . se tagata me se fafine.” (Kalatia 3:28) Tela la, e ‵tau o masaua ne te tagata avaga, me ko te fakamaoni o te tino e fai i ei ke tāua malosi a ia i mua o te Atua. E se ko tena tulaga e pelā me se tagata io me se fafine, se tagata avaga io me se fafine avaga, io me se tamaliki.—1 Kolinito 4:2.
9. (a) E ‵tusa mo pati a Petelu, se a te pogai e ‵tau ei mo tāgata a‵vaga o āva ki olotou avaga? (e) Ne fakaasi atu pefea ne Iesu te āva ki fāfine?
9 A te manakoga ke āva a tāgata ki olotou avaga e faka‵mafa mai i pati fakaoti a te apositolo ko Petelu, ko te mea “ke seai se mea e fakalavelave atu ki otou talosaga.” Ma‵faga o mea fakamataku ko te mea tenā! E mafai o iku atu ki te se talia o ‵talo a te tagata avaga, e pelā mo mea ne ‵tupu ki tavini a te Atua kolā ne manatu ma‵ma ki ei i taimi mua. (Tagiga a Ielemia 3:43, 44) Se mea poto, mō tāgata Kelisiano—tāgata a‵vaga mo tāgata kolā e mafau‵fau o a‵vaga—ke suke‵suke ki faifaiga fakaaloalo a Iesu ki fāfine. Ne talia ne ia mo te fiafia a latou ke ‵kau fakatasi mo ia i te faiga o tena galuega, kae ne atafai kae amanaia foki a ia ki a latou. I se taimi e tasi, ne fakaasi muamua atu ne Iesu ki fāfine se mea tonu fakaofoofogia, kae fai atu ke fakailoa atu te mea tenā ki tāgata!—Mataio 28:1, 8-10; Luka 8:1-3.
Se Fakaakoakoga Fakapitoa mō Tāgata A‵vaga
10, 11. (a) Kaia e ‵tau ei o iloilo faka‵lei aka ne tāgata a‵vaga a te fakaakoakoga a Iesu? (e) E ‵tau o fakaasi atu pefea ne tāgata a te alofa ki olotou avaga?
10 E pelā mo te mea ne fakaasi atu muamua, e faka‵pau ne te Tusi Tapu a te vā o te tagata mo tena avaga ki te vā o Keliso mo tena “avaga,” telā ko tena fakapotopotoga o ana soko fakaekegina. E fai mai te Tusi Tapu: “Me i te tagata e isi sena pule i luga i tena avaga, e pelā eiloa mo Keliso e isi foki sena pule i te ekalesia.” (Efeso 5:23) E ‵tau o fakamalosi atu a pati konei ki tāgata a‵vaga ke iloilo ne latou te vaegā pulega, io me ko te takitakiga telā ne fakaasi atu ne Iesu ki ana soko. Ko te faiga fua o te iloiloga tenei e mafai ei ne tāgata a‵vaga o tautali faka‵lei ki te fakaakoakoga a Iesu kae tuku atu ei ne latou ki olotou avaga a te takitakiga, te alofa mo te atafai telā ne fakaasi atu ne Iesu ki tena fakapotopotoga.
11 “Tāgata, ke a‵lofa koutou ki otou avaga,” ko pati fakamalosi mai te Tusi Tapu ki Kelisiano, “e pelā eiloa mo Keliso ne alofa ki te ekalesia, kae tuku atu foki tona ola mō te ekalesia.” (Efeso 5:25) I te mataupu mai mua o te tusi ko Efeso, e taku i ei a “te ekalesia” e pelā me ko “te foitino o Keliso.” E aofia i te foitino fakatusa tenei a tāgata mo fāfine e tokouke, kolā e fakatau fesoasoani o fakagalue faka‵lei te foitino tenā. E tonu, ko Iesu “te ulu o te foitino, ko te ekalesia.”—Efeso 4:12; Kolose 1:18; 1 Kolinito 12:12, 13, 27.
