Tali ki Fesili mai te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai
IUNI 4-10
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | MALEKO 15-16
“Ne Fakataunu ne Iesu a Valoaga”
(Maleko 15:3-5) Kae ne ‵losi atu a faitaulaga pule ki a ia e uiga ki mea e uke. 4 Ne toe kamata o fesili atu a Pilato ki a ia, ana muna: “E a, e seai sau tali? Kiloke ki te uke o ‵losiga a latou ki a koe.” 5 Kae ne seki toe tali atu a Iesu, tenā ne ofo malosi ei a Pilato.
(Maleko 15:24) Kae ne ‵tuki ne latou a ia ki te pou, kae tufa ne latou ana gatu i te faiga o se vili, ke iloa ei me tefea te vaega e ‵tau o maua ne te tino.
(Maleko 15:29, 30) Kae ko tino kolā ne faka‵sili atu i konā ne pati ma‵sei ki a ia, lūlū olotou ulu kae fai atu: “Aa! Ko koe telā ka ofa ne koe te faletapu kae toe faite i aso e tolu, 30 fakasao aka la koe kae fanaifo ki lalo mo te pou fakasaua.”
Manatu mō sukesukega mai te Mko 15:24, 29 i te nwtsty
tufa ne latou ana gatu: A te tala i te tusi ko Ioa 19:23, 24 ne fakaopoopo atu ki ei a fakamatalaga kolā e se maua i loto i tusi a Mataio, Maleko, mo Luka: Ne fai eiloa ne sotia Loma a te vili ki tena gatu e penā foki tena gatu ‵tao loto; ne vaevae ne sotia tena gatu “ki vaega e fa, ke tofu te sotia mo tena vaega”; ne seki ma‵nako latou o vaevae tena gatu ‵tao loto, tenā ne fai ei ne latou te vili ki ei; a te faiga o vili ki te gatu o te Mesia ne fakataunu eiloa e ‵tusa mo te valoaga i te Sal 22:18. Se faifaiga masani ke puke sāle a gatu o tino ne te kau fakasala tino, tela la, a tino kolā e amio ma‵sei ne ‵sae sāle olotou gatu kae puke foki olotou mea totino koi tuai o tamate latou, se faifaiga telā e fakamasiasi ‵ki.
lūlū olotou ulu: Fakatasi mo pati e fai, a te faifaiga tenei e fakaasi atu ei te takalia‵lia, te se āva, mo te fakaitaita. A tino kolā ne faka‵sili atu i tafa i konā ne fakataunu eiloa ne latou te valoaga telā ne tusi i te tusi ko Sal 22:7.
(Maleko 15:43) ne vau a Iosefa te Alimataia, se tino fakaaloalogina o te Kaupule, telā e nofo fakatalitali foki ki te Malo o te Atua. Ne loto toa tou tagata ke fanatu ki mua o Pilato kae fakamolemole atu ke tuku mai te foitino o Iesu.
(Maleko 15:46) I te otiga ne ‵togi ne Iosefa a laugatu lino ‵lei kae tuku ifo a ia ki lalo, ne ‵kofu ne ia te foitino ki laugatu lino ‵lei konā kae fakatakato ne ia i te tanuga telā ne tuki ne ia i te kaupapa; kae fakateka atu ne ia se fatu ki te mataloa o te tanuga.
Manatu mō sukesukega mai te Mko 15:43 i te nwtsty
Iosefa: A tino kese‵kese taki tokotasi kolā ne tusi ne latou a Evagelia se fakamaoniga o te pogai ne kese‵kese ei olotou fakamatalaga e uiga ki a Iosefa. Ne fai mai te tagata ‵tae lafoga ko Mataio me i a ia “se tino maumea”; a ko Maleko, telā ne fakapitoa ana tusi mō te kau Loma, ne fai mai i a ia “se tino fakaaloalogina o te Kaupule” telā e nofo fakatalitali ki te Malo o te Atua; Ko Luka, telā se tokita atafai, ne fai mai me i a ia “se tagata ‵lei kae amiotonu” telā ne seki palota o ‵lago atu ki faifaiga ‵teke a te Kaupule ki a Iesu; Ko Ioane fua ne fai mai i a ia “se soko [‵funa] ona ko tena mataku ki tino Iutaia.”—Mat 27:57-60; Mko 15:43-46; Luk 23:50-53; Ioa 19:38-42.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
(Maleko 15:25) Ko oko nei ki te tolu o itula, kae ne ‵tuki ne latou a ia ki te pou.
Manatu mō sukesukega mai te Mko 15:25 i te nwtsty
te tolu o itula: Tenei, ko te 9:00 i te taeao. Nisi e fai mai me ne tai isi loa se mea e ‵kese ei te fakamatalaga tenei mo te mea telā e fakaasi mai i te tala i te Ioa 19:14-16, telā e fai mai penei, “kāti ko te ono o itula” ne tuku atu ei ne Pilato a Iesu ke tamate. E ui ei e se fakamatala katoatoa mai te ‵kesega i ei, e isi ne nisi pogai ke mafau‵fau aka ki ei: A tala i tusi Evagelia e fetaui tonu eiloa a fakamatalaga i ei e uiga ki taimi ne ‵tupu ei a mea i te ‵toe aso o Iesu i te lalolagi nei. E fai mai a tusi katoa e fa me i faitaulaga mo toeaina ne maopoopo mai tua i te otiga ne sae te mata o te lā telā ne puke ei ne latou a Iesu o ave ki te Kovana o Loma ko Ponitio Pilato. (Mat 27:1, 2; Mko 15:1; Luk 22:66–23:1; Ioa 18:28) A Mataio, Maleko, mo Luka ne tusi mai katoa me i te taimi ko tautau ei a Iesu i te pou, ne pouli te fenua kātoa mai i te “ono itula . . . ke oko eiloa ki te iva o itula.” (Mat 27:45, 46; Mko 15:33, 34; Luk 23:44) A te pogai e tasi telā e ‵lago atu ki te itula ne tamate ei a Iesu, e fai mai penei: Ne fai aka a nisi tino me i te fakapuapuagatia atu, io me ko te ‵kini, ne fai eiloa e pelā me se vaega e tamate ei te tino. I nisi taimi a nisi ‵kiniga ne masei ‵ki me ne mafai eiloa o mate i ei te tino. Kae e pelā mo Iesu, ona ko tena logo‵mae malosi, telā ne manakogina ei te suā