Tali ki fesili mai te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai
FEPUALI 5-11
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | MATAIO 12-13
“Te Tala Fakatusa o Saito mo Mouku Ma‵sei”
(Mataio 13:24-26) Ne fai atu ne ia ki a latou a te suā tala fakatusa, ana muna: “A te Malo o te lagi e mafai o fakatusa ki se tagata telā ne ‵toki ne ia a fuaga ‵lei i tena fatoaga. 25 I te taimi ne ‵moe ei a tino, ne fanatu tena fili kae ‵toki ne ia a mouku ma‵sei i va o saito kae fano. 26 I te taimi ne ola aka ei a saito kae ‵fua mai, ne ‵sae aka foki a mouku ma‵sei.
w13 7/15 9-10 ¶2-3
“Kiloke! Au e Fakatasi mo Koutou i Aso Katoa”
2 A mea kolā ne ‵tupu i te fatoaga a te tino fai fatoaga tenā, e fakaasi mai i ei a te auala mo te taimi ka fakamaopoopo ei ne Iesu mai i tino a te potukau e pelā me ne saito—ko Kelisiano fakaekegina kolā ka pule fakatasi mo ia i tena Malo. Ne kamata a te ‵tokiga o fuaga i te Penitekoso 33 T.A. Kae ka fakaoti atu a te fakamaopoopomaiga o latou māfai ko maua ne te kau fakaekegina kolā e ola i te taimi o te gataga o te olaga tenei a te lotou toe fakamailogaga oti aka loa ko avaka ei latou ki te lagi. (Mata. 24:31; Faka. 7:1-4) E pelā eiloa mo te tino telā e tu i luga i se mauga maluga telā e lavea faka‵lei ne ia a mea i ana tafa, e fakaasi mai foki i te tala fakatusa tenei se ata manino o mea kolā ka ‵tupu i se vaitaimi o tausaga e 2,000. Mai ‵tou kilokiloga totino, ne a fakasologa o mea ne ‵tupu e uiga ki te Malo e malamalama tatou i ei? E fakamatala mai i te tala fakatusa tenei a te taimi o te ‵tokiga o fuaga, te olaakaga, mo te ‵katiga. Ka fakapitoa eiloa a te mataupu tenei ki te taimi o te ‵katiga o saito.*
MAI LALO I TE TAUSIGA ALOFA A IESU
3 I te kamataga o te lua o senitenali T.A., ne “ola aka foki a mouku” ma‵sei ko te taimi telā ne ‵sae aka ei a Kelisiano ‵loi i te lalolagi. (Mata. 13:26) I te fa o senitenali, ne tokouke atu a Kelisiano kolā e fai pelā me ne mouku ma‵sei i lō Kelisiano fakaekegina. Ke masaua me fai mai te tala fakatusa, me ne fakamolemole atu a pologa ki te lotou matai ke unu keatea a mouku ma‵sei.* (Mata. 13:28) Se a te tali a te matai?
(Mataio 13:27-29) Tenā ne o‵mai ei a pologa a te matai o te fale kae fai atu ki a ia, ‘Te Matai, e a, e se ko fuaga ‵lei fua ne ‵toki ne koe i te fatoaga? Kae ne ola aka pefea a mouku ma‵sei i ei?’ 28 Ne fai atu a ia ki a latou, ‘Ko te fili, se tagata ne fai ne ia a te mea tenei.’ Ne fai atu a pologa ki a ia, ‘E manako koe ke olo matou o unu kea‵tea?’ 29 Ana muna, ‘Ikai, me kafai e unu ne koutou a mouku ma‵sei, ka unu foki ne koutou a saito.
w13 7/15 10 ¶4
“Kiloke! Au e Fakatasi mo Koutou i Aso Katoa”
4 I ana pati e uiga ki saito mo mouku ma‵sei, ne fai atu a Iesu penei: “Tuku ke ola fakatasi aka latou ke oko ki te taimi e ‵kati ei a saito.” E fakaasi mai i te fakatonuga tenei me talu mai te senitenali muamua ke oko mai ki aso nei, e isi faeloa ne Kelisiano fakaekegina kolā e fai pelā me ne saito i te lalolagi nei. E mautinoa i a tatou a te mea tenei i pati a Iesu kolā ne fai fakamuli atu ki ana soko penei: “Au e fakatasi faeloa mo koutou i aso katoa ke oko eiloa ki te gataga o te olaga tenei.” (Mata. 28:20) Tela la, ka puipui faeloa a Kelisiano fakaekegina ne Iesu i aso katoa o olotou olaga ke oko eiloa ki te taimi o te gataga. Kae ona ko te mea ne tokouke atu a Kelisiano kolā e fai pelā me ne mouku ma‵sei i a latou, e se mautinoa tonu i a tatou me ko oi a tino e aofia i te potukau o saito i te vaitaimi leva ‵ki tenā. Kae i se fia sefulu tausaga mai mua o kamata te ‵katiga o saito, ne kamata o maina latou me ko oi e aofia i te potukau o saito. Ne iloa pefea ne latou te mea tenā?
(Mataio 13:30) Tuku ke ola fakatasi aka latou ke oko ki te taimi e ‵kati ei a saito, kae i te ‵tau e ‵kati ei a saito; ko fai atu ei au ki tino ‵kati saito: Unu muamua a mouku ma‵sei kae saisai ki saitaga ko ‵sunu ei; ka oti ko ‵luku mai ei a saito ki loto i toku fale saito.’”
w13 7/15 12 ¶10-12
“Kiloke! Au e Fakatasi mo Koutou i Aso Katoa”
10 Muamua la, ko te unuga o mouku ma‵sei. Ne fai mai Iesu penei: “I te ‵tau e ‵kati ei a saito; ko fai atu ei au ki tino ‵kati saito: Unu muamua aka a mouku, saisai” ei ki fusiga mouku. Mai tua o te 1914, ne kamata ei o “unu” ne agelu a Kelisiano kolā e fai pelā me ne mouku ma‵sei mai te ‵vae keatea o latou mai i “fanau o te Malo” kolā ne fakaekegina.”—Mata. 13:30, 38, 41.
11 I te gasologa ki mua o te galuega tenei, ne kamata o manino mai i ei a te ‵kese o potukau e lua konei. (Faka. 18:1, 4) I te 1919, ne manino ‵lei mai i te taimi tenā me ko pakū a Papelonia te Sili. Se a te mea tāua ne lavea atu ei te tu ‵kese o Kelisiano ‵tonu mai Kelisiano ‵loi? Ko te galuega talai. Ne kamata o faka‵mafa atu ne latou kolā ne fai ne latou a te takitakiga o Tino A‵koga ki te Tusi Tapu, a te tāua ke aofia a tino taki tokotasi i te galuega ko te talaiatuga o te Malo. E pelā me se fakaakoakoga, ne ‵lomi aka a te tamā tusi ko te To Whom the Work Is Entrusted, i te 1919 kae ne fakamalosi atu i ei ki Kelisiano fakaekegina katoa ke talai mai fale ki fale. E fai mai penei: “E foliga mai me i te galuega tenei se galuega lasi ‵ki, kae i a te Aliki a te galuega, kae ka fai ne tatou te galuega tenei i tena malosi. E maua eiloa ne koe a te tauliaga ke kau atu ki ei.” Ne ‵saga atu pefea ki ei? Mai te taimi tenā o fano ki mua, ne lipoti mai The Watch Tower i te 1922, me ne toe fakamalosi aka ne Tino A‵koga ki te Tusi Tapu a te faiga o te lotou galuega talai. E seki leva, kae fai a te galuega mai fale ki fale e pelā me se fakailoga lauiloa o Kelisiano fakamaoni konā—e pelā eiloa mo aso nei.