12. Ne fakaasi atu pefea ne Iesu te alofa ki tena foitino fakatusa?
12 Ne fakaasi atu ne Iesu a te alofa ki tena foitino fakatusa, ko “te ekalesia,” maise mai i ei ko tena uiga atafai i te tavini atu mō nisi tino kolā ka aofia i tena ekalesia. I te taimi ne fi‵ta ei ana soko, ne fai atu a ia: “O‵mai ‵tou olo ki se isi koga, ko tatou ake eiloa o malō‵lō malie i ei.” (Maleko 6:31) I ana fakamatalaga e uiga ki faifaiga a Iesu i nāi itula mai mua o tamate a ia, ne tusi mai sena apositolo e tokotasi: “Kae alofa foki eiloa a ia ki a latou [ko tino o tena foitino fakatusa] ke oko ki te fakaotiga.” (Ioane 13:1) Ma‵faga o fakaakoakoga gali ne tuku mai ne Iesu ki faifaiga e ‵tau o fai ne tāgata ki olotou avaga!
13. Ne fakamalosi atu pefea ki tāgata a‵vaga ke a‵lofa ki olotou avaga?
13 Mai te tumau i te fakaaogāga o te fakaakoakoga a Iesu mō tāgata a‵vaga, ne fakamalosi atu a Paulo ki a latou: “A tāgata e ‵tau o a‵lofa ki olotou avaga e pelā eiloa mo te lotou atafai ki olotou foitino tonu. A te tagata e alofa ki tena avaga, e alofa foki ki a ia eiloa. E seai lele eiloa se tino e ita ki tena foitino. E atafai ‵lei ki ei, i te fagai ne ia kae fai faka‵lei ki ei, e pelā foki eiloa mo faiga a Keliso ki te ekalesia.” Ne toe fai mai a Paulo: “E ‵tau mo tāgata katoa o a‵lofa ki olotou avaga, e pelā eiloa mo te lotou a‵lofa ki a latou eiloa.”—Efeso 5:28, 29, 33.
14. E pefea a faifaiga a te tagata avaga ki tena foitino eiloa, kae se a te mea e fakaasi mai i ei e uiga ki ana faifaiga ki tena avaga?
14 Mafaufau la ki pati a Paulo. E mata, e mafai ne so se tagata mafaufau ‵lei o sōna fakapakia fua tena foitino? Kafai ne pakia se maikao vae o se tagata, e mata, ka tuki ne ia me ne siga a ia i ei? Ikai! E mata, e mafai o fakamasiasi ne se tagata avaga a ia eiloa i mua o ana taugasoa io me e fatufatu ne ia a ia eiloa e uiga ki ana mea ‵se e fai? Ikai! Kaia fua la ka fakalogo‵mae fua ei ne ia tena avaga ki ana pati, io me ta ne ia māfai e fai ne ia se mea ‵se? E se ‵tau o ‵kilo ifo fua a tāgata ki mea kolā e fia‵fia latou ki ei, kae penā foki loa ki manakoga o olotou avaga.—1 Kolinito 10:24; 13:5.
15. (a) Se a te fakaakoakoga ne tuku mai ne Iesu i te taimi ne fakaasi atu ei ne ana soko te lotou vāivāiga faka-te-foitino? (e) Ne a akoakoga ‵lei e maua mai tena fakaakoakoga tenei?
15 Ke mafaufau ki te auala ne fakaasi mai ei ne Iesu tena manavase ki ana soko i te po mai mua o tena mate, i te taimi ne fakaasi atu ei ne latou te lotou vāivāiga faka-te-foitino. E tiga tena fakamolemole atu fakafia ke ‵talo latou, ne ‵to olotou moe fakatolu taimi i te fatoaga o Ketesemane. E ‵poi latou me ko nikoi latou ne sotia. Ne fesili atu a Iesu ki tāgata konā: “Ko oi tenā e ‵sala ne koutou?” I te taimi ne tali mai ei latou: “Ko Iesu te Nasaleta,” ne tali atu a ia: “Ko au tenei.” Me iloa ne ia me ‘ko oko mai ki te taimi’ o tena mate, ne fai atu a ia: “Kafai e ‵sala mai koutou ki a au, tuku atu tino konei ke olo.” Ne seki fakatamala eiloa a Iesu i tena saga tonu atu ki ana soko—se vaega o tena avaga fakatusa—kae ne ‵sala ne ia se auala ke ‵sao ei latou. Mai te tauloto ki faifaiga a Iesu ki ana soko, ka maua ei ne tāgata a‵vaga a fakatakitakiga e uke kolā e mafai o fakagalue ne latou e uiga ki olotou faifaiga ki olotou avaga.—Ioane 18:1-9; Maleko 14:34-37, 41.
