FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • mwbr18 Apelila itu. 1-8
  • APELILA 2-8

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • APELILA 2-8
  • Tali i te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai (2018)
  • Ulutala fo`liki
  • APELILA 2-8
  • APELILA 9-15
  • Faitauga ki te Tusi Tapu
  • APELILA 16-22
  • Faitauga ki te Tusi Tapu
  • APELILA 23-29
  • Faitauga ki te Tusi Tapu
  • APELILA 30–ME 6
  • manatu mō sukesukega mai te Mko 5:39 i te nwtsty
  • Faitauga ki te Tusi Tapu
Tali i te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai (2018)
mwbr18 Apelila itu. 1-8

Tali ki Fesili mai te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai

APELILA 2-8

KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | MATAIO 26

“Te ‵Kaiga o te Paseka mo te Fakamanatuga—Mea Kolā e Tai ‵Pau mo Mea Kolā e Tai ‵Kese i ei”

(Mataio 26:17-20) I te aso muamua o te ‵kaiga o Falaoa sē Faka‵fete, ne olo atu ei a soko o Iesu, kae fai atu: “Tefea te koga e manako koe ke fakatoka ne matou ke kai koe i ei i te Paseka?” 18 Ana muna: “Olo ki te tagata i te fakai kae fai atu ki ei , ‘Muna a te Faiakoga: “Ko pili mai toku taimi tonu; ka fakamanatu ne au te Paseka fakatasi mo oku soko i tou fale.”’” 19 Ne fai eiloa ne soko te fakatonuga a Iesu ki a latou, fakatoka ei latou mō te Paseka. 20 I te okoga ki te afiafi po, ne saga‵saga fakatasi a ia mo soko e toko 12 i te taipola.

Ata mo pese i te nwtsty

Te ‵Kaiga o te Paseka

A mea ‵tāua i te ‵kaiga o te Paseka e aofia loa i ei: mamoe tao (e seai ne ivi o te manu ne ‵fati) (1); falaoa sē faka‵fete (2); mo laulakau ‵kona (3). (Eso 12:5, 8; Num 9:11) E ‵tusa mo fakamatalaga mai te tusi ko te Mishnah ne mafai o fakasino atu a laulakau ‵kona konei ki letisi, chicory, pepperwort, endive, io me ko dandelion, kolā e fakamasaua atu ki te kau Isalaelu a te lotou nofo pologa mo te fakasaua i Aikupito. Ne fakaaoga eiloa ne Iesu a te falaoa sē fakafete e pelā me se fakatusa o tena foitino lei katoatoa. (Mat 26:26) Kae ko te apositolo ko Paulo ne fakaigoa ne ia a Iesu e pelā me ko te “‵tou mamoe o te Paseka.” (1 Koli. 5:7) I te senitenali muamua, a te uaina (4) se vaega foki e tasi o mea e fakaaoga i te Paseka. Ne fakaaoga ne Iesu a te uaina ke fakasino atu ki te tena toto telā ka fakamaligi atu e pelā me se taulaga.—Mat 26:27, 28.

(Mataio 26:26) Kae koi ‵kai latou, ne puke ne Iesu se falaoa, kae i te otiga ne fai te fakafetai, ne tofitofi ne ia kae tuku atu ki ana soko, ana muna: “Puke, kai. E fakauiga te mea tenei ki toku foitino.”

manatu mō sukesukega mai te Mat 26:26 i te nwtsty

fakauiga: A te pati Eleni ko te e·stinʹ (telā ko te “tenei”) e mafai o lauefa tena uiga e pelā me “fakauiga; fakatusa; e fakasino loa; se sui.” Ne masani eiloa a apositolo ki te uiga o te pati tenei, me i te foitino tonu kae lei katoatoa o Iesu ne lavea eiloa ne latou i olotou mata kae penā foki te falaoa sē fakafete telā ko pili o ‵kai latou ki ei. Tela la, a te falaoa ne seki mafai o fai atu me ko tena foitino tonu eiloa. Se manatu gali ke masaua ne tatou me i te pati Eleni tenei ne fakaoga foki i te Mat 12:7, kae e penā foki a nisi ‵fuliga o te Tusi Tapu ne fakamau eiloa ne latou ki lalo mai te fakaaogaga o te pati “fakauiga.”

(Mataio 26:27, 28) Ne puke a ia ki te ipu, fai ne ia te fakafetai kae tuku atu ki a latou, ana muna: “Inu katoa koutou ki ei, 28 me fakauiga te mea tenei ki toku ‘toto o te feagaiga,’ telā ka ligi ki tua mō tino e tokouke ke fakamagalo ei agasala.

manatu mō sukesukega mai te Mat 26:28 i te nwtsty

toto o te feagaiga: Te feagaiga fou, telā i te va o Ieova mo tino fakaekegina, ne fakagalue aka e auala i te taulaga a Iesu. (Epe 8:10) Ne fakaaoga eiloa ne Iesu i konei a tugāpati ne fakaaoga foki ne Mose i te taimi ne fai ei a ia pelā me se tukumuna mo te kamataga o tuku atu a Tulafono o te feagaiga mō te fenua ko Isalaelu i te Mauga o Sinai. (Eso. 24:8; Epe 9:19-21) E pelā eiloa mo toto o pulumakau mo kouti kolā e fakamau‵tu a te feagaiga o te Tulafono ne fai ne te Atua mo te fenua o Isalaelu, e penā foki te toto maligi o Iesu ne fakamau‵tu aka ei te feagaiga fou telā ka fai ne Ieova mo Isalaelu faka-te-agaga. Kae ne fakagalue aka te feagaiga tenei i te Penitekoso 33 T.A.—Epe 9:14, 15.

Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga

(Mataio 26:17) I te aso muamua o te ‵kaiga o Falaoa sē Faka‵fete, ne olo atu ei a soko ki a Iesu, kae fai atu: “Tefea te koga e manako koe ke fakatoka ne matou ke kai koe i ei i te Paseka?”

manatu mō sukesukega mai te Mat 26:17 i te nwtsty

I te aso muamua o te ‵kaiga o Falaoa sē Faka‵fete: A te ‵Kaiga o Falaoa sē Faka‵fete e kamata i te Nisani po 15, ko te aso mai tua o te Paseka (Nisani 14), kae nofo ki se fitu o aso. (Ke onoono ki te Mataupu Fakaopoopo E15) Kae i aso o Iesu, a te Paseka ko tai pau eiloa mo te aso fakamanatu tenei telā e fai ki se leva e valu o aso, e aofia i ei Nisani po 14, telā e fakasino atu loa ki “te ‵Kaiga o Falaoa sē Faka‵fete.” (Luk 22:1) I te fakamatalaga tenei, a te fuaiupu “I te aso muamua o te” e mafai o fuli foki penei “I te aso mai mua atu.” (Fakatusa ki te Ioa 1:15, 30, telā e fakaaoga ei te pati Eleni ko te “muamua” [proʹtos] telā e fuli foki ki te “mai mua” i se auala tai ‵pau, penei, “ko leva ne mua atu [proʹtos] i a au.”) Tela la, e pelā mo te uiga tonu i te gana Eleni, e pelā foki mo tu mo faifaiga a te kau Iutaia, ne tuku atu loa i ei te avanoaga ke ‵sili ne te kau apositolo te lotou fesili ki a Iesu i a Nisani po 13. I te ao malamalama o te Nisani 13, ne fai eiloa ne apositolo a fakatokatokaga o te Paseka, ne fakamanatu eiloa ne latou “i te afiafi po” telā ko te kamataga o te Nisani 14.—Mko 14:16, 17.