12 A te lua o mea, ko te ‵lukumaiga o saito. Ne fakatonu atu a Iesu ki ana agelu penei: “Ka oti ko ‵luku mai ei a saito ki loto i toku fale saito.” (Mata. 13:30) Talu mai te 1919, ne kamata ei o ‵luku mai a te kau fakaekegina ki loto i te fakapotopotoga Kelisiano telā ne toe fakatu aka. Kae mō Kelisiano fakaekegina kolā e ola i te gataga o te olaga tenei, a te lotou toe ‵lukumaiga ki loto i te fale saito ka fai māfai ko maua ne latou te lotou taui i te lagi.—Tan. 7:18, 22, 27.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
(Mataio 12:20) E seai se mouku telā ka magemage ka lakalaka ne ia, kae ka se tamate ne ia se ‵vae o te moli telā kākā malie ke oko eiloa ki te taimi e aumai ei ne ia te fakamasinoga tonu mo te manuia.
Manatu mō sukesukega mai te Mat 12:20 i te nwtsty
‵vae o te moli: A te moli telā e masani o fakaaoga ne tino i olotou fale se tamā moligako telā e utu ki te sinu olive. E ‵tau o faka‵fonu te sinu ko te mea ke kā ‵lei a te ‵vae o te moli. A te tugapati Eleni ki te “‵vae o te moli” e mafai o fakasino atu ki se ‵vae telā ko oti ne tamate kae koi au malielie eiloa. A te valoaga i te Isa 42:3 ne ‵valo mai a te alofa atafai o Iesu; e se mafai eiloa o tamate ne ia a te fakamoemoega o tino loto mau‵lalo kae loto vāi‵vai.
(Mataio 13:25) I te taimi ne ‵moe i ei a tino, ne fanatu tena fili kae ‵toki ne ia a mouku ma‵sei i va o saito kae fano.
E Iloa ne Koe?
E mata, e talitonu koe me i aso mua, ne ‵toki ne se tino a mouku i te fatoaga saito a te suā tagata?
I TE Mataio 13:24-26, ne fai mai a Iesu, penei: “A te Malo o te lagi e pelā me se tagata telā ne ‵toki ne ia a fuaga ‵lei i tena fatoaga. I te taimi ne ‵moe ei a tino i te po, ne fanatu tena fili, ‵toki ne ia a mouku i va o saito, fano ei keatea. I te taimi ne ola aka ei a lakau kae ‵fua mai, ne ola aka foki a mouku.” Ne fakafesili aka ne tino tusitala kese‵kese me e mata, a te tala fakatusa tenei se mea tonu, kae ne fakaasi mai i tusitusiga mua o tulafono a te kau Loma me se mea tonu.
“A te ‵tokiga o mouku i se fatoaga ona ko te fia taui ma sui . . . Se agasala mai lalo i te tulafono faka-Loma. A te faiga o te tulafono ki te mataupu tenā e fakaasi mai i ei i te faifaiga tenā se mea masani,” ko pati i se tikisionale i te Tusi Tapu. E fakamatala mai a te tino sukesuke i mea tau tulafono ko Alastair Kerr me i te 533 T.A., ne ‵lomi ne te Emepela o Loma ko Justinian a tena tusi ko te Digest, se fakasologa o tulafono a te kau Loma mo vaegā tusitusiga mai tino kolā e ‵poto i mea tau tulafono (kāti mai te 100-250 T.A.). E ‵tusa mo te tusi tenei (Digest, 9.2.27.14), ne fakasino atu loa a te tino poto i mea tau tulafono ko Ulpian ki se fakamasinoga telā ne fai ne se tino maluga o Loma i te lua senitenali, ko Celsus. E isi ne mouku ne ‵toki i se fatoaga a te suā tino, kae ne iku atu eiloa ki te fakamaseiga o lakau kaina katoa. Ne fakaasi mai i te Digest a saolotoga mai lalo i te tulafono kolā e tuku atu ki te tino i a ia te fatoaga, io me ki te tino galue, ke maua mai se fakasalaga o te tino telā ne fakamasei ne ia.
A te vaegā uiga masei tenā ne sae aka i te Emupaea o Loma i aso mua se fakaasiga me e tonu eiloa te mea telā ne fakamatala mai ne Iesu.
Faitauga ki te Tusi Tapu
(Mataio 12:1-21) I te taimi tenā, ne olo atu ei a Iesu mo ana soko i loto i te fatoaga saito i te Sapati. Ne fia‵kai ana soko, tau ei ne latou a kaufui saito o kai. 2 I te laveaga ne Falesaio a te mea tenei, fai atu ei latou ki a ia: “Kiloke! Ko fai ne ou soko a te mea telā e tapu i te Sapati.” 3 Ne fai atu a ia ki a latou: “E a, e seki fai‵tau koutou ki te mea ne fai ne Tavita mo ana tāgata i te taimi ne fia‵kai ei latou? 4 I te taimi ne ulu ei a ia ki loto i te fale o te Atua kae kai ne latou a falaoa kolā ko oti ne ofo atu ki te Atua, se mea telā e tapu ma kai a ia ki ei io me ko latou kolā ne olo mo ia, kae na ko faitaulaga fua? 5 Io me e seki fai‵tau koutou ki te Tulafono me i taimi o Sapati ne soli sāle ne faitaulaga i te faletapu a te Sapati kae e se agasala eiloa latou? 6 Kae e fai atu au ki a koutou me e isi se tino i konei e sili atu i te faletapu. 7 Tela la, moi fai ne malamalama koutou i te uiga o te mea tenei, ‘Au e manako ki te alofa fakamagalo, kae e se ko taulaga,’ penei e se taku fakamasei ne koutou a tino e se agasala. 8 Me i te Tama a te tagata ko te Aliki o te Sapati.” 9 I te tiakinaga ne ia a te koga tenā, fanatu ei a ia ki loto i te lotou sunako, 10 kae kiloke! e isi se tagata i konā e ‵mate tena lima! Fesili atu ei latou ki a ia, “E a, e saoloto i te tulafono ke faka‵lei a masaki i te Sapati?” me ne ‵sala latou ki se mea ke ‵losi atu ki a ia. 11 Ne fai atu a ia ki a latou: “Kafai e tasi fua tau mamoe ke tō te mamoe tenā ki loto i se lua i te Sapati, e a, e isi se tagata i a koutou ka se puke ne ia te mamoe tenā o ‵futi aka ki luga? 12 E sili fakafia atu te tāua o te tagata i lō te mamoe! Tela la, e saoloto i te tulafono ke fai a mea ‵lei i te Sapati.” 13 Tenā ne fai atu ei a ia ki te tagata tenā: “‵Fola mai tou lima.” Kae ne ‵fola atu ne ia tena lima, ko te mea eiloa ko ‵lei e pelā mo tena suā lima. 14 Kae ne olo a Falesaio ki tua kae fono ke tamate ne latou a ia. 15 Ne iloa ne Iesu a te mea tenā, fano ei a ia kea‵tea. Ne tau‵tali atu foki i a ia a tino e tokouke, ne faka‵lei ne ia a latou katoa, 16 kae fakatonu malosi atu a ia ki a latou ke mo a ma fakailoa atu ki tino a mea e uiga ki a ia, 17 ko te mea ke mafai o fakataunu a pati kolā ne fai e auala i te pelofeta ko Isaia, ana muna: 18 “Kiloke! Tenei taku tavini telā ne filifili ne au, taku fagasele, telā ne talia ne au! Ka tuku atu ne au ki luga i a ia toku agaga kae ka fakamaina ne ia ki atufenua katoa a te uiga o te fakamasinoga tonu. 19 Ka se kinau a ia io me pakalaga, io me lagona ne se tino tena leo i auala. 20 E seai se mouku telā ko magemage ka lakalaka ne ia, kae ka se tamate ne ia se ‵vae o te moli telā e kākā malie ke oko eiloa ki te taimi e aumai ei ne ia te fakamasinoga tonu mo te manuia. 21 E tonu, ka fakamoe‵moe a tino katoa ki tena igoa.”