Ne Seki Fakavae Fua te Alofa o Iesu ki Ana Lagonaga
16. Ne pefea a lagonaga o Iesu e uiga ki a Maleta, kae ne fakatonutonu aka pefea ne ia tou fafine?
16 E fai mai te Tusi Tapu: “Ne alofa a Iesu ki a Maleta mo tona taina, pelā foki ki a Lasalo,” telā ne talimālō faeloa ne latou a ia i te lotou fale. (Ioane 11:5) Kae, ne seki taofi aka ne Iesu a ia mai te polopoloki atu ki a Maleta i te taimi ne sōna manavase ei tou fafine ki meakai, ko se lava ei tena taimi o fakalogologo ki akoakoga faka-te-agaga mai i a ia. Ne fai atu tou tagata: “Maleta, Maleta! A koe ko manavase ka ko fakalavelavegina ou manatu i mea e uke, kae tasi faeloa a te mea e fia maua.” (Luka 10:41, 42) E seai se fakalotolotolua me ne fai ne tena alofa ki a Maleta ke taliagofie ne ia ana pati polopoloki. E penā foki a tāgata a‵vaga, e ‵tau o atafai, alofa, kae filifili faka‵lei a pati kolā e ‵tau o fakaaogā. Kae, kafai e manakogina ke faka‵tonu aka se mea, se mea ‵lei ke fakaasi ‵tonu atu e pelā mo te mea ne fai ne Iesu.
17, 18. (a) Ne faipati ‵tonu atu pefea a Petelu ki a Iesu, kae kaia ne ‵tau ei o faka‵tonu aka te kilokiloga a Petelu? (e) Se a te tiute e maua ne se tagata avaga?
17 I se isi taimi, ne fai atu a Iesu ki ana apositolo me ‵tau o fanatu a ia ki Ielusalema, ko te koga telā ka fakasauā ei a ia ne ‘toeaina, faitaulaga sili, mo faiakoga o te Tulafono, kae tuku atu foki ke tamate, ka ko te tolu o aso ko toetu mai ei a ia.’ Ona ko te mea tenei ne fakatafa keatea ne Petelu a Iesu kae faipati ‵tonu atu, penei: “Te Aliki, ke alofa atu a te Atua ki a koe, ke mo a e oko ki a koe a mea konā!” E manino ‵lei me ne faka‵kivi a te kilokiloga a Petelu ne tena alofa. Ne manakogina i ei ke faka‵tonu aka te mea tenā. Tela la, ne fai atu ei a Iesu ki a ia: “Satani, fano keatea mai i a au. A toku ala ko ‵pono ne koe, ka ko ou mafaufauga, e se ne mafaufauga faka te Atua, kae ne mafaufauga faka te foitino!”—Mataio 16:21-23.
18 Ne fatoā oti ne fakailoa atu ne Iesu a te loto o te Atua—ke logo‵mae malosi a ia i mea e uke kae tamate foki. (Salamo 16:10; Isaia 53:12) Tela la, ne ‵se ‵ki eiloa a Petelu i te faipati ‵tonu atu ki a Iesu. E tonu, ne ‵tau o maua ne Petelu se faka‵tonuga mautinoa o tena mea ‵se, e pelā eiloa mo tatou i nisi taimi. E pelā me ko te ulu o te kāiga, e maua ne te tagata a te saolotoga mo te tiute ke fakatonu ne ia a tino o tena kāiga, e aofia i ei tena avaga. E ui eiloa e ‵tau o faipati ‵tonu atu, e ‵tau eiloa o fai te mea tenei i se auala atafai kae alofa. Tela la, e pelā eiloa mo te fesoasoani o Iesu ki a Petelu ke maua ne ia te kilokiloga tonu, e manakogina foki ke fai penā a tāgata a‵vaga i nisi taimi ki olotou avaga. E pelā mo te tagata avaga, kāti e mafai o faipati atu mo te alofa ki tena avaga e uiga ki te pogai e ‵tau ei o fai ne fakamafuliga ki tena gatu io me ko ana teuga fakagali‵gali māfai ko kamata o se fetaui mo mea kolā e fakaasi mai i te Tusi Tapu.—1 Petelu 3:3-5.