(Mataio 26:39) Ne tai momea atu a ia ki mua, totuli ifo ki lalo mo ana mata e ‵fuli ki lalo kae ‵talo: “Toku Tamana, kafai e mafai, ave kea‵tea te ipu tenei mai i a au. Kae ke se fai la toku loto ka ko tou loto.”

manatu mō sukesukega mai te Mat 26:39 i te nwtsty

ave kea‵tea te ipu tenei: I loto i te Tusi Tapu, a te “ipu” e masani o fakatusa atu ki te loto o te Atua, io me ko te “loto,” o se tino. (Ke onoono ki manatu mō sukesukega mai te Mat 20:22.) E mautinoa eiloa tenā te pogai ne manavase ei a Iesu e uiga ki tena mate fakamasiasi me e fai eiloa pelā me se tino telā e fakasala ona me muna masei atu ki te Atua io me se tino ‵teke, kae tenā eiloa te pogai ne talo atu ei a ia ke ave kea‵tea a te “ipu” mai i a ia.

Faitauga ki te Tusi Tapu

(Mataio 26:1-19) I te otiga ne fai atu ne Iesu a mea katoa konei, ne fai atu a ia ki ana soko: 2 “E iloa ne koutou me e toe lua nei aso kae fai te Paseka, kae ka tuku atu a te Tama a te tagata ke tamate i luga i se pou.”3 Tenā ne maopoopo ei a faitaulaga pule mo toeaina i te koga ateatea o te fale o te faitaulaga sili ko Kaiafa, 4 kae ne fai‵pati fakatasi latou ki se togafiti ke puke a Iesu o tamate. 5 Kae ne fai aka latou penei: “E se ‵tau o fai te mea tenā i te aso o te fakamanatuga i te mea ma fakatupu ei ne tino se fakalavelave.” 6 I te taimi ne nofo atu ei a Iesu i Petania i te fale o Simona te lepela, 7 ne fanatu se fafine ki a ia i konā mo se fagu sinu manogi kae ‵togi ‵mafa, kae kamata o ‵ligi atu ki tena ulu kae koi kai a ia. 8  I te laveaga ne ana soko te mea tenei, ne ita latou kae fai atu: “Kaia e fakamāumāu ei te mea tenei? 9 Me e mafai o fakatau atu a te mea tenei ke maua mai i ei a tupe e uke ko tuku atu ei ki tino ma‵tiva.” 10 Ne iloa ne Iesu te mea tenei, fai atu ei ki a latou: “Kaia e taumafai ei koutou o fakalavelave atu ki te fafine tenei? Ne fai ne ia se mea ‵lei ki a au.11 Me e ‵nofo faeloa koutou mo tino ma‵tiva, ka ko au e se ‵nofo faeloa mo koutou. 12  I te ‵miliga ne te fafine a te sinu manogi tenei ki toku foitino, ne fai ne ia ke fakatoka ei au mō te tanuga 13 Au e fai ‵tonu atu ki a koutou, i so se koga o te lalolagi e talai atu ei te tala ‵lei tenei, ka fakamatala atu foki i ei a te mea ne fai ne te fafine tenei e pelā me se fakamasauaga ki a ia.” 14 Tenā ne fanatu ei se tokotasi mai te toko Sefululua, telā e igoa ki a Iuta te Isikaliota, ki faitaulaga pule 15 kae fai atu: “Se a toku ‵togi e tuku mai ne koutou ke fakatogafiti ne au a ia?” Ne lotoma‵lie latou ke tuku atu ki a ia e 30 tupe siliva. 16 Mai te taimi tenā o fano ki mua, ne salasala faeloa a ia ki se avanoaga ‵lei ke fakatogafiti ne ia a Iesu.

17 I te aso muamua o te ‵kaiga o Falaoa sē Faka‵fete, ne olo atu ei a soko ki a Iesu, kae fai atu: “Tefea te koga e manako koe ke fakatoka ne matou ke kai koe i ei i te Paseka?” 18 Ana muna: “Olo ki te tagata i te fakai kae fai atu ki ei, ‘Muna a te Faiakoga: “Ko pili mai toku taimi tonu; ka fakamanatu ne au te Paseka fakatasi mo oku soko i tou fale.”’” 19 Ne fai eiloa ne soko te fakatonuga a Iesu ki a latou, fakatoka ei latou mō te Paseka.

APELILA 9-15

KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | MATAIO 27-28

“Olo Atu o Fai a Soko—Kaia, I Fea, Kae Pefea?”

(Mataio 28:18) Ne fanatu a Iesu kae faipati atu ki a latou, ana muna: “Ko oti ne tuku mai ki a au a te pule i mea katoa i te lagi mo te lalolagi.

w04 1/7 22 ¶4

‘Olo Atu o Fai a Soko’

4 Ne maua ne Iesu te pulega ki luga i tena fakapotopotoga, kae talu mai te 1914, ne maua ne ia te pulega ki luga i te Malo fou o te Atua. (Kolose 1:13; Fakaasiga 11:15) A iako te Agelu Sili telā e pule atu ki se kautau faka-te-lagi o se fia selau miliona o agelu. (1 Tesalonia 4:16; 1 Petelu 3:22; Fakaasiga 19:14-16) Ko oti ne tuku atu ne tena Tamana te malosi ki ei ke fakaseai ne ia a “malo, mo pulega, mo malosi pule katoa” kolā e ‵teke atu ki akoakoga amio‵tonu. (1 Kolinito 15:24-26; Efeso 1:20-23) E se gata fua te pulega a Iesu ki tino ola. A iafoki ko te “Famasino o tino ‵mate mo tino ola” kae ko maua foki ne ia te ‵mana mai te Atua ke toe faka‵tu mai a tino kolā ko ‵mate. (Galuega 10:42: Ioane 5:26-28) E tonu, e ‵tau eiloa o fakatāua katoatoa ne tatou se fakatonuga mai te tino telā ne tuku atu ki ei te malosi sē fuafuagina tenei. Tela la, e faka‵logo eiloa tatou mo te āva ki te fakatonuga a Keliso ke ‘olo atu o fai a soko.’