FEPUALI 12-18
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | MATAIO 14-15
“Te Fagaiga o Tino e Tokouke e Auala i Nāi Tino”
(Mataio 14:16, 17) Kae ne fai atu a Iesu ki a latou: “E se ‵tau o olo latou; tuku atu ne koutou ne meakai ke ‵kai ei latou.” 17 Ne fai atu latou ki a ia: “E seai ne omotou meakai i konei ka na ko falaoa fua e lima mo ika e lua.”
w13 7/15 15 ¶2
Te Fagaiga o Tino e Tokouke e Auala i Nāi Tino
2 I te laveaga ne ia te vaitino, ne alofa a Iesu i tino, ne faka‵lei ei ne ia a tino ma‵saki kae akoako atu latou ki mea e uke e uiga ki te Malo o te Atua. I te fakaafiafi, ne fakamalosi atu a soko o Iesu ki a ia ke tuku a tino ke olo ko te mea ke mafai o ‵togi ne olotou meakai i fa‵kai ‵pili mai. Kae ne fai atu a Iesu ki ana soko penei: “Tuku atu ne koutou ne meakai ke ‵kai ei latou.” Kāti ne ‵numi malosi latou i ana pati me i meakai ne maua ne latou e mu‵tana fua—e lima falaoa mo tamā ika e lua.
(Mataio 14:18, 19) Ana muna: “Aumai a mea konā ki a au.” 19 Kae ne fakatonu atu a ia ki te vaitino ke saga‵saga ki lalo i mouku. Tenā ne puke ei ne ia a falaoa e lima mo ika e lua, kae kilo aka ki te lagi, fai te fakafetai, kae i te otiga ne tofitofi ne ia a falaoa, tuku atu ei ne ia ki ana soko, kae ne tuku atu ne ana soko ki te vaitino.
w13 7/15 15 ¶3
Te Fagaiga o Tino e Tokouke e Auala i Nāi Tino
3 Ona ko tena alofa ki tino ne fai ei ne Iesu se vavega ko te vavega fua e tasi telā ne tusi ne tino tusi Evagelia katoa e toko fa. (Male. 6:35-44; Luka 9:10-17; Ioa. 6:1-13) Ne fai atu a Iesu ki ana soko ke fai atu ki te vaitino ke saga‵saga ki lalo i mouku i potukau e taki 50 mo taki 100. I te otiga ne fai ne ia te fakafetai, ne kamata ei o tofitofi ne ia a falaoa kae vaevae a ika. Kae i lō te tuku tonu atu ne ia o meakai ki tino, ne tufa atu ne Iesu “ki ana soko, a ko ana soko ki te vaitino.” E auala i se vavega, ne lava kae ‵toe a meakai ke ‵kai ki ei a tino katoa! Ke mafaufau ki te mea tenei: Ne fagai ne Iesu a te fia afe o tino e auala i nāi tino—ko ana soko.*
(Mataio 14:20, 21) Tenā ne ‵kai ei a latou katoa kae ma‵kona, kae ko mekai kolā ne ‵toe ne faka‵fonu ki ei a tapola e 12. 21 A tino kolā ne ‵kai e nofo ki se toko 5,000 tāgata, i tafa o fāfine mo tama‵liki fo‵liki.
Manatu mō sukesukega mai te Mat 14:21 i te nwtsty
i tafa o fāfine mo tama‵liki fo‵liki: Ko Mataio fua ne fakasae mai ne ia a fāfine mo tama‵liki fo‵liki i te fakamatalamaiga ne ia o te vavega tenei. E mautinoa eiloa me i te aofaki o latou kolā ne fagai fakavavega e silia atu mo te 15,000.
w13 7/15 15 ¶1
Te Fagaiga o Tino e Tokouke e Auala i Nāi Tino
FAKAATAATA i tou mafaufau a te mea tenei. (Faitau ki te Mataio 14:14-21.) Ne tupu mai mua malie eiloa o te Paseka i te 32 T.A. Ne ‵nofo atu se vaitino o tāgata e toko 5,000 mo fāfine mo tamā tama‵liki fakatasi mo Iesu mo ana soko i se koga lavaki i te kogā koga o Petesaita, se fa‵kai e tu i te feitu ki matū o te tafatai o te Tai o Kalilaia.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
(Mataio 15:7-9) Koutou ne tino ‵loi, ne fakasino tonu atu eiloa ki a koutou a te valoaga a Isaia i ana pati konei: 8 ‘A tino konei e āva mai fua ki a au i olotou laugutu, kae ko olotou loto e ‵mao ‵ki mai i a au. 9 E seai se aoga e tapuaki mai ei latou ki a au, me e fakavae olotou akoakoga ki fakatonuga a tāgata.’”
Manatu mō sukesukega mai te Mat 15:7 i te nwtsty
tino ‵loi: A te pati Eleni hy·po·kri·tesʹ e fakasino tonu eiloa i te ‵gana Eleni (kae fakamuli ifo i te ‵gana Loma) ki tino lauiloa i ata kolā e pei ne latou a mea ufi mata ‵lasi kolā ko oti ne faite ke mafai o fulifuli te leo. Ne fakaaoga te pati tenei i se auala fakatusa ke fakasino atu ki so se tino telā e ‵funa ne ia ana kilokiloga io me ko ana uiga ‵tonu mai te uiga fakaloiloi. Ne taku ne Iesu a takitaki lotu Iutaia e pelā me ne “tino ‵loi.”—Mat 6:5, 16.