tagata ke amo te pou fakasaua fakatasi mo Iesu. (Luk 23:26; Ioa 19:17) Moi ne fai a te ‵kiniga ko te kamataga o te auala e tamate ei te tino, kāti e isi se manavaga o taimi koi tuai o ‵tuki atu a Iesu ki luga i te pou fakasaua. Mai te ‵lago atu ki te mea tenei, e fakamatala mai i te Mat 27:26 mo te Mko 15:15 a te taimi ne fakaiku aka ei ne Pilato ke tamate a Iesu i luga i te pou fakasaua i te taimi ne fatoa oti eiloa ei a Iesu ne kini. Ko tena uiga la, a tino kese‵kese konei ne mafai o tuku mai ne latou a itula kese‵kese o te taimi o te tamatega, e ‵tusa eiloa mo te lotou kilokiloga ki te taimi ne kamata ei te tamatega tenei ne fai. Kāti tenei te pogai e fakamatala mai i ei me ne poi eiloa a Pilato ke iloa atu me ne mate vave a Iesu i te fatoa otiga ne ‵tuki atu a ia ki te pou fakasaua, me ne mafaufau a Pilato me ko fātoa kamata te tamatega. (Mko 15:44) E se gata i ei, a tino tusi tala o te Tusi Tapu ne masani o fakaaoga ne latou te faifaiga masani o te vaevaega o itula e tolu i te aso ki vaega e fa i te ao kae penā foki i te po. A te vaevaega o itula i te aso e fakamaoni mai ei te pogai ne fakaaoga sāle i ei i loto i fakamatalaga e pelā mo te tolu o itula, ono o itula, mo te iva o itula, telā e kamata o lau mai te saega o te mata o te la i te 6:00 i te taeao. (Mat 20:1-5; Ioa 4:6; Gal 2:15; 3:1; 10:3, 9, 30) E se gata foki i ei, a te tokoukega o tino e seai ne itula ke fakamautinoa ki ei a taimi, tela la, a itula o te aso e fetaui tonu loa mai te fakaaogaga o te pati tenei “kāti,” e ‵tusa mo te Ioa 19:14. (Mat 27:46; Luk 23:44; Ioa 4:6; Gal 10:3, 9) Ke fakatoetoe aka: Ne fakamau eiloa ki lalo ne Maleko a te taimi ne ‵kini kae ‵tuki ei ki luga i te pou fakasaua, kae ko Ioane tokotasi fua ne tusi mai ne ia te ‵tukiga ki luga i te pou fakasaua. Kāti ne fakagalue ne lāua a taimi: ko Maleko ne fai me ko te tolu o itula i te ‵vaega muamua (telā ko te 9.00 i te taeao), kae ko Ioane ko te ono o itula i te ‵vaega i te lua (telā ko te 12 i te fakatutonu) kae ne fakaaoga ne ia te pati “kāti” i te taimi ne fakasino ei ki te itula ne tusi ne ia. Ona ko pogai konei, ne mafai ei o kese‵kese a taimi ne fakaaoga i tala konei. Kae ko te ‵tonuga loa, e pelā mo Ioane, telā ne tusi ne ia tena tusi i se fia sefulu tausaga fakamuli loa, ne tusi eiloa ne ia te taimi i te itula telā ne ‵kese mai i te itula ne tusi ne Maleko, e fakaasi mai i ei me ne seki ‵kopi ne Ioane a te tala a Maleko.
(Maleko 16:8) Tela la, i te lotou ologa ki tua, ne ‵tele latou kea‵tea mai te tanuga, me ko oko eiloa i te lotou pole‵pole kae ma‵taku. Kae seai eiloa se lotou pati ne fai atu ki se tino, me ne ma‵taku eiloa latou.
Manatu mō sukesukega mai te Mko 16:8 i te nwtsty
me ne ma‵taku eiloa latou: E ‵tusa mo tusitusiga mua ne maua fakamuli nei ki te vaega fakaoti o te tusi o Maleko, e fai mai i te Evagelia tenei ne fakaoti eiloa ki te fuaiupu e 8. Nisi e tali‵tonu me i te fakaotiga tenei e seki fuafuagina ke fai e pelā me ko te fakaotiga tonu o te tusi. Kae e ui i ei, mai te mafaufau aka ki te auala ne tusi fakatoetoe ne Maleko ana tusitusiga katoa, e fakaasi mai i ei a te mau tenei e se tonu. E se gata foki i ei, ne fai mai foki a tino ‵poto i te 4 o senitenali ko Jerome mo Eusebius me i tusitusiga ‵tonu e fakaoti eiloa ki pati konei, “me ne ma‵taku eiloa latou.”
E uke a tusitusiga mua i te‵ gana Eleni mo ‵fuliga ki nisi ‵gana ne fakaopoopo atu ki te fuaiupu e 8 a te fakaotiga loa mo te fakaotiga toetoe. A te fakaotiga loa (telā e aofia i ei a fuaiupu fakaopoopo e 12) e maua eiloa i loto i te Codex Alexandrinus, Codex Ephraemi Syri rescriptus, mo te Codex Bezae Cantabrigiensis, katoa mai i te lima senitenali T.A. E sae mai foki i loto i te Latin Vulgate, te Curetonian Syriac, mo te Syriac Peshitta. E ui i ei, e se sae mai i tusitusiga mua i te ‵gana Eleni i te 4 senitenali, telā ko te Codex Sinaiticus mo te Codex Vaticanus, io me ko te Codex Sinaiticus Syriacus i te fa io me ko te lima senitenali, io me i loto i tusitusiga mua o Maleko i te Sahidic Coptic i te lima senitenali. E pelā mo te mea e tai ‵pau, a toe tusitusiga mua o te Maleko i te ‵gana Armenia mo te ‵gana Georgia ne gata eiloa i te fuaiupu e 8.
Nisi tusitusiga mua i te ‵gana Eleni fakamuli nei mo nisi ‵fuliga i nisi ‵gana ne aofia loa i ei a te fakaotiga toetoe (e aofia loa i ei a nāi fuaiupu i ei). A te Codex Regius i te valu senitenali T.A. e maua i ei a fakaotiga katoa konei, e kamata loa i ei ki te fakaotiga toetoe. E kamata eiloa a fakaotiga konei ki ne fakamatalaga toe‵toe kolā e fakamatala aka ei me i fuaiupu konei ne fakaaoga ne nisi tino ‵poto mo tino pule‵pule, faitalia me e se aofia tonu loa i loto i tusitusiga mua.