(Mataio 28:19) Tela la, olo atu koutou ki fenua katoa o fai a tino i ei mo fai a soko, kae papatiso atu latou i te igoa o te Tamana mo te Tama mo te agaga tapu,

manatu mō sukesukega mai te Mat 28:19 i te nwtsty

fai a soko: A te pati Eleni ko te ma·the·teuʹo e fakauiga ki te “akoako” mo te manakoga ke isi ne tamaliki a‵koga io me ne soko. (Ke fakatusa mo te fakaaogaga telā i te Mat 13:52, telā e fakauiga ki te “akoakogina.”) A veape ko te “papatiso atu” mo te “akoako atu” e fakaasi mai i ei a mea e aofia i te fakatonuga ke “fai a soko.”

tino mai i fenua katoa: A te fuliga tonu e taku penei “fenua katoa,” kae ko te fakauigaga tonu i te fuaiupu tenei e fakasino atu loa ki tino taki tokotasi mai i fenua katoa, ona la ko te suinauna faka-Eleni ko te “latou” telā i te fuaiupu papatiso atu latou e fakasino atu eiloa ki se tagata io me ki tino, kae ko te “fenua,” i te ‵gana Eleni e se fakasino atu ki se fafine io me se tagata. Ke oko atu te fakatonuga tenei ‘ki tino mai i fenua katoa’ se mea fou eiloa. E pelā mo te galuega talai a Iesu mai mua atu, ne fakauiga eiloa i Tusitusiga Tapu me i Tino mai i Fenua Fakaa‵tea e talimalo ‵lei eiloa latou i loto i Isalaelu mafai e o‵mai latou o tapuaki ki a Ieova. (1Tu 8:41-43) Tela la, e tusa mo te fakatonuga tenei, ne uga atu ne Iesu ana soko ke fakalauefa atu te lotou galuega talai ke oko atu ki nisi tino kolā e se ne tino Iutaia ‵tonu, telā ne faka‵mafa mai ei te galuega lasi e fai ne Kelisiano i te lalolagi kātoa i te faiga o soko.—Mat 10:1, 5-7; Fks 7:9; ke onoono ki manatu mō sukesukega mai i te Mat 24:14.

(Mataio 28:20) akoako atu latou ke faka‵logo ki mea katoa ne fakatonu atu ne au ki a koutou. Kae kiloke! Au e fakatasi faeloa mo koutou i aso katoa ke oko eiloa ki te gataga o te olaga tenei.”

manatu mō sukesukega mai te Mat 28:20 i te nwtsty

akoako atu latou: A te pati Eleni ko te “akoako atu” e aofia loa i ei akoakoga, fakamatalaga, peipeiga o manatu, mo te fakaasiga atu o fakamaoniga. (Ke onoono ki manatu mō sukesukega mai te Mat 3:1; 4:23.) Mai te akoako atu latou ke faka‵logo ki mea katoa kolā ne fakatonu atu ne Iesu ke fai e fai eiloa pelā me se faifaiga telā e ‵tau o fakatumau, telā e mafai o aofia i ei a akoakoga kolā e akoako atu ne ia, fakagalue aka ana akoakoga, mo te tau‵tali atu i tena fakaakoakoga.—Ioa 13:17; Efe 4:21; 1Pe 2:21.

Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga

(Mataio 27:51) Kae kiloke! ne masaelua te ‵pui laugatu i te faletapu, mai luga ki lalo, ne galulu te laukele kae mafa‵fa valevale a kaupapa.

manatu mō sukesukega mai te Mat 27:51 i te nwtsty

‵pui laugatu: A te ‵pui laugatu gali tenei e ‵vae eiloa ei te Potu Tafasili i te Tapu mai i te Potu Tapu i loto i te faletapu. E tusa mo tū o te kau Iutaia, a te ‵pui laugatu ‵mafa tenei e nofo ki se 18 m (60 ft) te loa, e 9 m (30 ft) te lauefa, kae 7.4 sm (2.9 ini.) te mātolu o ia. Mai te masaeluaga o te ‵pui laugatu tenei, ne seki fakaasi atu fua ne Ieova i ei a tena kaitaua ki tino kolā ne tamate ne latou tena Tama kae se fakaasiga foki me i te avanoaga ke ulu atu ki te lagi ko oti eiloa ne ‵tala.—Epe 10:19, 20; ke onoono ki Fakamatalaga o Pati i te Tusi Tapu.

sunako: A te pati Eleni e fakaaoga i konei ko te na·osʹ e fakasino atu eiloa ki se fale telā e tū i te kogaloto mo ne vaega i loto i ei e fakaigoa ki te koga Tapu mo te koga Tafasili i te Tapu.

(Mataio 28:7) Ka oti, olo fakavave o fakailoa ki ana soko me ko oti ne fakatu aka a ia mai te mate, kae kiloke! ko mua atu a ia i a koutou ki Kalilaia. Ka lavea ne koutou a ia i konā. Kiloke! Tenā taku fekau ki a koulua.”

manatu mō sukesukega mai te Mat 28:7 i te nwtsty

fakailoa ki ana soko me ko oti ne fakatu aka a ia mai te mate: E se gata atu fua i te fakailoa atu ki soko fāfine konei a te toetuga o Iesu, ne fakatonu atu foki ki a latou ke olo o fakailoa atu ki nisi soko. (Mat 28:2, 5, 7) E tusa mo tū o te kau Iutaia kolā e se fakavae mai i Tusitusiga Tapu, a pati fakamaoni mai i se fafine e se talia i loto i mea tau tulafono. E kese mai i ei, e fakatāua eiloa ne agelu a Ieova a fāfine mai te tuku atu te fekau fakafiafia tenei ki a latou.

Faitauga ki te Tusi Tapu

(Mataio 27:38-54) Kae ne ‵tuki a ia ki te pou fakatasi mo tino kai‵soa e tokolua i ana tafa, e tokotasi i tena feitu fakaatamai, kae e tokotasi i tena feitu fakamaui. 39 Kae ko tino kolā ne faka‵sili atu i konā ne pati ma‵sei ki a ia, lūlū olotou ulu 40 kae fai atu: “Ko koe telā ka ofa ne koe te faletapu kae toe faite i aso e tolu, fakasao aka la koe! Kafai koe se tama a te Atua, fanaifo la ki lalo mo te pou fakasaua!” 41 E penā foki a faitaulaga pule fakatasi mo failautusi mo toeaina; ne kamata o fakatauemu atu ki a ia kae fai atu: 42 “Ne faka‵sao ne ia a nisi tino kae e se mafai o fakasao ne ia a ia eiloa! Ko ia te Tupu o Isalaelu; fanaifo la mai te pou fakasaua kae ka tali‵tonu tatou ki a ia. 43 Ne talitonu a ia ki te Atua; fai la ke fakasao nei ne Ia a ia eiloa māfai e manako a Ia ki ei, me ne fai mai tou tagata, ‘Au ko te Tama a te Atua.’” 44 E penā foki a tino kai‵soa kolā ne ‵tuki ki pou i ana tafa ne fakatauemu atu ki a ia. 45  Kāti ko te iva o itula ne kalaga aka ei a Iesu i se leo maluga, ana muna: “Eli, Eli, lama sapakatani?” ko tena uiga, “Toku Atua, toku Atua, kaia ko tiaki ei au ne koe?” 47  I te lagonaga ne latou te mea tenei, ne kamata ei o fai aka a nisi tino kolā ne takatu‵tu atu i konā: “A te tagata tenei ko kalaga ki a Elia.” 48 Ne tele fakavave atu se tino i a latou, puke se omomi, ufi atu ki se uaina ‵vi, faka‵piki ki te mata o se lakau kae tuku atu ke inu a ia. 49 Kae ne fai atu a nisi tino: “Tuku malie a ia! Ke onoono aka tatou me e mata, e vau a Elia o fakasao a ia.” 50 Ne toe kalaga aka a Iesu i se leo maluga, ko te mea eiloa ko mate. 51 Kae kiloke! ne masaelua te ‵pui laugatu i te faletapu, mai luga ki lalo, ne galulu te laukele kae mafa‵fa valevale a kaupapa. 52 Ne ma‵tala a tanuga kae uke a foitino o tino tapu kolā ko oti ne ‵mate ne ‵to ki tua 53 (kae ko tino kolā ne ui atu i tanuga konā i tena otiga ne toetu aka, ne ulu atu ki loto i te fakai tapu), kae ne lavea latou ne tino e tokouke. 54 Kae i te laveaga ne te ofisa o kautau mo latou kolā ne leoleo ne latou a Iesu, a te mafuie mo mea kolā ne ‵tupu, ko oko eiloa te lotou ma‵taku, olotou muna: “E tonu, tenei eiloa te Tama a te Atua.”