(Mataio 15:26) Ne tali atu a Iesu: “E sē se mea tonu ke puke a falaoa a tama‵liki kae ‵pei atu ki tamā kuli.”
Manatu mō sukesukega mai te Mat 15:26 i te nwtsty
tama‵liki . . . tamā kuli: Ona ko te mea e se ‵ma a kuli e ‵tusa mo te Tulafono faka-Mose, e fakaaoga faeloa i te Tusi Tapu a te pati tugapati tenei i se auala sē ‵lei.” (Le 11:27; Mat 7:6; Fpi 3:2; Fks 22:15) Kae i tusi a Maleko mo Mataio e uiga ki tala o te sau‵talaga a Iesu, ne fakaaoga eiloa a te pati tenei “tamā kuli” io me ko te “fale kuli” ke fakamāmā aka i ei a te ‵pau o mea konei. Kāti ne fakaasi mai i te mea tenei me ne fakasae aka ne Iesu se tugapati fakalofalofa mō manu fagai a tino kolā e se ne Iutaia. Mai te fakatusa atu a te kau Isalaelu ki “tama‵liki” kae ko tino mai fenua fakaa‵tea ki “tamā kuli,” e mautinoa eiloa me ne manako a Iesu ke fakaasi atu a mea kolā e ‵tau o fakamuamua. I se fale telā e isi ne tama‵liki mo kuli, ko tamaliki eiloa e fagai muamua.
Faitauga ki te Tusi Tapu
(Mataio 15:1-20) Ne olo atu ki a Iesu a Falesaio mo failautusi mai Ielusalema kae fai atu: 2 “Kaia e fakaseaoga ei ne ou soko a tuu mo aganuu a tino i aso mua? E pelā mo te mea tenei, e se ‵fulu olotou lima māfai ko pili o ‵kai.”
3 Ne tali atu a ia ki a latou: “Kaia e fakaseaoga ei ne koutou a fakatonuga a te Atua ona ko otou tuu mo aganuu? 4 E pelā mo te mea tenei, ne fai mai te Atua, ‘Āva ki tou tamana mo tou mātua,’ kae ko ‘Te tino telā e taku fakamasei ne ia tena tamana io me ko tena mātua e ‵tau o tamate.’ 5 Kae e fai mai koutou, ‘So se tino e fai atu ki tena tamana io me ko tena mātua penei: “So se mea a aku telā e mafai o aoga ki a koulua, ko taku meaalofa tenā ki te Atua,” 6 ko se manakogina eiloa ke āva a te tino tenā ki tena tamana.’ Tela la, ko fakaseaoga ne koutou a te muna a te Atua ona ko otou tuu mo aganuu. 7 Koutou ne tino ‵loi, ne fakasino tonu atu eiloa ki a koutou a te valoaga a Isaia i ana pati konei: 8 ‘A tino konei e āva mai fua ki a au i olotou laugutu, kae ko olotou loto e ‵mao ‵ki mai i a au. 9 E seai se aoga e tapuaki mai ei latou ki a au, me e fakavae olotou akoakoga ki fakatonuga a tāgata.’” 10 I konā loa, ne kalaga atu a ia ki te vaitino ke fakapili‵pili mai kae fai atu ki a latou: “Faka‵logo mai kae taumafai ke malama‵lama koutou i te uiga o te mea tenei: 11 E se ko te mea telā e ulu ki te gutu e fakalailai ne ia se tagata, kae ko te mea telā e vau mai te gutu e fakalailai ne ia tou tagata.”
12 Tenā ne olo atu ei ana soko kae fai atu ki a ia: “E iloa ne koe me ne kaitāua ‵ki a Falesaio i te lagonaga ne latou au pati konā?” 13 Ne tali atu a ia, ana muna: “A lakau katoa kolā e seki ‵toki ne toku Tamana telā i te lagi ka unu kea‵tea. 14 Tuku ei latou penā. A latou ne takitaki ‵kivi. Tela la, kafai e takitaki ne se tagata ‵kivi a te suā tagata ‵kivi, ka ‵to tokolua lāua ki loto i te lua.” 15 Ne tali atu a Petelu: “Fakamaina mai ki a matou a te tala fakatusa tenā.” 16 Ne fai atu a ia: “E a, e se maina foki koutou i ei? 17 E se iloa ne koutou me i mea katoa kolā e ulu ki te gutu, e olo i loto i te tinae, ko olo ei ki tua? 18 Kae ko so se mea telā e vau ki tua mai te gutu e vau ‵tonu eiloa mai te loto; konā la a mea e fakalailai ne latou te tagata. 19 E pelā mo te mea tenei, e māfua mai i te loto a mea ma‵sei katoa, ko te tatino, te mulilua, amioga fakatauavaga sē ‵tau, te kaisoa, te molimau ‵pelo mo pati ma‵sei. 20 Konei la a mea e fakalailai ne latou se tagata; kae ko te kai e aunoa mo te ‵fulu o lima e seai se tagata e lailai i ei.”
FEPUALI 19-25
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | MATAIO 16-17
“I o oi a Mafaufauga e Maua ne Koe?”
(Mataio 16:21, 22) Mai te taimi tenā o fano ki mua, ne kamata o fakamatala atu ne Iesu ki ana soko me e ‵tau mo ia o fano ki Ielusalema ke logo‵mae a ia i mea e uke mai toeaina mo faitaulaga pule mo failautusi, kae ka tamate a ia, kae i te tolu o aso ka toe fakatu aka ei a ia. 22 Ona ko te mea tenei ne ‵taki atu a ia ne Petelu ki se feitu e tasi kae kamata o ‵viki atu ki a ia, ana muna: “Te Aliki, ke alofa koe ki a koe eiloa ke mo a eiloa ma tupu te mea tenei ki a koe.”
Tāgata A‵vaga—Ke Fakatāua te Tulaga Pule o Keliso
17 I se isi taimi, ne fai atu a Iesu ki ana apositolo me ‵tau o fanatu a ia ki Ielusalema, ko te koga telā ka fakasauā ei a ia ne ‘toeaina, faitaulaga sili, mo faiakoga o te Tulafono, kae tuku atu foki ke tamate, ka ko te tolu o aso ko toetu mai ei a ia.’ Ona ko te mea tenei ne fakatafa keatea ne Petelu a Iesu kae faipati ‵tonu atu, penei: “Te Aliki, ke alofa atu a te Atua ki a koe, ke mo a e oko ki a koe a mea konā!” E manino ‵lei me ne faka‵kivi a te kilokiloga a Petelu ne tena alofa. Ne manakogina i ei ke faka‵tonu aka te mea tenā. Tela la, ne fai atu ei a Iesu ki a ia: “Satani, fano keatea mai i a au. A toku ala ko ‵pono ne koe, ka ko ou mafaufauga, e se ne mafaufauga faka te Atua, kae ne mafaufauga faka te foitino!”—Mataio 16:21-23.