FAKAOTIGA TOETOE
A te fakaotiga toetoe mai tua o te Mko 16:8 e se fai e pelā me ne vaega o Tusitusiga Tapu. E fai‵tau tatou ki ei penei:
Kae ko mea katoa kolā ne fakatonu atu ki a latou ne fakamatala fakatoetoe atu ne latou ki tino i tafa o Petelu. E se gata i ei, i te otiga o mea konei, ne uga atu ei ne Iesu e auala i a latou mai te saegala ki te togala, a te folafolaga tapu telā e se mafai o pala, ko te folafolaga se-gata-mai.
FAKAOTIGA LOA
A te fakaotiga loa mai tua o te Mko 16:8 e se fai e pelā me ne vaega o Tusitusiga Tapu. E fai‵tau tatou ki ei penei:
9 I tena toetuakega i te aso muamua o te vaiaso, ne fakasae muamua atu a ia ki a Malia te Makatala, telā ne afuli ne ia mai i ei a temoni e tokofitu. 10 Ne fano tou fafine o fakailoa atu ki tino kolā ne ‵nofo fakatasi mo Iesu, kae ko latou e fanoa‵noa kae ‵tagi mautuutu. 11 I te lotou ‵logoga me ko toe ola mai a ia kae ko oti ne lavea ne tou fafine, ne seki tali‵tonu eiloa latou. 12 E se gata i ei, i te otiga o mea konei, ne fakasae atu a ia i nisi foliga ki se tokolua mai i a latou e sa‵sale i te lā auala ki te vao. 13 Ne ‵foki mai lāua kae fakailoa atu ki nisi tino o latou. Ne seki tali‵tonu foki latou ki a lāua. 14 Kae fakamuli ifo ne fakasae atu a ia ki te toko sefulutasi i te taimi e ‵kai ei latou i te taipola, polopoloki ei ne ia latou ona ko te sē lava o te lotou fakatuanaki mo te loto ma‵keke, me ne seki tali‵tonu latou ki tino kolā ne lavea ne latou me ko oti ne fakatu aka a ia mai te mate. 15 Ne fai atu a ia ki a latou: “Olo atu ki te lalolagi kātoa o talai atu te tala ‵lei ki tino katoa. 16 Ko te tino telā e talitonu kae papatiso ka sao eiloa, a ko te tino telā e se talitonu ka fakasala. 17 E se gata i ei, konei la a fakailoga ka maua ne latou kolā e tali‵tonu: Ka afuli keatea ne latou a temoni mai te fakaaogaga o toku igoa, ka fai‵pati foki latou ki ‵gana kese‵kese, 18 kae ka puke aka ne latou ki olotou lima a gata, kae kafai e inu latou ki so se mea ‵poisini ka se mafai lele eiloa o pa‵kia latou i ei. Ka tuku atu olotou lima ki luga i tino ma‵saki kae ka ‵lei ei a latou konā.”
19 Tela la, i te otiga ne faipati a te Aliki ko Iesu ki a latou, avaka ei a ia ki te lagi ke sagasaga i te feitu fakaatamai o te Atua.20 Ne olo atu latou o talai i koga katoa, kae ne ga‵lue eiloa latou mo te Aliki kae ‵lago atu ki te fekau e auala i fakailoga konei.
Faitauga ki te Tusi Tapu
(Maleko 15:1-15) I te vaveao eiloa tenā, ne fono fakavave a faitaulaga pule mo toeaina mo failautusi, ko te Sanetulini kātoa, saisai ei ne latou a Iesu kae ‵taki o tuku atu ki a Pilato. 2 Ne fesili atu a Pilato ki a ia: “A koe ko te Tupu o tino Iutaia?” Ne tali atu a Iesu: “Tenā eiloa e fai mai ne koe.” 3 Kae ne ‵losi atu a faitaulaga pule ki a ia e uiga ki mea e uke. 4 Ne toe kamata o fesili atu a Pilato ki a ia, ana muna: “E a, e seai sau tali? Kiloke ki te uke o ‵losiga a latou ki a koe.” 5 Kae ne seki toe tali atu a Iesu, tenā ne ofo malosi ei a Pilato. 6 I aso fakamanatu takitasi, ne masani o ‵tala atu ne ia ki a latou se pagota e tokotasi, telā e fakatagi mai latou ki ei. 7 I te taimi tenā ne ‵loka i te falepuipui a te tagata e igoa ki a Palapa fakatasi mo tino kolā ne tatino ona ko te lotou ‵teke ki te malo. 8 Ne olo atu te vaitino kae ne kamata o fakatagi atu e ‵tusa mo te mea telā e fai sāle ne Pilato mō latou. 9 Ne tali atu a ia ki a latou, ana muna: “E ma‵nako koutou ke ‵tala atu ne au ki a koutou te Tupu o tino Iutaia?” 10 Ne iloa ne Pilato me ne tuku atu ne faitaulaga pule a Iesu ki a ia ona ko te loto ma‵sei. 11 Kae ne fakamalosi aka ne faitaulaga pule a te vaitino ke fai atu ke ‵tala mai ne ia a Palapa. 12 Kae ne toe fai atu a Pilato ki a latou: “Ne a la aku mea ka fai ki te tino telā e taku ne koutou ko te Tupu o tino Iutaia?” 13 Ne toe paka‵laga atu latou: “‵Tuki atu a ia ki te pou!” 14 Ne fai atu a Pilato ki a latou: “Kaia? Se a tena mea masei ne fai?” Kae ne paka‵laga aka faeloa latou ki luga: “‵Tuki atu a ia ki te pou!” 15 Ona ko te manako o Pilato o fakafiafia te vaitino, ne ‵tala atu ei ne ia a Palapa ki a latou; kae i te otiga ne ‵kini a Iesu, tuku atu ei ne ia ke tamate i luga i te pou.
IUNI 11-17
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | LUKA 1
“Fakaakoako ki te Loto Maulalo o Malia”
(Luka 1:38) Tenā ne fai atu ei a Malia: “Kiloke! Au ko te tamafine pologa a Ieova! Ke oko mai eiloa te mea tenei ki a au e ‵tusa mo au pati.” Fano ei kea‵tea te agelu mai i a ia.
ia 149 ¶12
“Kiloke! Au ko te Tamafine Pologa a Ieova!”
12 A ana pati ne fai ne ‵fonu eiloa i te loto maulalo mo te fakalogo, kae se fakaakoakoga sili mo tino fakatuanaki katoa. Ne fai atu a ia ki a Kapilielu: “Kiloke! Au ko te tamafine pologa a Ieova! Ke oko mai eiloa te mea tenei ki a au e ‵tusa mo au pati.” (Luka 1:38) A te pologa tamafine ko te ‵toe pologa tafa loa ki lalo; a tena ola e nofo loa i luga i lima o tena matai. E tenā eiloa te lagonaga o Malia e uiga ki tena Matai, ko Ieova. Ne iloa ne tou fafine me ka puipui eiloa a ia ne Ieova, me e fakamaoni a Ieova ki tino kolā e fakamaoni ki a ia, kae ka fakamanuia atu foki a ia ki ei māfai e fai ne tou fafine te ‵toe mea e mafai e ‵tusa mo te tōfiga faigata ne tuku atu ki a ia.—Sala. 18:25.