APELILA 16-22

KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | MALEKO 1-2

“Au Agasala ko Magalo”

(Maleko 2:3-5) Kae ne aumai ne latou ki a ia se tino e ‵mate tena foitino telā e sau mai ne tāgata e tokofa. 4 Kae ne seki mafai ne latou o avatu a ia ki a Iesu ona ko te vaitino, tenā ne tapale ei ne latou te tuafale mai i luga o Iesu, kae i te otiga ne fakapu ne latou se pūga, tukutuku ifo ei ne latou te moega telā e moe i ei te tino masaki. 5 I te laveaga ne Iesu te lasi o te lotou fakatuanaki, fai atu ei a ia ki te tino masaki tenā: “Taku tama, au agasala ko magalo.”

jy 67 ¶3-5

“Au Agasala ko Magalo”

A koi akoako atu a Iesu i te potu telā ko i‵tia valevale, kae ne aumai ne tāgata e tokofa se tino telā e ‵mate tena foitino i luga i se moega ‵fetu. Ne ma‵nako latou ke faka‵lei ne Iesu te lotou taugasoa. Kae ona ko te tokouke o tino, ne seki mafai ne latou “o avatu a ia ki a Iesu.” (Maleko 2:4) Mafaufau la ki te fakafanoanoa o te mea tenā. Ne ‵kake aka latou ki luga i te tuāfale pāpā o te fale kae ne fakapū ne latou. Tena, ne tukutuku ifo ei ne latou te moega ‵fetu fakatasi mo te tagata e ‵mate tena foitino ki loto i te fale.

E mata, ne kaitaua a Iesu ona ko te lotou fakalavelave atu? Ikai, e se penā loa! Ne ofo malosi a ia i te lotou fakatuanaki kae fai atu ki te tagata e ‵mate tena foitino: “Au agasala ko magalo.” (Mataio 9:2) Kae e mata, e mafai eiloa o fakamagalo ne Iesu a agasala? E ‵teke atu a failautusi mo Falesaio ki te manatu tenei, olotou muna: “Kaia e faipati ei penei te tagata tenei? A iako muna masei ki te Atua. Ko oi e mafai o fakamagalo ne ia agasala, i tafa o te Atua?”—Maleko 2:7.

Me ne iloa ne Iesu olotou manatu, ne fai atu a ia ki a latou: “Kaia e mafau‵fau ei koutou penā i otou loto? Se a te mea e faigofie atu, ko fai atu ki te tino ‵pili, ‘Au agasala ko magalo,’ io me fai atu, ‘Tu ki luga, puke tou moega, kae sasale’?” (Maleko 2:8, 9) Ao, mai te fakavae ki te taulaga telā ko pili o ofo atu ne Iesu, ne mafai o fakamagalo ne ia agasala a te tagata tenā.

(Maleko 2:6-12) Ne ‵nofo atu i konā a nisi failautusi, e saga‵saga kae fai ifo i olotou loto penei: 7 “Kaia e faipati ei penei te tagata tenei? Ko muna masei a ia ki te Atua. E seai se tino e mafai ne ia o fakamagalo a agasala, ko te Atua tokotasi fua e mafai ne ia.” 8 Kae ne iloa fakavave ne Iesu olotou mafaufauga, fai atu ei ki a latou: “Kaia e mafau‵fau ei koutou penā i otou loto? 9 Se a te mea e faigofie atu, ko te fai atu ki te tino masaki, ‘Au agasala ko magalo,’ io me fai atu, ‘Tu ki luga, puke tou moega, kae sasale’? 10 Kae ko te mea ke iloa ne koutou me e isi se malosi o te Tama a te tagata o fakamagalo a agasala i te lalolagi—” ne fai atu a ia ki te tino masaki: 11 “Au e fai atu ki a koe, Tu ki luga, puke tou moega, kae fano ki tou fale.” 12 I konā eiloa, ne tu aka tou tagata, puke fakavave tena moega kae sasale ki tua i mua o latou katoa. Ne ofo a latou katoa, ‵viki atu ei latou ki te Atua, olotou muna: “Ne seki lavea aka eiloa ne matou se vaegā mea penei.”

manatu mō sukesukega mai te Mko 2:9 i te nwtsty

Se a te mea e faigofie atu: E mafai o faigofie ki se tino ke fai atu me mafai ne ia o fakamagalo a agasala, kae e seai ne fakamaoniga lavea e manakogina ke ‵lago atu ki te fakamatalaga tenā. Kae e ui i ei, a te fai atu, penei, Tu ki luga . . . kae sasale e manakogina eiloa i ei se vavega telā se fakamaoniga ka lavea ne tino me i a Iesu e isi sena malosi ke fakamagalo a agasala. A te tala tenei mo telā foki i a Isa 33:24 e fakaasi mai loa i ei me isi se sokoga o ma‵saki ki te ‵tou tulaga agasala.

Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga

(Maleko 1:11) Kae ne lagona atu se leo mai te lagi e fai mai penei: “A koe ko taku Tama, ko taku fagasele; ko oti ne talia ne au a koe.”

manatu mō sukesukega mai te Mko 1:11 i te nwtsty

ne lagona atu se leo mai te lagi: Tenei se fakaasiga o se tala e tasi mai i tala e tolu e maua i Tusi Evagelia, kolā ne fakaasi mai i ei me ne faipati ‵tonu atu eiloa a Ieova ki tino.—Ke onoono ki manatu mō sukesukega i te Mko 9:7; Ioa 12:28.