(Mataio 16:23) Ne ‵fuli atu tena tua, kae fai atu ki a Petelu: “Fano kea‵tea mai i a au, e Satani! Ko fai koe mo fai se fakalavelave ki a au, me i a koe e se mafaufau e pelā mo te Atua kae e pelā mo tāgata.”
w15 5/15 13 ¶16-17
Ke Matapula‵pula Koutou—E Manako Satani ke Folo Koe!
16 E mafai foki o fakavalea ne Satani a tavini loto finafinau a Ieova. E pelā me se fakaakoakoga, mafaufau ki te mea ne tupu i te taimi ne fai atu ei a Iesu ki ana soko me i a ia ko pili o tamate. E seai se fakalotolotolua me ne fakatafa ne te apositolo ko Petelu a ia mo te loto ‵lei kae fai atu: “Te Aliki, ke alofa atu te Atua ki a koe, ke mo a e oko ki a koe a mea konā.” Ne faipati ‵tonu atu a Iesu ki a Petelu penei: “Fano keatea, e Satani!” (Mata. 16:22, 23) Kaia ne fakaigoa ei ne Iesu a Petelu ki a “Satani”? Me ne iloa ne Iesu a mea ko pili o ‵tupu ki a ia. Ne oko mai te itula ka mate ei a ia pelā me se taulaga togiola kae fakamaoni atu ei i te Tiapolo se tino loi. I te ‵toe taimi tāua tenā i tala fakasolopito, e se tenā eiloa te taimi “ke alofa” a Iesu ki a ia eiloa. A te sē fakaeteete o Iesu, ko te mea telā ne manako a Satani ke fai ne ia.
17 I te taimi ko pili atu ei tatou ki te gataga o te olaga masei tenei, ko ‵nofo atu eiloa tatou i taimi faiga‵ta. E manako a Satani ke manatu mā‵ma tatou, ke “a‵lofa” tatou ki a tatou eiloa mai te fakagaligali aka ne tatou a ‵tou tulaga i te lalolagi nei, ko se matapula‵pula ei tatou. Ke mo a ma talia ke tupu se mea penā ki a koe! I lō te fai penā, “ke tumau i te matapula‵pula.” (Mata. 24:42) Ke mo a ma talitonu ki auala faitogafiti a Satani mai te mafaufau me koi ‵mao te gataga—io me ka se oko mai eiloa.
(Mataio 16:24) Tenā ne fai atu ei a Iesu ki ana soko: “So se tino e fia tautali mai i a au, ke se toe mafaufau ki a ia eiloa, kae ke amo tena pou fakasaua kae tumau i te tautali mai i a au.
w06 4/1 23 ¶9
‘Olo Atu o Fai a Soko, Papatiso Foki Latou’
9 Ne a mea e aofia i te fakaakoakoga a Iesu ke fai te loto o te Atua? Ne fai atu Iesu ki ana soko: “So se tino e tautali mai i a au, ke se mafaufau ki a ia eiloa, kae ke amo tena sataulo, ko tautali mai ei i a au.” (Mataio 16:24) E fakaasi mai ne ia i konei a mea e tolu kolā e ‵tau o fai ne tatou. Muamua la, e ‵tau mo se tino o “se mafaufau ki a ia eiloa.” I nisi tugāpati e ‵tau o ‵teke tatou ki ‵tou manakoga kaimanako kae se ‵lei, kae ke talia ne tatou a pati fakatonutonu mo fakatakitakiga a te Atua. A te lua o mea ko te ‘amo o ‵tou sataulo.’ I aso o Iesu, a te sataulo se fakailoga o te masiasi mo te logo‵mae. E pelā me ne Kelisiano, e talia ne tatou a logo‵maega ona ko te tala ‵lei. (2 Timoteo 1:8) E ui eiloa e fakatauemu kae fakamasei ne te lalolagi a tatou, e pelā mo Keliso, e se ‘fia ‵saga atu tatou ki mea fakalumaluma’ konā, kae fia‵fia eiloa tatou ki te iloaga me ko fakafiafia ne tatou a te Atua. (Epelu 12:2) A te ‵toe mea, ko te “tautali” atu faeloa i a Iesu—Salamo 73:26; 119:44; 145:2.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
(Mataio 16:18) E fai atu foki au ki a koe: A koe ko Petelu, kae i luga i te kaupapa tenei ka fakatu ne au i ei taku fakapotopotoga, kae ka se mafai ne mataloa o te Tanuga o fakatakavale.
Manatu mō sukesukega mai te Mat 16:18 i te nwtsty
A koe ko Petelu, kae i luga i te kaupapa tenei ka fakatu ne au i ei taku fakapotopotoga: A te pati Eleni ko te peʹtros e fakauiga eiloa ki se “‵pae fatu; se fatu.” Ne fakaaoga i konei a te igoa o (Petelu), ko te ‵fuliga faka-Eleni o te igoa telā ne tuku atu ne Iesu ki a Simona. (Ioa 1:42) A te vaega e tasi o te pati peʹtra ne ‵fuli ki te “kaupapa,” kae e mafai o fakauiga ki te takele papa, se kaupapa io me se matugā kaupapa. A te pati Eleni tenei e sae mai foki i te Mat 7:24, 25; 27:60; Luk 6:48; 8:6; Lom 9:33; 1Ko 10:4; 1Pe 2:8. E mautinoa eiloa me ne seki kilo atu a Petelu ki a ia eiloa e pelā me ko te kaupapa telā ne fakatu ne Iesu i ei a tena fakapotopotoga, me ne tusi i te 1Pe 2:4-8 me i a Iesu ko te “fatu fakavae” telā ne filifili ne te Atua. I se auala tai ‵pau, ne fakasino atu a te apositolo ko Paulo ki a Iesu e pelā me ko te “fakavae” mo te “kaupapa faka-te-agaga.” (1Ko 3:11; 10:4) Tela la ne fakaaoga ne Iesu a vaegā pati i se auala faka‵kata, mai te fai atu: ‘A koe ko Petelu, te kaupapa, telā e lavea ‵lei ne koe te ata tonu o Keliso, “te kaupapa tenei,” te tino telā ka fai mo fakavae i te fakapotopotoga Kelisiano.’