(Luka 1:46-55) Kae ne fai atu a Malia: “E tavae ne au a Ieova, 47 kae e se mafai o taofi ne au toku loto fiafia ki te Atua toku Fakaola, 48 me ko oti ne kilo ifo a ia ki te tulaga malalo o tena tamafine pologa. Kae kiloke! mai te taimi tenei o fano ki mua ka folafola atu ne kautama katoa i a au e fiafia, 49 me ko oti ne fai ne te Atua malosi katoatoa a mea fakaofoofogia mō au, kae ko tena igoa e ‵malu, 50 kae ke i luga i tino kolā e ma‵taku ki a ia tena alofa fakamagalo mai te kautama e tasi ki te suā kautama. 51 Ko oti ne fai ne ia a galuega ‵mana ki ana lima; kae fakasalalau valevale ne ia a latou kolā e loto fakamaua‵luga. 52 Ko oti ne tuku ifo ne ia ki lalo a tāgata takutakua mai i nofogaaliki kae fakama‵luga aka a tino ma‵lalo; 53 ko oti ne fagai ne ia a tino fia‵kai ke ma‵kona i mea ‵lei kae afuli kea‵tea ne ia a tino mau‵mea e aunoa mo ne mea. 54 Ko oti ne vau a ia o fesoasoani ki tena tavini, ko Isalaelu, ke masaua ne latou tena alofa fakamagalo, 55 ki te se-gata-mai e pelā eiloa mo ana pati ki ‵tou tupuga, ki a Apelaamo mo tena tama.”
ia 150-151 ¶15-16
“Kiloke! Au ko te Tamafine Pologa a Ieova!”
15 Tenā, ne faipati atu ei a Malia. Ne tusi eiloa faka‵lei ana pati i loto i te Muna a te Atua. (Faitau te Luka 1:46-55.) Ko ‵toe lauga loa ne fai ne Malia ne tusi ki lalo i te Tusi Tapu, kae ne fakaasi mai i ei a mea e uke e uiga ki tou fafine. E fakaasi i ei a tena fakafetai, mo tena loto fakafetai i te taimi e avatu ei ne ia a vikiga ki a Ieova mo te fakamanuia atu mo te tauliaga ke fai e pelā me ko te mātua o te Mesia. Ne fakaasi mai i ei te lasi o tena fakatuanaki i te taimi ne faipati a ia e uiga ki a Ieova telā e kilo fatauva ki tino fakamata‵mata kae ma‵losi kae e fesoasoani ki tino ma‵lalo mo tino ma‵tiva kolā e salasala atu ke tavini atu ki a ia. Ne fakaasi mai foki i ei te ‵loto o tena iloa. E pelā mo se sukesukega e tasi, ne siki mai ne ia a fakamatalaga e 20 mai i Tusitusiga Faka-Epelu!
16 E manino ‵lei, me ne mafaufau ‵loto eiloa a Malia ki te Muna a te Atua. Kae ui i ei, ne tumau eiloa tena loto maulalo, mai te talia o fakaaoga ne ia a muna mai i Tusitusiga Tapu ke faipati atu ne ia i lō te fai atu loa i ana pati totino. A te tama tagata telā i loto i tena moegatama ka fanau mai kae ka fakaasi mai foki ne ia te agaga tenā i se aso e tasi, mai te fai atu, penei: “Mea kolā e akoako atu ne au e se i a aku, kae i a te tino telā ne uga mai ne ia au.” (Ioa 7:16) Tela la, se mea ‵lei ke fesili ifo ki a tatou eiloa, penei: ‘E mata, e fakaasi atu foki ne au te āva lasi penei ki te Muna a te Atua? Io me saga atu loa au ki oku manatu totino mo akoakoga?’ E maina ‵lei eiloa tatou i te tulaga o Malia.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
(Luka 1:69) Kae ko oti ne fakatu aka ne ia se sau o te fakaolataga mō tatou mai i te kāiga o Tavita tena tavini,
Manatu mō sukesukega mai te Luk 1:69 i te nwtsty
se sau o te fakaolataga: Io me se “fakaola telā e malosi.” I taimi o te Tusi Tapu, a sau o manu e masani sāle o fakaata mai i ei a te malosi, te sili, mo te manumalo. (1Sa 2:1; Sal 75:4, 5, 10; 148:14; fml.) E se gata foki i ei, a tino pulepule e penā foki a pulega fai ki fenua, ki tino amio‵tonu mo tino amio ma‵sei, e fakatusa katoa ki sau, kae ko olotou taumafaiga ke manumalo o latou e pelā eiloa mo sau kolā e sua atu sāle. (Teu 33:17; Tan 7:24; 8:2-10, 20-24) I te fakamatalaga kātoa tenei, a te tugāpati tenei “se sau o te fakaolataga” e fakasino atu eiloa ki te Mesia e pelā me ko ia telā e isi sena malosi o faka‵sao a tino, e pelā me ko te ‵toa mafi.
(Luka 1:76) Kae e pelā mo koe, e te tamaliki foliki, a koe ka fakaigoa ki te pelofeta a te Atua Tafasili i te Maluga, me ka mua atu koe i a Ieova o fakatoka tena auala,
Manatu mō sukesukega mai te Luk 1:76 i te nwtsty
me ka mua atu koe i a Ieova: A Ioane te Papatiso “ka mua atu . . . i a Ieova” e fakauiga i ei me ka mua atu a ia i a Iesu, telā ka sui ne ia tena Tamana kae vau i te igoa o tena Tamana.—Ioa 5:43; 8:29; ke onoono ki manatu mō sukesukega ki a Ieova i te fuaiupu tenei.