Koe ko taku Tama: E pelā me se tino faka-te-agaga, a Iesu ko te tama a te Atua. (Ioa 3:16) Mai te taimi ne fanau ei a ia e pelā me se tino, A Iesu ko te “Tama a te Atua” telā ne ‵lei katoatoa e pelā eiloa mo te tulaga muamua o Atamu. (Luk 1:35; 3:38) Kae e se gata fua i ei, e fakaasi mai i konei i pati a te Atua me i tena fakamatalaga tenei e uiga ki te iloga o Iesu e lauefa atu tena fakauigaga. E auala i ana pati konei mo te ligiifoga o te agaga tapu, ne fakaasi ‵tonu atu eiloa ne te Atua i a Iesu telā ko tena tama fagasele e tokotasi ne fai eiloa me ko tena Tena Tama faka-te-agaga telā ne “toe fanau mai” mo te fakamoemoega ke toe foki atu ki tena olaga i luga i te lagi kae fakaekegina ne te agaga tapu ke fai mo tupu filifilia a te Atua, kae ke fai foki pelā me ko te Faitaulaga Sili.—Fakatusa te Ioa 3:3-6; 6:51; Luk 1:31-33; Epe 2:17; 5:1, 4-10; 7:1-3.

Ne talia ne au koe: Io me “Au e fiafia ki a koe; au e ‵lifu ki a koe.” Te tugāpati tenei telā e fakaaoga foki i te Mat 12:18, telā ne siki mai foki i te Isa 42:1 e uiga eiloa ki te folafolaga o te Mesia, io me ko te Keliso. A te ligiifoga o te agaga tapu mo pati a te Atua ne fai e uiga ki tena Tama se fakamaoniga tonu loa me i a Iesu ko te Mesia telā ne folafola mai.—Ke onoono ki manatu mō sukesukega i te Mat 3:17; 12:18.

(Maleko 2:27, 28) Tenā ne fai atu ei a ia ki a latou: “A te Sapati ne fai mō te ‵lei o te tagata, kae ne seki faite a te tagata mō te ‵lei o te Sapati. 28 Tela la, a te Tama a te tagata ko te Aliki foki eiloa o te Sapati.”

manatu mō sukesukega mai te Mko 2:28 i te nwtsty

Te Aliki . . . o te Sapati: Ne fai eiloa ne Iesu ana pati konei e uiga ki a ia eiloa (Mat 12:8; Luk 6:5), mai te fakasino atu ki te Sapati i te taimi tenā ke fai ei te galuega telā ne fakatonu atu tena Tamana i te lagi ke fai ne ia. (Fakatusa mo te Ioa 5:19; 10:37, 38.) I te Sapati, ne fai eiloa ne Iesu ne vavega fakaofoofogia, telā ne aofia ei te faka‵leiga o te tino masaki. (Luk 13:10-13; Ioa 5:5-9; 9:1-14) E fakaata mai i ei se fakatapuga ki mea ‵lei ka fai ne ia i te taimi e pule mai i ei i tena Malo, e pelā eiloa mo se malologa i te aso o te Sapati.—Epe 10:1.

Faitauga ki te Tusi Tapu

(Maleko 1:1-15) Ko te kamataga o te tala ‵lei e uiga ki a Iesu Keliso, te Tama a te Atua: 2 E pelā eiloa mo muna ne tusi i te tusi a te pelofeta ko Isaia: “(Kiloke! Ko uga atu ne au taku avefekau ke mua atu i a koe, telā ka fakatoka ne ia tou auala.) 3 E isi se leo o se tino e kalaga i te koga lavaki: ‘Fakatoka te auala o Ieova! Fai ke ‵tonu ana auala.’” 4 Ne nofo a Ioane te Papatiso i te koga lavaki, kae talai atu ne ia te papatisoga e pelā me se fakailoga o te salamō mō te fakamagaloga o agasala. 5 Kae ne olo atu ki a ia a tino katoa mai i kogā fenua o Iuta mo tino katoa i Ielusalema, kae ne papatiso ne ia latou i te vaitafe ko te Iolitana, kae ne fakaasi ‵tonu atu ne latou olotou agasala. 6 Ne pei a Ioane ki gatu ne faite ki fulufulu o kamela kae ne ‵sai tena taugasulu ki se fusi ne faite ki pa‵kili o manu, kae ne kai a ia ki seakelise mo hani. 7 Ne talai atu a ia, ana muna: “E isi se tino telā e malosi atu i a au ka vau i oku tua, e se ‵tau mo au o punou ki lalo o ‵tala a fusi o ana taka. 8 E papatiso ne au koutou ki te vai, kae ka papatiso ne ia koutou ki te agaga tapu.” 9 Ko aso eiloa konā ne vau ei a Iesu mai Nasaleta i Kalilaia kae ne papatiso a ia ne Ioane i te Iolitana. 10 Kae i tena fanakaga eiloa mai te vai, ne lavea ne ia te lagi ko matala mo te agaga tapu ko fanaifo ki luga i a ia, e pelā me se lupe. 11 Kae ne lagona atu se leo mai te lagi e fai mai penei: “A koe ko taku Tama, ko taku fagasele; ko oti ne talia ne au a koe.” 12 Kae ne ave fakavave a ia ne te agaga tapu ki te koga lavaki. 13 Ne nofo a ia i te koga lavaki i aso e 40, kae ne tofotofo a ia ne Satani. E isi foki ne manu fe‵kai i konā, kae ne tavini atu a agelu ki a Iesu. 14 I te otiga ne puke fakapagota a Ioane, fano ei a Iesu ki Kalilaia o talai te tala ‵lei a te Atua i ei 15 kae fai atu: “Ko oti ne fakataunu te taimi telā ne fakatoka, kae ko pili mai te Malo o te Atua. Sala‵mo, kae fakatuanaki ki te tala ‵lei.”

APELILA 23-29

KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | MALEKO 3-4

“Faka‵leiga i te Sapati”

(Maleko 3:1, 2) Ne toe ulu atu a ia ki loto i se sunako e tasi kae ne nofo atu i ei se tagata e ‵mate tena lima. 2 e lamalama a ia ne te kau Falesaio i te mea ma faka‵lei ne ia te tagata tenā i te Sapati, ko te mea ke fai ne olotou ‵losiga e uiga ki a ia.

jy 78 ¶1-2

Ne a Mea e Saoloto i te Sapati?

I te suā Sapati, ne āsi atu a Iesu ki te sunako, kāti i tafa o Kalilaia. I konā, ne maua atu ei ne ia se tagata e ‵mate tena lima fakaatamai. (Luka 6:6) Ne alamati ne failautusi mo te kau Falesaio a Iesu. Kaia? Ne fakaasi faka‵lei atu ne latou olotou lagonaga ‵tonu i te taimi ne fesili atu ei latou: “E mata, e talia i te tulafono ke faka‵lei a masaki i te Sapati?”—Mataio 12:10.