Se Mea ‵Lei ke Loto Kufaki a Tāgata A‵vaga
19, 20. (a) Se a te fakalavelave ne sae aka i te kau apositolo a Iesu, kae ne saga atu pefea a Iesu ki ei? (e) Ne pefea te manuia o taumafaiga a Iesu?
19 Kafai e manakogina ke saga fakavave atu ki se mea ‵se, e se ‵tau o fakamoemoe te tagata avaga me ka mafai o iku mo te manuia fakavave ana taumafaiga katoa ke faka‵lei aka te fakalavelave tenā. E uke a taumafaiga ne fai ne Iesu ke fakatonutonu aka te kilokiloga a ana apositolo. E pelā mo te kinauga i vā o latou telā ne oko atu eiloa ki te fakaotiga o te galuega a Iesu. Ne kinau latou me ko oi e sili atu i a latou. (Maleko 9:33-37; 10:35-45) Mai tua malie o te lua o taimi o vaegā maopoopoga penā, ne fakatoka ei ne Iesu ke fakamanatu ne latou te Paseka i a latou eiloa. I te taimi tenā, e seai eiloa se tino ne gasue o fai ne ia te tu masani sē taulia ko te ‵fuluga o ‵pefu mai vae o nisi tino. Ne fai eiloa ne Iesu te mea tenā. Kae ne fai atu a ia: “Ko avatu ne au te fakaakoakoga mō koutou.”—Ioane 13:2-15.
20 A tāgata a‵vaga kolā e fakagalue ne latou te uiga loto maulalo e pelā mo Iesu ka mafai eiloa o ‵lago atu olotou avaga ki a latou. Kae e manakogina i ei te loto kufaki. Fakamuli ifo, i te po eiloa tenā o te Paseka, ne toe kinau foki a te kau apositolo e uiga ki te tino e sili i a latou. (Luka 22:24) E manakogina eiloa a taimi e uke ke mafai o fai ne fakamafuliga ki faifaiga mo amioga a tino. Kae se mea fakafiafia eiloa māfai ko lavea atu a ikuga ‵lei, e pelā eiloa mo te mea ne tupu ki te kau apositolo!
21. I te fakafesagai atu ki fakalavelave i aso nei, se a te mea e fakamalosi atu ki tāgata a‵vaga ke masaua kae ke fai foki ne latou?
21 I aso nei, ko uke atu a fakalavelave e fepaki mo taki tauavaga i lō aso mua. Ko se fakatāua malosi nei ne tino a feagaiga o olotou fakaipoipoga. Tela la, e ‵tau o mafau‵fau a tāgata a‵vaga ki te māfuaga o te fakaipoipoga. Ke masaua me ne māfua kae ne fakatoka ne te ‵tou Atua alofa, ko Ieova te fakaipoipoga. Ne seki tuku mai fua ne ia tena Tama ko Iesu e pelā me se Togiola—te ‵tou Fakaola—kae pelā foki me se fakaakoakoga gali mō tāgata a‵vaga.—Mataio 20:28; Ioane 3:29; 1 Petelu 2:21.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Kaia e tāua ei ke iloa tonu aka ne tatou te māfuaga o te fakaipoipoga?
• I auala fea e fakamalosi atu ei ki tāgata a‵vaga ke a‵lofa ki olotou avaga?
• Ne a fakaakoakoga o faifaiga a Iesu ki ana soko e fakaasi mai ei te auala e ‵tau ei o pulepule atu te tagata avaga e pelā mo Keliso?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 9]
Kaia e ‵tau ei mo tāgata a‵vaga o iloilo faka‵lei a faifaiga a Iesu ki fāfine?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 10]
I te taimi ne fi‵ta ei ana soko, ne fakaasi atu eiloa ne Iesu tena mafaufau ki a latou
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 11]
E ‵tau o polopoloki ne tāgata a‵vaga olotou avaga i te atafai mo pati kolā e filifili faka‵lei aka