Faitauga ki te Tusi Tapu
(Luka 1:46-66) Kae ne fai atu a Malia: “E tavae ne au a Ieova, 47 kae e se mafai o taofi ne au toku loto fiafia ki te Atua toku Fakaola, 48 me ko oti ne kilo ifo a ia ki te tulaga malalo o tena tamafine pologa. Kae kiloke! mai te taimi tenei o fano ki mua ka folafola atu ne kautama katoa i a au e fiafia, 49 me ko oti ne fai ne te Atua malosi katoatoa a mea fakaofoofogia mō au, kae ko tena igoa e ‵malu, 50 kae ke i luga i tino kolā e ma‵taku ki a ia tena alofa fakamagalo mai te kautama e tasi ki te suā kautama. 51 Ko oti ne fai ne ia a galuega ‵mana ki ana lima; kae fakasalalau valevale ne ia a latou kolā e loto fakamaua‵luga. 52 Ko oti ne tuku ifo ne ia ki lalo a tāgata takutakua mai i nofogaaliki kae fakama‵luga aka a tino ma‵lalo; 53 ko oti ne fagai ne ia a tino fia‵kai ke ma‵kona i mea ‵lei kae afuli kea‵tea ne ia a tino mau‵mea e aunoa mo ne mea. 54 Ko oti ne vau a ia o fesoasoani ki tena tavini, ko Isalaelu, ke masaua ne latou tena alofa fakamagalo, 55 ki te se-gata-mai e pelā eiloa mo ana pati ki ‵tou tupuga, ki a Apelaamo mo tena tama.” 56 Ne ‵nofo lāua mo Malia kāti i masina e tolu, toe foki ei tou fafine ki tena fale. 57 Ne oko atu ki te taimi ko fanau ei a Elisapeta, kae ne fanau ne ia se tamaliki tagata. 58 Ne ‵logo a tuakoi mo ana kāiga me ko oti ne fakaasi atu ne Ieova te lasi o tena alofa fakamagalo ki tou fafine, kae ne fia‵fia fakatasi latou mo ia. 59 I te valu o aso ne olo atu ei latou ke pilitome te tamaliki, kae ke fakaigoa ne latou te tamaliki ki te igoa o tena tamana ko Sakalia. 60 Kae ne tali atu tena mātua: “Ikai! ka fakaigoa a ia ki a Ioane.” 61 Ne fai atu latou ki tou fafine: “E seai se tino i ou kāiga e fakaigoa ki te igoa tenā.” 62 Ne olo atu latou o fesili ki tena tamana i te faiga o tāga me ko oi te igoa e manako a ia ki ei. 63 Ne fakamolemole atu a ia ke tuku mai se potu laupapa kae tusi atu i ei: “A tena igoa ko Ioane.” Ne ofo a latou katoa i te mea tenei. 64 I konā eiloa ne fakamaga tena gutu kae matala tena alelo, kamata ei o faipati kae tavae atu ki te Atua. 65 Kae ne ma‵taku a latou katoa kolā ne ‵nofo ‵pili atu ki a lāua, kae ne ‵pa atu eiloa te tala o mea katoa konei i kogā koga maugā o Iuta kātoa. 66 Kae ko tino kolā ne ‵logo i te mea tenei ne fakamau katoa ne latou a mea konei i olotou loto, kae fai atu: “Se a te tulaga ka oko ki ei te tamaliki tenei?” Me e manino ‵lei i a Ieova e fakatasi atu ki a ia.
IUNI 18-24
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | LUKA 2-3
“Talavou—E Mata, e Ga‵solo Koutou ki Mua i te Feitu Faka-te-Agaga?”
(Luka 2:41, 42) Ne olo sāle ana mātua i tausaga takitasi ki Ielusalema ki te ‵kaiga fiafia o te Paseka. 42 Kae i te taimi ko 12 ei ana tausaga, ne olo atu latou ki Ielusalema e ‵tusa loa mo faifaiga masani o te fakamanatuga.
Manatu mō sukesukega mai te Luk 2:41 i te nwtsty
Ne olo sāle ana mātua: E seai se Tulafono ne fai me e ‵tau o ‵kau atu a fafine ki te ‵kaiga o te Paseka. E ui i ei, se faifaiga masani e fai sāle ne Malia ke tautali atu a ia i a Iosefa i malaga ki Ielusalema e fai sāle i tausaga takitasi ki te ‵kaiga fiafia tenei. (Eso 23:17; 34:23) I tausaga katoa, e ma‵laga atu eiloa latou i se 300 km (190 mai) te ‵mao mo te lā kaiga telā ne gasolo aka eiloa o tokouke.
(Luka 2:46, 47) Mai tua o aso e tolu kae maua atu ne lāua a ia i te faletapu, e sagasaga i te kogaloto o faiakoga o fakalogologo kae fesilisili atu ki a latou. 47 Kae ne ofo eiloa a latou katoa kolā ne fakalogo‵logo ki a ia i te lasi o tena malamalama mo ana tali.
Manatu mō sukesukega mai te Luk 2:46, 47 i te nwtsty
fesilisili atu ki a latou: E pelā mo foliga ne lavea atu i tino kolā ne fakalogologo atu ki a Iesu, ana fesili ne fai e se fakapitoa fua ki se tamaliki telā e fia maua ne ia ne tali ki ei. (Luk 2:47) A te pati Eleni ko te “fesilisili” i nisi fakamatalaga e fakasino atu ki vaegā fesili io me ko fesili kolā e fakafesilisili i taimi o fakamasinoga. (Mat 27:11; Mko 14:60, 61; 15:2, 4; Gal 5:27) E fai mai a nisi tino tusitala me i nisi takitaki lotu ma‵luga e masani sāle o ‵nofo i te faletapu i taimi e oti ei a ‵kaiga kae akoako atu i koga avanoa mai tua o mataloa i konā. E saga‵saga atu eiloa a tino mai lalo o vae o tāgata konei o fakalogo‵logo kae fesilisili atu a fesili.
ne ofo eiloa latou: A te veape tenei i te ‵gana Eleni ko te “ofo eiloa” e mafai o fakauiga ki se mea telā e fai soko atu faeloa.
(Luk 2:51, 52) Tenā ne toe ‵foki ei latou ki Nasaleta, kae ne tumau a ia i te fakalogo ki a lāua. Ne tausi faka‵lei foki ne tena mātua a pati katoa konei i tena loto. 52 Ne gasolo aka faeloa a Iesu o poto kae malosi kae alofa ki ei te Atua, e pelā foki loa mo tino.
Manatu mō sukesukega mai te Luk 2:51, 52 i te nwtsty
tumau . . . i te fakalogo: Io me “tumau i te ‵lago atu; fakalogo faeloa.” A te fakafokifokiga faeloa o te veape Eleni tenei e fakaasi mai i ei me i te otiga ne fai ne ia ke ofo a faiakoga i te faletapu ki tena malamalama i te muna a te Atua, ne foki atu eiloa a Iesu ki te fale mo ana mātua kae ne tumau eiloa a ia i te fakalogo ki a lāua. A tena fakalogo ne kese ‵ki eiloa mo te fakalogo masani o se tamaliki; se vaega e tasi e fakataunu ei ne ia te Tulafono a Mose i mea katoa.—Eso 20:12; Gal 4:4.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
(Luka 2:14) “Ke vikia te Atua telā e nofo i koga ma‵luga, kae ko te filemu ke i luga i tino kolā e fiafia a ia ki ei i te lalolagi.”