Ne tali‵tonu a takitaki lotu Iutaia me e saoloto fua a te faka‵leiga o ma‵saki i te Sapati māfai e iku atu ki te mate o se tino. E pela mo te lotou akoakoga, e tapu ma faka‵tonu se ivi ne fati io me ke fai se litaga mō tamā pa‵kiaga i te Sapati, ko vaegā mea kolā e se fakamataku ki te ola. E manino ‵lei, me ne seki fakafesili ne failautusi mo te kau Falesaio a Iesu ona ko te mea ne manava‵se tonu latou ki te logo‵mae o te tagata fakaalofa tenei. Ne taumafai fua latou ke maua se mea ‵se ia Iesu.

(Maleko 3:3, 4) Ne fai atu a ia ki te tagata telā e ‵mate tena lima: “Tu ki luga kae vau ki te kogaloto.” 4 Ne fai atu a ia ki a latou: “E mata, e saoloto i te Sapati ke fai se mea ‵lei io me fai se mea masei, ke fakasao se ola io me tamate se tino?” Kae ne seki fai‵pati eiloa latou.

jy 78 ¶3

Ne a Mea e Saoloto i te Sapati?

Kae ne iloa ‵lei ne Iesu te ‵se o olotou mafaufauga. Ne iloa ne ia me ne talia ne latou se manatu ‵se ‵ki telā e se maua i te Tusi Tapu, e uiga ki mea kolā e ‵teke atu ki galuega kolā e se ‵tau o fai i te Sapati. (Esoto 20:8-10) Ko oti foki ne fe‵paki a ia mo vaega fakamaseiga penā ki ana galuega ‵lei. Nei la, ko fakatoka eiloa a Iesu o fakafesagai atu ki a latou mai te fakatonu atu ki te tagata telā e ‵mate tena lima: “Tu ki luga kae vau ki te kogaloto.”—Maleko 3:3.

(Maleko 3:5) I te otiga ne kilokilo atu ki a latou mo te kaitaua, kae fanoanoa malosi i te ma‵keke o olotou loto, fai atu ei a ia ki te tagata tenā: “‵Fola mai tou lima.” Kae ne ‵fola atu ne ia tena lima, ko te mea eiloa ko ‵lei tena lima.

manatu mō sukesukega mai te Mko 3:5 i te nwtsty

mo te kaitaua, kae fanoanoa malosi: Ko te tusi fua o Maleko ne fakaasi mai ei a lagonaga o Iesu i te taimi ne lavea ne ia a te loto ma‵keke a loto o takitaki lotu o te kau Iutaia i te taimi tenā. (Mat 12:13; Luk 6:10) A Petelu se tagata telā e pokotia malosi ana lagonaga, kāti tenā te pogai ne fakaasi mai ei ne ia a lagonaga o Iesu i te fuaiupu konei.—Ke onoono ki te vitio “Fakatomuaga o Maleko.”

Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga

(Maleko 3:29) Kae ko so se tino telā e muna masei ki te agaga tapu e se mafai o fakamagalo ke oko eiloa ki te se-gata-mai, ko te agasala telā e se mafai o fakamagalo.”

manatu mō sukesukega mai te Mko 3:29 i te nwtsty

muna masei ki te agaga tapu: A te muna masei e fakauiga loa i ei ke fakamasei, fakalogo‵mae, io me fai atu a pati fakalogo‵mae ki te Atua io me ki mea tapu. Ona ko te agaga tapu e māfua mai i a Ieova, a te ‵teke tonu atu mo te iloa tonu io me se talia ke galue i a koe e ‵pau eiloa me ko muna masei atu koe ki te Atua. E pelā mo te mea e fakaasi mai i te Mat 12:24, 28 mo te Mko 3:22, ne lavea eiloa ne takitaki lotu o te kau Iutaia a te agaga tapu o te Atua e galue i a Iesu i taimi ne fai ei ne ia a vavega fakaofoofogia; kae ui ei, ne seki fia saga atu latou ki ei mai te fai atu me ne maua eiloa ne ia te malosi tenā mai i a Satani te Tiapolo.

agasala telā e se mafai o fakamagalo: E fakauiga loa ki te faiga o se agasala mo te iloa tonu kae ko ana ikuga e tumau eiloa ki te sē-gata-mai; e seai eiloa se taulaga e mafai o fai ko te mea ke fakamagalo aka te agasala tenei.—Ke onoono ki manatu mō sukesukega muna masei ki te agaga tapu i te fuaiupu tenei mo manatu mō sukesukega mai te Mat 12:31, telā e maua i ei a fakamatalaga tai ‵pau.

(Maleko 4:26-29) Ne toe fai atu a ia: “Tela la, a te Malo o te Atua e fai pelā me se tagata telā e ‵pei atu ne ia a fuaga ki te laukele. 27 Ne moe i te po kae ala aka i te ao, kae ko fuaga ko ‵somo aka kae ko ma‵luga, kae e se iloa ne ia me ne ‵tupu aka pefea. 28 Ne fakaola malielie aka ne te laukele a te fuaga. A te mea muamua ko te kausaito, tafa atu ki ei ko kaufui saito, kae fakamuli loa ko fuaga i te kaufui saito kolā ko ma‵tua. 29 Kae i te taimi ko ma‵tua ei a fuataga, ko ‵kati ei ne ia ki te naifi, me ko oko ki te ‵tau e ‵kati ei a fuataga.”

w14 12/15 12-13 ¶6-8

E Mata, e “Malamalama ‵Lei” Koe i te Uiga o Tusitusiga Tapu?

6 Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai te tala fakatusa tenei? Muamua la, e ‵tau o iloa ne tatou me se mafai o pule atu tatou ki te gasolo ki mua o se tino akoga ki te Tusi Tapu i te feitu faka-te-agaga. Ka fesoasoani mai te loto maulalo ke ‵kalo keatea tatou mai te faimālō ne tatou se tino akoga ke papatiso. E ‵tau fua o fesoasoani kae ‵lago atu tatou ki te tino akoga, kae e iloa ne tatou me i a te tino loa te fakaikuga ke fai tena tukuatuga. A te tukuatuga o se tino e ‵tau o fai mo te loto kātoa telā e fakamalosi aka ne te alofa ki te atua, kae kafai e se māfua mai i te loto a te alofa ki te Atua, e se talia ne Ieova te mea tenā.—Sala. 51:12; 54:6; 110:3.

7 A ko te lua, kafai e maina ‵lei tatou i te tala fakatusa tenei, ka fesoasoani mai ke mo a e loto vāi‵vai tatou māfai e se lavea ne tatou a ikuga o ‵tou galuega i te taimi muamua. E ‵tau o kufaki tatou. (Iako. 5:7, 8) Faitalia me seai ne ikuga ‵lei ne maua ne tatou mai te tino akoga, kafai e fai ne tatou te ‵toe mea e mafai o fai ke fesoasoani atu ki a ia, e fakaasi atu ei te ‵tou fakamaoni o fai a ‵tou tusaga. E talia ne Ieova ke ola aka te munatonu i loto o tino loto maulalo kolā e fia‵fia o fai a ‵fuliga. (Mata. 13:23) Ke mo a ma mafau‵fau tatou me e se magoi te ‵tou galuega ona ko ikuga e maua mai i ei. I te kilokiloga a Ieova, e se faka‵na a te gasolo ki mua o te ‵tou galuega ki te uke o tino e akoako ne tatou. Kae e fakatāua ne ia ‵tou taumafaiga fakamaoni faitalia me ne a mea e iku mai i ei.—Faitau te Luka 10:17-20; 1 Kolinito 3:8.