fakapotopotoga: Tenei te fakamatalaga muamua o te pati Eleni ki te ek·kle·siʹa. E ‵fuli mai pati Eleni e lua ko te ek, telā e fakauiga ki “tua,” mo te ka·leʹo, telā e fakauiga ki te “ke kalaga.” E fakasino atu loa ki se potukau o tino kolā e maopoopo fakatasi mō se pogai io me se galuega fakapito. (Ke onoono ki Fakamatalaga o Pati i te Tusi Tapu.) I te fakamatalaga tenei, ne ‵valo mai ne Iesu te fakamaopoopomaiga o te fakapotopotoga Kelisiano, telā e aofia i ei a Kelisiano fakaekegina, kolā e fai pelā me ne “fatu ola” telā ne “faite ki ei se fale faka-te-agaga.” (1Pe 2:4, 5) Ne fakaaoga faeloa a te pati Eleni tenei i te Septuagint telā e tai ‵pau mo te pati Epelu telā ne ‵fuli ki te “fakapotopotoga,” telā e fakasino atu faeloa ki te fenua kātoa o tino o te Atua. (Teu. 23:3; 31:30) I te Galuega 7:38, a tino Isalaelu kolā ne fakasaoloto mai ki tua mo Aikupito ne fakasino atu ki ei e pelā me se “fakapotopotoga.” I se auala tai ‵pau, a Kelisiano kolā “ne kalagagina . . . mai te pouliga ki tena mainaga fakaofoofogia” kae ne “filifili . . . mai te lalolagi” ke fakatu aka ei “te fakapotopotoga a te Atua.”—1Pe 2:9; Ioa 15:19; 1Ko 1:2.
(Mataio 16:19) Ke tuku atu ne au ki a koe a kī o te Malo o te lagi, kae ko so se mea e saisai ne koe i te lalolagi ko oti ne saisai i te lagi, kae ko so se mea e ‵tala ne koe i te lalolagi ko oti ne ‵tala i te lagi.”
Manatu mō sukesukega mai te Mat 16:19 i te nwtsty
kī o te Malo o te lagi: I te Tusi Tapu, a tino kolā e tuku atu ne latou a vaegā kī penā, i se auala tonu io me i se auala fakatusa, e tuku atu ki a latou te tulaga pule. (1No 9:26, 27; Isa 22:20-22) Tela la, a te tugapati te “kī” e fakasino atu loa ki te tulaga pule io me ko tiute. Ne fakaaoga ne Petelu a “kī” konei ne tuku atu ki a ia ke ‵tala atu ki tino Iutaia (Ga 2:22-41), tino Samalia (Ga 8:14-17), mo tino mai Fenua Fakaa‵tea (Ga 10:34-38) a te avanoaga ke maua ne latou te agaga o te Atua mo se kilokiloga ‵lei ke ulu atu latou ki loto i te Malo o te lagi.
Faitauga ki te Tusi Tapu
(Mataio 16:1-20) Ne olo atu a Falesaio mo Satukaio ki a Iesu i konā o tofotofo a ia, kae ne fesili atu latou ki a ia ke fakaasi mai ne ia ki a latou se fakailoga mai te lagi. 2 Ne tali atu a ia ki a latou: “Kafai ko afiafi e fai aka koutou penei, ‘Ka ‵lei te aso, me e kula malosi te lagi,’ 3 kae i te tafataeao, ‘Ka ‵moko kae ‵to te vaiua i te aso nei, me e kula malosi te lagi kae pouli.’ E iloa ne koutou o fakamatala a foliga o te lagi, kae e se iloa ne koutou o fakamatala a fakailoga o taimi. 4 A te kautama matagā kae mulilua e ‵sala faeloa ki se fakailoga, kae ka seai eiloa se fakailoga e tuku atu ki ei kae na ko te fakailoga o Iona.” Oti aka fano ei tou tagata kae tiaki atu latou. 5 Ne olo atu ana soko ki te suā feitu kae ne puli i a latou ke ave ne falaoa. 6 Ne fai atu a Iesu ki a latou: “Ke matapula‵pula koutou, kae fakaeteete i te mea faka‵fete a te kau Falesaio mo Satukaio.” 7 Kae ne kamata o fai‵pati latou i a latou eiloa, olotou muna: “E seai ne falaoa ne aumai ne tatou.” 8 Ne iloa ne Iesu olotou pati, kae fai atu: “Kaia e fai‵pati ei koutou me e seai ne otou falaoa, koutou kolā e fo‵liki otou fakatuanaki? 9 E a, e se lavea ne koutou te manatu tāua i konei, io me e se masaua ne koutou a falaoa e lima kolā ne fagai ki ei te toko 5,000 tāgata, mo te fia o tapola kolā ne ‵toe mai i ei? 10 Io me ko falaoa e fitu kolā ne fagai ki ei te toko 4,000 mo te fia o tapola ‵lasi kolā ne ‵toe mai i ei? 11 Kaia ne seki maina ei koutou me i a au ne seki faipati atu ki a koutou e uiga ki falaoa? Kae ke fakaeteete koutou i te mea faka‵fete a te kau Falesaio mo Satukaio.” 12 Tenā ne maina ei latou me ne fai atu a ia ke fakaeteete, e se ki te mea faka‵fete falaoa, kae ko akoakoga a Falesaio mo Satukaio. 13 I tena okoatuga ki te kogā koga ko Kaisaleia Filipi, fesili atu ei a Iesu ki ana soko: “Ne a muna a tino, me ko oi te Tama a te tagata?” 14 Olotou muna: “E fai mai a nisi tino me ko Ioane te Papatiso, kae ko nisi tino ko Elia, kae e fai mai foki a nisi tino me ko Ielemia io me se tino e tokotasi o te kau pelofeta.” 15 Ne fai atu a ia ki a latou: “Kae ko koutou la, se a te otou faka‵tau, ko oi au?” 16 Ne tali atu a Simona Petelu: “A koe ko te Keliso, ko te Tama a te Atua ola.” 17 Ne tali atu a Iesu ki a ia: “Ke fiafia koe e Simona te tama a Iona, me e seki fakailoa atu ne se tino ki a koe a te mea tenei kae ko toku Tamana i te lagi ne fakailoa atu ne ia. 18 E fai atu foki au ki a koe: A koe ko Petelu, kae i luga i te kaupapa tenei ka fakatu ne au i ei taku fakapotopotoga, kae ka se mafai ne mataloa o te Tanuga o fakatakavale. 19 Ka tuku atu ne au ki a koe a kī o te Malo o te lagi, kae ko so se mea e saisai ne koe i te lalolagi ko oti ne saisai i te lagi, kae ko so se mea e ‵tala ne koe i te lalolagi ko oti ne ‵tala i te lagi.” 20 Tenā ne fakatonu malosi atu ei a ia ki ana soko ke mo a eiloa ma fakaasi atu ki so se tino i a ia ko te Keliso.
FEPUALI 26–MATI 4
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | MATAIO 18-19
“Ke ‵Kalo Kea‵tea Mai te Fakavāivāi ne Koe a Koe Eiloa mo Nisi Tino”
(Mataio 18:6, 7) Kae ko so se tino e fakavāivāi ne ia se tino i tino fatauva konei, kolā e fakatuanaki mai ki a au, e ‵lei atu ke ‵sai tena ua ki se fatu solo saito telā e toso ne se asini kae atu ke ‵goto ki lalo i te ‵kano moana. 7 “Kalofa eiloa i te lalolagi ona ko mea kolā e fakavāivāi ne latou a tino! E tonu, ka oko mai eiloa a mea kolā e fakavāivāi ne latou a tino!