Manatu mō sukesukega mai te Luk 2:14 i te nwtsty
kae ko te filemu ke i luga i tino kolā e fiafia a ia ki ei i te lalolagi: I nisi tusitusiga mua kolā ne maua aka e fakaaoga loa i ei a fakamunaga kolā ne ‵fuli penei, “kae ko te filemu ke i luga i te lalolagi, te fiafia ki luga i tino,” kae ko fakamunaga konei e maua i nisi ‵fuliga o te Tusi Tapu. Kae ko fakamunaga e tusi i te ‵Fuliga o te Lalolagi Fou e uke ‵ki a tusitusiga mua ne maua atu e ‵lago atu ki ei. A te faka‵pulaga tenei mai te agelu e se fakasino atu loa ki te fiafia o te Atua ki tino katoa faitalia olotou uiga mo faifaiga e fai. Kae, ne fakasino atu eiloa ki a latou kolā ka maua ne latou tena taliaga ona me ne fakaasi atu eiloa ne latou te lotou fakatuanaki tonu ki a ia kae ne fai foki mo soko o tena tama.—Ke onoono ki manatu mō sukesukega ki tino kolā e fiafia a ia ki ei i te fuaiupu tenei.
tino kolā e fiafia a ia ki ei: A te pati “fiafia” telā e fakasino atu ki ei a muna a te agelu tenei e fakasino atu loa ki te fiafia telā e fakaasi mai ne te Atua, kae e se ko tino. A te pati Eleni eu·do·kiʹa e mafai foki o ‵fuli penei, “fiafia ki ei; fakafiafia; taliagina.” A te veape tai ‵pau ko te eu·do·keʹo ne fakaaoga i te Mat 3:17; Mko 1:11; mo te Luk 3:22 (ke onoono ki manatu mō sukesukega mai i te Mat 3:17; Mko 1:11), telā ne fakaaoga ne te Atua ki tena Tama mai tua o tena papatisoga. Ne fakamatala mai loa i ei te uiga o ia, “ke talia; ke fiafia ki ei; ke fiafia malosi ki ei; io me ke saga ‵tonu atu ki ei.” E pelā mo te fakaaogaga tenei, a te tugapati “tino kolā e fiafia a ia ki ei” (an·throʹpois eu·do·kiʹas) e fakasino atu loa ki tino kolā e maua ne latou te taliaga a te Atua kae fiafia foki ki a latou, kae mafai foki o fai atu penei, “tino kolā e talia ne ia; tino kolā e fiafia malosi a ia ki ei.” Tela la, ne fakasino atu loa a pati a te agelu ki te fiafia o te Atua e se ki tino katoa, kae ki a latou fua kolā ka fakafiafia atu ki ei e auala i te lotou fakatuanaki tonu ki a ia kae fai foki e pelā me ne soko o tena Tama. E tiga ei a te pati Eleni eu·do·kiʹa i nisi fakamatalaga e fakasino atu ki te fiafia o tāgata (Lom 10:1; Fpi 1:15), e masani sāle loa o fakaaoga ki te fiafia o te Atua, te fakafiafia atu, io me ki te auala telā e talia ne ia (Mat 11:26; Luk 10:21; Efe 1:5, 9; Fpi 2:13; 2Te 1:11). I te Septuagint i te Sal 51:18 [50:20, LXX], e fakaaoga eiloa i ei te pati te “fiafia” o te Atua.
(Luka 3:23) I te taimi ne kamata ei ne Iesu a tena galuega, kāti ko 30 ana tausaga, kae ne ma‵natu aka a tino i a ia ko te tama tagata a Iosefa, te tama a Heli,
E Iloa ne Koe?
Ko oi te tamana o Iosefa?
A Iosefa, te kamuta i Nasaleta, ko te tamana puke o Iesu. Kae ko oi a te tamana o Iosefa? E taku mai i te gafa o Iesu i te Evagelia a Mataio a Iakopo, kae e fai mai a Luka me i a Iosefa ko “te tama a Heli.” Kaia e foliga mai i konei me e ‵kese?—Luka 3:23; Mataio 1:16.
E fai mai te tala a Mataio: “Iakopo ko te tamana o Iosefa,” telā e fakaaoga i ei se tugapati Eleni ke fakaasi manino mai ei me i a Iakopo ko te tamana tonu o Iosefa. Tela la, ne fakasino atu a Mataio ki te fakasologa tonu o te kāiga o Iosefa, ko te lainā tupu o Tavita, telā ne maua ei ne te tama puke a Iosefa, ko Iesu, a te saolotoga i te tulafono ki te nofogātupu.
I te suā feitu, e fai mai te tala a Luka: “Iosefa, te tama a Heli.” A te tugapati tenā, “tama a,” e mafai o fakauiga ki te “avaga a tena tama fafine.” E maua eiloa se mea tai ‵pau penā i te Luka 3:27, telā ne fakasino atu ki a Salatielu, tena tamana tonu ko Ieoiakini, kae ne taku mai i konā me ko “te tama a Nelei.” (1 Nofoaiga Tupu 3:17; Mataio 1:12) Kāti ne avaga a Salatielu ki se tama fafine a Nelei, telā e se taku mai tena igoa, kae ne fai ei a ia mo fai te avaga a tena tama fafine. Ne fai foki penā a Iosefa mo fai “te tama” a Heli, me ne avaga a ia ki te tama fafine a Heli, ko Malia. Tela la, ne fakasino atu a Luka ki te gafa tonu o Iesu, “i te feitu faka-te-foitino,” e auala i tena matua, ko Malia. (Loma 1:3) Tela la, e tuku mai i te Tusi Tapu a fakatelega ‵kese kae aoga e lua o te gafa o Iesu.