8 Te tolu o mea, e se mafai o iloa katoa ne tatou a ‵fuliga e fai ne te tino. E pelā me se fakaakoakoga, ne fakamolemole atu se tauavaga e suke‵suke mo se misionale me e ma‵nako lāua ke fai pelā me ne tino talai seki papatiso. Ne fakamasaua atu ne ia me e ‵tau o ‵kalo keatea muamua lāua mai te ‵pusi. Kae ne poi a ia me ko oti ne tiakina ne lāua te ‵pusi i se fitu masina ko ‵teka. Kaia ne tiaki ei ne lāua te ‵pusi? Ne iloa aka ne lāua me e mafai o lavea ne Ieova a lāua e ‵pusi kae takalialia a ia ki tino amio ‵pelo. Tela la, ne fakamalosi atu ei ke fai ne lāua se fakaikuga—me e ‵pusi lāua i mua o te misionale io me ke ‵kalo katoatoa keatea mai te ‵pusi. Ne fesoasoani atu te alofa telā ne ati aka ne lāua mō Ieova ke fai ne lāua se fakaikuga tonu. Ne ga‵solo lāua ki mua i te feitu faka-te-agaga, faitalia me ne seki iloa ne te misionale a ‵fuliga kolā ne fai ne lāua.

Faitauga ki te Tusi Tapu

(Maleko 3:1-19a) Ne toe ulu atu a ia ki loto i se sunako e tasi kae ne nofo atu i ei se tagata e ‵mate tena lima. 2 Ne lamalama a ia ne te kau Falesaio i te mea ma faka‵lei ne ia te tagata tenā i te Sapati, ko te mea ke fai ne olotou ‵losiga e uiga ki a ia. 3 Ne fai atu a ia ki te tagata telā e ‵mate tena lima: “Tu ki luga kae vau ki te kogaloto.” 4 Ne fai atu a ia ki a latou: “E mata, e saoloto i te Sapati ke fai se mea ‵lei io me fai se mea masei, ke fakasao se ola io me tamate se tino? Kae ne seki fai‵pati eiloa latou. 5 I te otiga ne kilokilo atu ki a latou mo te kaitaua, kae fanoanoa malosi i te ma‵keke o olotou loto, fai atu ei a ia ki te tagata tenā: “‵Fola mai tou lima.” Kae ne ‵fola atu ne ia tena lima, ko te mea eiloa ko ‵lei tena lima. 6 Ne olo a Falesaio ki tua kae fono fakavave mo tino o te potukau a Helota ke tamate ne latou a ia. 7 Kae ne olo atu a Iesu mo ana soko ki te tai, kae ne tau‵tali atu i a ia a tino e tokouke mai i Kalilaia mo Iuta. 8 Ne olo atu foki ki a ia a tino e tokouke mai i Ielusalema mo Itumaia mo koga i te suā feitu o te Iolitana mo koga i tafa o Tulo mo Saitonu, i te ‵logoga i mea e uke kolā ne fai ne ia. 9 Ne fai atu a ia ki ana soko ke fakatoka se tamā pōti mō ia ko te mea ke se fakatauteke mai a te vaitino ki a ia. 10 Me ne faka‵lei ne ia a tino e tokouke, tenā ne fakatauteke mai ei a tino kolā e pokotia i masaki ma‵sei ke pa‵tele atu fua latou ki a ia. 11 Ke oko foki ki agaga ma‵sei, i so se taimi e lavea ei ne latou a ia, e to‵tuli ifo latou i ana mua kae ka‵laga atu: “A koe ko te Tama a te Atua.” 12 Kae e uke a taimi ne fakatonu malosi atu ei a ia ki a latou ke mo a ma fakailoa atu ki tino a mea e uiga ki a ia. 13 Ne kake aka a ia ki luga i se mauga kae fakatonu atu ke olo aka foki a tino kolā ne manako a ia ki ei, kae ne olo aka ei latou ki a ia. 14 Kae ne fili ne ia se potukau e toko 12 kolā ne fakaigoa foki ne ia ki apositolo, ko latou kolā ka olo fakatasi mo ia kae uga atu ne ia ke olo o talai 15 kae ke maua foki ne latou te malosi o afuli kea‵tea a temoni. 16 Kae ne aofia i te potukau e toko 12 telā ne fili ne ia ko Simona, telā ne fakaigoa foki ne ia ki a Petelu, 17 Iakopo te tama a Sepetaio mo Ioane te taina o Iakopo (ne fakaigoa foki ne ia a lāua konei ki a Poaneki, telā e fakauiga ki “Tama a te Fa‵tili”), 18 Anitelea, Filipo, Patolomaio, Mataio, Toma, Iakopo te tama a Alefaio, Tataio, Simona te tino loto finafinau, 19 mo Iuta te Isikaliota, telā ne fakatogafiti fakamuli ne ia a Iesu.

APELILA 30–ME 6

KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | MALEKO 5-6

“E Maua ne Iesu te ‵Mana ke Toe Faka‵tu ne ia a ‵Tou Tino Pele Kolā ko ‵Mate”

(Maleko 5:38) Ne oko atu latou ki te fale o te ofisa tausi o te sunako, kae ne lavea ne ia te logoa o tino kolā e ‵tagi mautuutu kae ‵tagi paka‵laga.

(Maleko 5:39-41) I te uluatuga ki loto ne fai atu tou tagata ki a latou: “Kaia e ‵tagi mautuutu ei koutou kae logoa valevale? A te tamaliki tenā e seki mate kae e moe fua.” 40 Ona ko ana pati konei, ne kamata o ‵kata fakatauemu atu latou ki a ia. Kae i te otiga ne uga ne ia a tino katoa ki tua, olo ei latou ki loto mo te tamana mo te mātua o te tamaliki mo tino kolā ne olo atu mo ia. Ne fanatu a ia ki te koga telā e takato ei te tamaliki tenā. 41 Ne puke ne ia te lima o te tamaliki kae fai atu ki ei: “Talita kumi,” ko tena uiga māfai e ‵fuli: “Te tamaliki fafine, au e fai atu ki a koe, ‘tu ki luga!’”

manatu mō sukesukega mai te Mko 5:39 i te nwtsty

e seki mate kae e moe fua: I te Tusi Tapu, e fai eiloa a te tino mate e pelā me se tino e ‵nau tena moe. (Sal 13:3; Ioa 11:11-14; Gal 7:60; 1 Koli. 7:39; 15:51; 1 Tesa. 4:13) Ka toe fakatu aka ne Iesu a te tamaliki fafine mai te mate, tenā ne fai ei ne ia ana pati konei ko te mea ke fakaasi atu i se auala fakatusa me e pelā eiloa mo se tino e fagu mai te moe, e mafai eiloa o toe faka‵tu latou mai te mate. Te malosi o Iesu ke toe fakatu aka te tamaliki fafine mai te mate ne maua mai eiloa mai i tena Tamana, telā ka “toe fakaola aka ne ia a tino ‵mate kae faipati atu ne ia a mea kolā e seki ‵tupu e pelā me ne mea ko ‵tupu.”—Lom 4:17.