Manatu mō sukesukega mai te Mat 18:6, 7 i te nwtsty
se fatu solo saito telā e toso ne se asini: Io me se “fatu solo saito lasi.” Eleni, “se fatu solo saito a asini.” Kāti a te fatu solo saito tenā e nofo ki se 1.2-1.5 m (4-5 futu), ne ‵mafa ‵ki eiloa telā ne manakogina i ei ke fakagasuesue ne se asini.
Ata mo pese i te nwtsty
Fatu solo saito
Ne fakaaoga eiloa a fatu solo saito mo solo a saito penā foki a sinu mai olive. A nisi fatu e fo‵liki fua kae mafai o fakagalu ki lima, kae ko nisi e ‵lasi ‵ki loa telā ko manakogina i ei ke fakagalue ne se manu. Kāti e ‵pau eiloa te ‵lasi mo te pou telā ne ‵tule atu ne Samasoni ki luga i te kau Filisitia. (Fam 16:21) Ne lauiloa eiloa te fatu solo saito telā e fakagalue i ei te malosi o te manu i Isalaelu kae penā foki i te ukega o fenua mai lalo o te emupaea o Loma.
Fatu Solo Saito i Luga mo Lalo
A te fatu solo saito telā ne taku mai i konei ne fakagasuesue eiloa ne se manu, e pelā mo te asini, ko te mea ke tuki aka i ei a fuaga olive. A te fatu solo saito mai luga e nofo ki te 1.5 m (5 ft) kae fakagasue ne se fatu solo saito tai lasi atu.
Manatu mō sukesukega mai te Mat 18:7 i te nwtsty
mea kolā e fakavāivāi ne latou a tino: A te uiga tonu o te pati Eleni tenei skanʹda·lon, telā ne ‵fuli ki “mea kolā e fakavāivāi ne latou a tino,” e mafai o fakasino atu ki se malei; e fai mai a nisi tino me fakaaoga i ei se lakau telā e faka‵lave ki ei a te poa. E se gata i ei, ne fakasino atu foki ki so se fakalavelave telā e mafai o fakavāivāi ei se tino io me fai ei ke siga se tino. I se auala fakatusa, e fakasino atu eiloa ki se faifaiga io me se fakanofonofoga telā e ‵taki atu ei se tino ke tautali atu i se auala sē ‵lei, ke fakavāivāi io me fai ei ke siga se tino, io me fai ei ke tosina atu ki se agasala. I te Mat 18:8, 9, a te veape tenei skan·da·liʹzo, telā ne ‵fuli ki te “fakavāivāi,” e mafai foki o ‵fuli ki te “fai pelā me se malei; fai ke agasala.”
(Mataio 18:8, 9) Kafai ko tou lima io me ko tou vae e fakaagasala ne ia koe, ‵kati ke tō kae ‵pei kea‵tea. E ‵lei atu ke maua ne koe te ola e aunoa mo se lima io me se vae i lō ‵tou ‵pei atu mo ou lima e lua mo ou vae e lua ki te afi se-gata-mai. 9 Kafai foki ko tou mata e fakaagasala ne ia koe, ‵kape ke tō kea‵tea. E ‵lei atu ke maua ne koe te ola mo tou mata e tasi i lō tou ‵pei atu mo ou mata e lua ki te afi i Kena.
Manatu mō sukesukega mai te Mat 18:9 i te nwtsty
Kena: A te pati tenei ne ‵fuli mai te pati Epelu ko te geh hin·nomʹ, telā e fakauiga ki te “vanu o Hinomo,” i te feitu saute-togala o Ielusalema mua. (Onoono ki te E12, mape “Ielusalema mo Kogā Koga i ei.”) I aso o Iesu, ne fai a te vanu telā mo koga e ‵sunu i ei a foitino ‵mate, tela la a te pati “Kena” ne fetaui ‵lei eiloa ki te fakailoga o te fakaseaiga se-gata-mai.
Fakamatalaga o Pati i te nwtsty
Kena
Te igoa Eleni o te vanu o Hinomo, i te feitu saute-togala o Ielusalema mua. (Iel 7:31) Ne fakasino fakavaloaga atu ki ei e pelā me se koga e ‵pei ki ei foitino ‵mate. (Iel 7:32; 19:6) E seai eiloa se fakamaoniga me ne ‵pei atu a manu mo tino ki loto i Kena ke ‵sunu ola io me fakapuapuaga i ei. Tela la, e se mafai o fai te koga tenā e pelā me se fakailoga o se koga tonu telā e fakapuapuaga i ei a tino ola ki te se-gata-mai i se afi tonu. I lō te fai penā, ne fakaaoga a Kena ne Iesu mo ana soko ke fai mo fai se fakailoga o te fakasalaga se-gata-mai o te “mate fakalua,” telā ko te fakaseaiga ki te se-gata-mai.—Fa 20:14; Mat 5:22; 10:28.
(Mataio 18:10) Ke mo a eiloa ma takalia‵lia koutou ki se tokotasi o tino fatauva konei, me e fai atu au ki a koutou me e ‵kilo atu faeloa olotou agelu i te lagi ki foliga o toku Tamana telā i te lagi.
Manatu mō sukesukega mai te Mat 18:10 i te nwtsty
‵kilo atu ki foliga o toku Tamana: Io “me maua se fesokotakiga mo toku Tamana.” Ona ko te mea e maua ne latou o fesokotaki ‵tonu atu ki te Atua, ko tino faka-te-agaga fua e mafai o lavea ne latou a foliga o te Atua.—Eso 33:20.
w10 11/1 16
Te Auala e Aoga ei a Agelu ki a Tatou
Ne fakaasi mai ne Iesu me ne tuku atu ki agelu a te tiute ke onoono ki te ‵lei o tavini a te Atua i te feitu faka-te-agaga. Tela la, i te taimi ne fakailoa atu ei ne Iesu ki ana soko ke mo a e fakavāivāi ne latou a nisi tino, ne fai atu a ia, penei: “Ke mo a eiloa ma takalia‵lia koutou ki se tokotasi o tino fatauva konei, me e fai atu au ki a koutou me e ‵kilo atu faeloa olotou agelu i te lagi ki foliga o toku Tamana telā i te lagi.” (Mataio 18:10) Mai te faiga tenei, ne seki fakauiga eiloa a Iesu me e ‵tau eiloa o ‵tofu ana soko mō se agelu ke leoleo atu ki a ia. Kae ne fakaasi atu ne Iesu me i agelu kolā e ga‵lue fakatasi mo te Atua e fia‵fia eiloa o fesoasoani atu ki tino taki tokotasi i te fakapotopotoga Kelisiano.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
(Mataio 18:21, 22) Tenā ne fanatu ei a Petelu kae fai atu ki a ia: “Te Aliki, e fakafia taimi e agasala mai ei toku taina ki a au kae e ‵tau o fakamagalo ne au? E a e fakafitu taimi?” 22 Muna a Iesu ki a ia: “Au e fai atu ki a koe, e se fakafitu taimi, kae faka-77 taimi.