Faitauga ki te Tusi Tapu
(Luka 2:1-20) I aso konā, ne oko atu se fakatonuga mai i a Kaisala Aokuso ki tino katoa i te lalolagi ke fai se tusiga o igoa. 2 (A te tusiga o igoa muamua tenei ne fai kae ko Kulenio ko te kovana o Sulia.) 3 Kae ne olo atu a tino katoa o fakamau olotou igoa i olotou fakai. 4 Tenā ne fanatu foki a Iosefa mai te fakai ko Nasaleta i Kalilaia ki Iuta, ki te fakai o Tavita, telā e fakaigoa ki Peteleema, ona ko ia se tino mai te kāiga o Tavita. 5 Ne fano a ia ke fakamau lā igoa mo Malia, telā ko oti ne avaga lāua kae ko pili foki o fanau. 6 Kae koi ‵nofo atu lāua i konā, ne oko atu ki te taimi ka fanau ei tou fafine. 7 Ne fanau mai ne ia se tamaliki tagata, ko tena toekimua, kae ne fakapulupulu ne ia ki potu laugatu kae fakamoe i se tali fagai manu me ko seai se avanoaga mō latou i te fale talimalo. 8 E isi foki ne tausi mamoe i te kogā koga tenā e ‵nofo i tua o leoleo olotou lafu mamoe i te po. 9 Ne tu fakapoi atu te agelu a Ieova i olotou mua, kae ne maina atu te ‵malu o Ieova ki luga i a latou, kae ne ma‵taku ‵ki eiloa latou. 10 Kae ne fai atu te agelu ki a latou: “Sa ma‵taku, me kiloke! ko folafola atu ne au ki a koutou te tala ‵lei kae fakafiafia telā ka maua ne tino katoa. 11 Me ko oti ne fanau mai ki a koutou i te aso tenei se fakaola, telā ko Keliso te Aliki, i te fakai o Tavita. 12 Kae tenei la te fakailoga mō koutou: Ka maua atu ne koutou se pepe e fakapulupulu ki potu laugatu kae e moe i se tali fagai manu.” 13 Ne ‵tu fakavave atu i tafa o te agelu a kautau o te lagi e se lausia, o tavae atu ki te Atua kae fai atu: 14 “Ke vikia te Atua telā e nofo i koga ma‵luga, kae ko te filemu ke i luga i tino kolā e fiafia a ia ki ei i te lalolagi.” 15 I te tiakinaga ne agelu a latou o ‵foki ki te lagi, ne fai‵pati ei a tausi mamoe i a latou eiloa: “‵Tou olo nei eiloa ki Peteleema ke lavea ne tatou te mea telā ko oti ne tupu, telā ne fakailoa mai ne Ieova ki a tatou.” 16 Ne olo fakavave atu latou kae ne maua atu ne latou a Malia e pelā foki mo Iosefa, mo te tamaliki e takato i loto i te tali fagai manu. 17 I te laveaga ne latou te mea tenei, fakaasi atu ei ne latou a te fekau telā ne fai atu ki a latou e uiga ki te tamaliki tenei. 18 Kae ko latou katoa kolā ne lagona ne latou ne ofo i mea kolā ne fai atu ne tausi mamoe ki a latou, 19 kae ne tausi eiloa ne Malia a pati katoa konei, kae mafaufau faeloa ki ei i tena loto. 20 Ne ‵foki a tausi mamoe, kae ‵viki kae tavae atu ki te Atua ona ko mea katoa kolā ne lagona kae lavea ne latou, e pelā eiloa mo mea ne fakailoa atu ki a latou.
IUNI 25–IULAI 1
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | LUKA 4-5
“‵Teke Atu a Tofotofoga e Pelā mo te Mea ne Fai ne Iesu”
(Luka 4:1-4) Ne tiaki ne Iesu te Iolitana, kae ko ‵fonu a ia i te agaga tapu. Ne takitaki a ia ne te agaga tapu i te koga lavaki 2 i aso e 40 ko te mea ke tofotofo a ia ne te Tiapolo. Ne seki kai eiloa a ia ki se mea i aso konā, kae oti aka loa ne lagona ne ia te fiakai. 3 Ne fai atu te Tiapolo ki a ia: “Kafai koe ko te tama a te Atua, fai ki te fatu tenei ke liu falaoa.” 4 Kae ne tali atu a Iesu ki a ia: “E tusi i te tusi, ‘E se ko meakai fua e ola ei te tagata.’”
Mafaufau me Fai Koe mo Fai se Vaegā Tino Pefea
8 Ne fakaaoga foki ne Satani a te togafiti tenā i te tofotofoga ne ia a Iesu i te koga lavaki. Mai tua o te 40 ao mo te 40 po ne fakalikiliki ei a Iesu, ne taumafai a Satani o tofotofo a ia mai te fakaaogaga o te manako ki meakai. “Kafai a koe se tama a te Atua,” ko pati a Satani, “fai ki fatu konei ke liu falaoa.” (Luka 4:1-3) E lua a filifiliga e ‵tau o fai ne Iesu: Ne mafai o filifili a ia ke fakaaoga tena malosi fai vavega ke fakamalie ei a tena manako ki meakai, io me e se fakaaoga. E ui eiloa ne fiakai a ia, ne seki fakatāua atu ne ia a tena manako ki meakai i lō te fakatumauga o tena fesokotakiga mo Ieova. “E tusi i te tusi,” ko te tali a Iesu, “‘E se ko meakai fua e ola ei te tino kae ko pati katoa kolā e ‵to mai i te gutu o Ieova.’”—Mat 4:4.
(Luka 4:5-8) Ne ave ne ia a Iesu ki luga kae fakaasi atu ki a ia a malo katoa o te lalolagi nofoaki i se taimi toetoe. 6 Ne fai atu te Tiapolo ki a ia: “Ka avatu ne au ki a koe a te pule i luga i mea katoa konei mo olotou ‵malu, me ko oti ne tuku mai ki a au te pulega i luga i ei, kae e mafai o tuku atu ne au ki so se tino e manako au ki ei. 7 Tela la, kafai e tapuaki fakatasi mai fua koe ki a au, ka maua eiloa ne koe a mea katoa konei.” 8 Ne tali atu a Iesu ki a ia: “E tusi i te tusi, ‘E ‵tau mo koe o tapuaki ki a Ieova tou Atua kae ko ia fua tokotasi e ‵tau o avatu ne koe ki ei te taviniga tapu.’”
Mafaufau me Fai Koe mo Fai se Vaegā Tino Pefea
10 Kae e pefea a Iesu? Ne fakaasi atu ne Satani ki a Iesu “a malo katoa o te lalolagi nofoaki i se taimi toetoe. Ne fai atu te Tiapolo ki a ia: ‘Ka avatu ne au ki a koe a te pule i luga i mea katoa konei mo olotou ‵malu.’ “ (Luka 4:5, 6) Ka sē lavea tonu ne Iesu a malo katoa i se taimi toetoe, kae ne manatu aka a Satani me ka fiafia a Iesu ki te ‵malu o malo konei, e pelā mo te mea ne sae mai i se fakaasiga. Ne fai atu a Satani mo te sē ‵ma: “Kafai e tapuaki fakatasi mai fua koe ki a au, ka maua eiloa ne koe a mea katoa konei.” (Luka 4:7) E se manako lele a Iesu ke fai a ia pelā mo te vaegā tino telā e manako ki ei a Satani. E vave a tena tali ki ei. Ana muna: “E tusi i te tusi, ‘E ‵tau o tapuaki koe ki a Ieova tou Atua kae ko ia fua e ‵tau o tavini koe ki ei.’”—Luka 4:8.