(Maleko 5:42) Ne tu fakavave aka te tamaliki fafine kae kamata o sasale. (Ko 12 ana tausaga.) Kae ne fia‵fia malosi ei ana mātua.

jy 118 ¶6

Ne Toe Ola Mai Se Tamaliki Fafine!

Mai mua atu, ne fakatonu atu a Iesu ki tino kolā ne faka‵lei ne ia ke mo a ma taku atu ki se tino te mea telā ne fai ne ia, kae ne fai atu foki a ia penā ki mātua konei. E tiga eiloa te feitu tenā, ne faka‵pa atu ne mātua fia‵fia konei mo nisi tino a te tala ‵lei “i te koga kātoa tenā.” (Mataio 9:26) E mata, e se fia faipati atu koe mo te fiafia māfai ne lavea ne koe sou tino pele ko toe fakatu aka mai te mate? Tenei eiloa te lua o faka‵tuga ne fai ne Iesu.

Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga

(Maleko 5:19, 20) Kae ne seki talia ne ia, kae fai atu ki te tagata tenā: “Fano ki ou kāiga kae fakailoa atu ki a latou a mea katoa kolā ko oti ne fai ne Ieova mō koe mo te alofa fakamagalo ne fakaasi atu ne ia ki a koe.” 20 Ne fano te tagata tenei kea‵tea kae kamata o talai atu i Tekapoli a mea katoa kolā ne fai ne Iesu mō ia, kae ne ofo a tino katoa i ei.

manatu mō sukesukega mai te Mko 5:19 i te nwtsty

fakailoa atu ki a latou: E ‵kese mai i ei mo fakatonuga a Iesu ke mo a e fakaasi atu ki tino ana valoaga (Mko 1:44; 3:12; 7:36), ne fakatonu atu eiloa a ia ki te tagata tenei ke fakaasi atu ki ana kāiga a mea ne ‵tupu. A te pogai, ona me ko oti ne fakailoa atu ki a Iesu ke tiaki te kogā koga tenā kae ka seai foki se molimau ka tuku tonu atu ne ia ki tino i te koga tenā; kae ko te suā pogai me ka mafai o ‵pulu aka ei a tala sē ‵lei kolā ka mafai o ‵sae aka mai i puaka kolā ne galo atu.

(Maleko 6:11) Kae i so se koga e se talia ei koutou io me e se fia faka‵logo atu ki a koutou, tuetue atu la a ‵pefu i otou vae māfai e olo koutou kea‵tea, ke fai mo molimau ki a latou.”

manatu mō sukesukega mai te Mko 6:11 i te nwtsty

tuetue atu la a ‵pefu i otou vae: A te faifaiga tenei e fakaasi atu ei ne soko me e sē ‵losi atu ki a latou a ikuga kolā ka tuku mai ne te Atua. E maua foki loa se fakamatalaga tai ‵pau i te Mat 10:14; Luk 9:5. Ne fakaopoopo atu eiloa ne Maleko mo Luka a lā fakamatalaga ki te fuaiupu tenei ke fai mo molimau [io me, ke “‵teke”] ki a latou. Ne fakagalue aka eiloa ne Paulo mo Panapa a pati fakatonutonu konei i Pisitia Anitioka (Gal 13:51), kae ne fai foki ne Paulo se mea tai ‵pau i Kolinito mai te tuetue atu ana gatu, kae ne fakaopoopo atu a ia, penei: “Ke i luga i otou ulu otou toto. Au e ‵ma i ei.” (Gal 18:6) A faifaiga konei se taumate ko masani ki ei a soko; a tino lotu Iutaia kolā ne ma‵laga atu i loto i Fenua Fakaa‵tea e tuetue atu a ‵pefu mai i olotou taka a koi tuai o ‵toe ulu atu ki te olotou fa‵kai, me e fakauiga eiloa me i tino mai i fenua fakaa‵tea e lai‵lai i olotou kilokiloga. Kae ui i ei, ne ‵kese eiloa te mea e fakauiga ki ei a Iesu i tena mafaufau i te taimi ne tuku atu ei a fakatonuga konei ki ana soko.

Faitauga ki te Tusi Tapu

(Maleko 6:1-13) Ne tiaki ne ia te koga tenā kae fanatu ki tena fenua, kae ne tau‵tali atu ana soko i a ia. 2 I te okoga ki te Sapati, ne kamata o akoako atu a ia i loto i te sunako, kae ne ofo eiloa te tokoukega o tino kolā ne lagona ne latou a ia kae fai aka: “Ne maua i fea ne te tagata tenei a mea konei? Kae kaia ne tuku atu ei te poto tenei ki a ia, ke fai ne ia a galuega ‵mana konei? 3 E se ko ia tenei te kamuta, te tama tagata a Malia kae ko te taina o Iakopo, Iosefa, Iuta mo Simona? Kae e a, e se ko ana tuagane konei e ‵nofo mo tatou?” Tenā ne kamata ei latou o se fia‵fia ona ko ia. 4 Kae ne fai atu a Iesu ki a latou: “A te pelofeta e se ‵malu i tena fenua tonu mo ana kāiga mo tena fale.” 5 Ne seki mafai ne ia o fai se galuega ‵mana i konā kae na ko te fakaeke atu fua o ana lima ki nai tino ma‵saki o faka‵lei latou. 6 E tonu, ne ofo a ia i te sē lava o te lotou fakatuanaki. Kae ne malaga fakatamilo atu a ia i fakai fo‵liki o akoako atu i ei. 7 Ne fakamaopoopo mai ne ia te toko Sefululua kae kamata o uga atu latou taki tokolua kae tuku atu foki ki a latou te ‵mana ke pule atu ki luga i agaga ma‵sei. 8 Ne fakatonu atu foki a ia ki a latou ke seai se mea e ave i te malaga kae na ko te tokotoko fua—e seai se falaoa, e seai se taga meakai, e seai ne tupe i olotou taga tupe—9 kae ke fai olotou taka, kae ke mo a ma pei ne gatu e lua. 10 E se gata i ei, ne fai atu a ia ki a latou: “I so se fale e ulu koutou ki ei, ‵nofo i konā ke oko eiloa ki te taimi e tiaki ei ne koutou te koga tenā. 11 Kae i so se koga e se talia ei koutou io me e se fia faka‵logo atu ki a koutou, tuetue atu la a ‵pefu i otou vae māfai e olo koutou kea‵tea, ke fai mo molimau ki a latou.” 12 Tenā ne olo ei latou o talai ko te mea ke sala‵mo a tino, 13 kae ne afuli ne latou kea‵tea a temoni e uke kae milimili a tino ma‵saki e tokouke ki te sinu kae faka‵lei latou.

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share