Manatu mō sukesukega mai te Mat 18:22 i te nwtsty
77 taimi: 77 taimi: E maua foki a te pati tenā i te Ken 4:24 kae e ‵fuli i ei a te tugapati Epelu ki te “77 taimi,” telā e ‵lago atu ki te ‵fuliga ko te “77 taimi.” Faitalia me se a te ‵tou malamalama i ei, a te fakafokifoki mai o te napa fitu e ‵pau eiloa mo te “se-gata-mai” io me “e aunoa mo se tapula.” Mai i te ‵fuliga o te 7 a Petelu ki te 77, ne fai atu a Iesu ki ana soko ke se fai ne latou se tapula mautinoa ki te loto fakamagalo. E ‵kese mai i ei, e fai mai a te Talmud (Yoma 86b) a te Kau Papelonia: “Kafai e agasala se tagata mō te taimi muamua, te lua mo te tolu, e mafai o fakamagalo a ia, kae ko te fa o taimi ko se fakamagalo a ia.”
(Mataio 19:7) Ne fai atu latou ki a ia: “Kaia la ne fakatonu atu ei a Mose ke avatu ne te tagata se pepa fakamaoni ke ‵tala ei te avaga?”
Manatu mō sukesukega mai te Mat 19:7 i te nwtsty
pepa fakamaoni ke ‵tala ei te avaga: Io me se “pepa fakamaoni ke ‵tala ei te avaga.” Mai te fakatonu atu ki se tagata telā e mafaufau ke ‵tala tena avaga ke fakatoka a pepa fakamaoni kae ke ‵sala atu ki manatu fesoasoani mai toeaina, ne fakaavanoa atu ne te Tulafono se taimi ke toe mafaufau a ia ki te fakaikuga tāua tenā. A te manakoga tonu o te Tulafono ko te puipuiga o avaga ‵tala kae ke tuku atu foki ki fāfine se puipuiga. (Teu. 24:1) Kae i aso o Iesu, ne fai ne takitaki lotu a te ‵talaga o avaga e pelā fua me a se mea faigofie ki a latou. Ne fai mai a te tino tusitala mua ko Josephus, se Falesaio telā ne ‵tala tena avaga, me e talia ke ‵tala te avaga a se tino “i so se pogai (kae e ‵tupu eiloa a mea konā ki tāgata).”
Ata mo pese i te nwtsty
Pepa fakamaoni ke ‵tala te avaga
A te pepa fakamaoni tenei ke ‵tala te avaga ne tusi i te ‵gana Alamaika kāti i te 71 io me 72 T.A. Ne maua atu i te feitu ki mātū o Wadi Murabbaat, te takele o te vaitafe malō i te koga lavaki i Iuta. E fai mai me i te ono tauasaga o te taua a te kau Iutaia, ne ‵tala i ei te avaga a Joseph, te tamaliki tagata a Naqsan, mo Miriam, te tamaliki fafine a Ionatana telā ne nofo i te fakai o Masada.
Faitauga ki te Tusi Tapu
(Mataio 18:18-35) “Au e fai ‵tonu atu ki a koutou, so se mea e saisai ne koutou i te lalolagi ko mea kolā ko oti ne saisai i te lagi, kae ko so se mea e ‵tala ne koutou i te lalolagi ko mea kolā ko oti ne ‵tala i te lagi. 19 E toe fai atu foki au ki a koutou, kafai e lotoma‵lie se tokolua i a koutou i te lalolagi ki se mea tāua telā e ‵tau o ‵talo atu e uiga ki ei, ka fakataunu eiloa te mea tenā ne toku Tamana telā i te lagi. 20 Me i so se koga e maopoopo i ei se tokolua io me se tokotolu i toku igoa, e nofo foki au i konā.” 21 Tenā ne fanatu ei a Petelu kae fai atu ki a ia: “Te Aliki, e fakafia taimi e agasala mai ei toku taina ki a au kae e ‵tau o fakamagalo ne au? E a, e fakafitu taimi?” 22 Muna a Iesu ki a ia: “Au e fai atu ki a koe, e se fakafitu taimi, kae faka-77 taimi. 23 “Tenā te pogai e mafai ei o fakatusa te Malo o te lagi ki se tupu telā e manako ke ‵tina mai ne ana pologa olotou kaitalafu ki a ia. 24 I te taimi ne kamata ei o fai ne ia ke ‵tina mai a mea konā, ne aumai ki a ia se tagata telā ne kaitalafu ne ia a taleni e 10,000. 25 Kae ona ko te mea ko se mafai ne ia o ‵togi tena kaitalafu, ne fakatonu atu ei tena matai ke fakatau atu ki tua a ia eiloa fakatasi mo tena avaga mo ana tama‵liki mo ana mea katoa, ko te mea ke ‵togi ki ei tena kaitalafu. 26 Tenā ne punou ifo te pologa kae ifo atu ki a ia, ana muna, ‘Kufaki malie aka, me e toe ‵togi atu eiloa ne au au mea katoa.’ 27 Ona ko te alofa o te matai ki tena pologa, fakamagalo ei ne ia tena kaitalafu kae tuku atu ke fano. 28 Ne fanatu te pologa tenā kae maua ne ia te suā pologa telā ne kaitalafu ne ia e 100 tenali mai i a ia. Ne puke ne ia, ‵kumi tena ua, kae fai atu, ‘‵Togi mai a mea katoa kolā ne kaitalafu ne koe.’ 29 Ne punou ifo te pologa tenā i ana mua kae kamata o fakamolemole atu ki a ia, ana muna, ‘Kufaki malie aka me ka toe ‵togi atu eiloa ne au au mea.’ 30 Kae ne seki talia ne ia kae fakatonu atu ke ‵pei te pologa tenā ki te falepuipui ke oko eiloa ki te taimi ko mafai ei ne ia o ‵tina mai tena kaitalafu. 31 I te laveaga ne nisi pologa a mea katoa ne fai ne ia, ne fanoa‵noa malosi latou, olo atu ei o fakamatala atu a mea katoa kolā ne ‵tupu ki te lotou matai. 32 Tenā ne kalaga atu ei te matai ki tou tagata kae fai atu: ‘Te pologa masei, ne fakamagalo ne au tau kaitalafu, i a koe ne tagi mai ki a au. 33 E a, e se ‵tau foki o fakamagalo ne koe tou taina pologa, e pelā mo koe ne fakamagalo ne au?’ 34 Ona ko te mea tenā, ne kaitaua malosi te matai kae tuku atu a ia ki leoleo o te falepuipui ke oko eiloa ki te taimi e ‵tina mai ei tena kaitalafu kātoa. 35 E penā foki eiloa a mea ka fai ne toku Tamana i te lagi ki a koutou māfai e se fakamagalo ne koutou taki tokotasi otou taina mo otou loto kātoa.”