(Luka 4:9-12) Tenā ne toe ave ei ne ia tou tagata ki Ielusalema kae fakatu ne ia i te ‵pui maluga o te faletapu kae fai atu ki a ia: “Kafai koe ko te tama a te Atua, eva ki lalo mai konei, 10 me e tusi i te tusi, ‘Ka tuku atu ne ia ki ana agelu se fakatonuga e uiga ki a koe, ke puipui ne latou a koe,’ 11 kae ‘Ka sau aka ne latou a koe i olotou lima, ko te mea ke se pakia tou vae i se fatu.’” 12 Ne tali atu a Iesu ki a ia: “Kae e fai mai penei, ‘E se ‵tau mo koe o tofotofo a Ieova tou Atua.’”
Pese mo Ata i te nwtsty
‵Pui Maluga o te Faletapu
E se taumate ne fakatu atu eiloa ne Satani a Iesu i te “‵pui maluga [io me ko te “‵toe koga maluga”] o te faletapu” kae fai atu ki ei ke eva ifo ki lalo, kae ko te koga tonu ne tu i ei a Iesu e se iloa tonu. Ona ko te pati “faletapu” e fakaaoga i konei e mafai o fakasino atu ki vaega katoa o te faletapu, a Iesu ne mafai o tu atu i te ‵kōna ki saute saegala (1) i te kogā koga o te faletapu. Io me ne tu atu a ia i te suā ‵kōna o te faletapu. Ne mafai o iku atu ki te mate māfai e tō mai luga i te koga maluga tenei seiloga ke fesoasoani atu a Ieova.
Mafaufau me Fai Koe mo Fai se Vaegā Tino Pefea
12 E ‵kese mo Eva, ne fai ne Iesu se fakaakoakoga fakaofoofogia o te loto maulalo! Ne taumafai a Satani o tofotofo aka a ia i te suā auala, kae ne ‵teke a Iesu ki ei ke oko foki ki te mafaufau o fai se mea telā ka tofotofo i ei te Atua. Ne mafai o fai a te mea tenā e pelā me se faifaiga fakamatamata! Ne manino ‵lei kae fai ‵tonu atu eiloa te tali a Iesu: “Kae e tusi foki i te tusi, ‘E se ‵tau o tofotofo ne koe a Ieova tou Atua.’”—Faitau te Luka 4:9-12.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
(Luka 4:17) Ne tuku atu ki a ia te peluga tusi a te pelofeta ko Isaia, kae ne ‵tala ne ia te peluga tusi ki te koga telā e tusi ei a pati konei:
Manatu mō sukesukega mai te Luk 4:17 i te nwtsty
te peluga tusi a te pelofeta ko Isaia: A Peluga Tusi o te Tai Mate a Isaia e tusi eiloa i loto i laupepa e 17 kolā ne faite mai i pa‵kili o manu kae ‵sui fakatasi, ke fakafoliga aka ei ki se peluga pepa telā e nofo ki te 7.3 m (24 futu) te loa mo laina e 54. A te peluga pepa telā ne fakaaoga i te sunako i Nasaleta kāti ne tai ‵pau te ‵loa. E aunoa mo te fesoasoani o se mataupu io me ko fuaiupu, kolā ne seki ai i te senitenali muamua, ne mafai o ‵sala atu a Iesu ki te vaega i loto i ei ke faitau ki ei. Ona ko te mea ne maua ne ia te koga telā e tusi i ei a pati fakavaloaga, e fakaasi mai me e masani ‵lei a ia ki te Muna a te Atua.
(Luka 4:25) E fai ‵tonu atu au ki a koutou: E tokouke a fāfine ko ‵mate olotou avaga i Isalaelu i aso o Elia, i te taimi ne ‵pono ei te lagi i tausaga e tolu mo te ono masina, kae ne oko atu ei te oge lasi ki te fenua kātoa.
Manatu mō sukesukega mai te Luk 4:25 i te nwtsty
i tausaga e tolu mo te ono masina: E ‵tusa mo te 1Tu 18:1, ne faka‵pula atu ne Elia a te gataga o te oge lasi “i te tolu o tausaga.” A nisi tino e kinau me e se fetaui tonu a pati a Iesu mo te tala telā i te 1 Tupu. E ui i ei, e fakaasi mai i Tusitusiga Faka-Epelu me ne nofo ki se tolu tausaga te leva o te oge. A te fuaiupu “i te tolu o tausaga” e fakasino atu eiloa ki te vaitami telā ne faka‵pula atu ei ne Elia i te taimi muamua ki a Aapo a te oge. (1Tu 17:1) Ne fai eiloa te faka‵pulaga tenei i vaitami o te tau e malō ei te laukele—telā e nofo ki se leva e ono masina io me leva atu—kae ko tupu eiloa te mea tenā i te taimi tenā. E se gata i ei, ne seki gata atu fakavave a te oge i te taimi ne toe fanatu a Elia ki a Aapo, tela “i te tolu o tausaga,” kae ne fai eiloa mai tua o te tofotofoga o te afi i te Mauga o Kalamelu. (1Ki 18:18-45) Tela la, a pati a Iesu ne fakamau i konei, e pelā foki mo pati tai ‵pau ne fai mai ne te āfa taina o Keliso, tela e tusi i te Iak 5:17, e fetaui ‵lei eiloa mo te fakasologa e fakaasi mai i 1Tu 18:1.
Faitauga ki te Tusi Tapu
(Luka 4:31-44) Ne fanatu a ia ki Kapanaumi, se fakai i Kalilaia, kae akoako atu ki a latou i te Sapati, 32 kae ne ofo latou i te auala ne fai ei ana akoakoga, me ne faipati a ia e pelā me se tino e isi sena malosi pule. 33 Kae e isi se tagata i te sunako e nofo i a ia se agaga, se temoni masei, kae ne pakalaga a ia i se leo lasi: 34 “a! Ne a omotou mea ne fai atu ki a koe, e Iesu, te Nasaleta? E a, a koe ne vau o fakaseai matou? E iloa faka‵lei ne au a koe, ko te Tino Tapu a te Atua.” 35 Kae ne ‵liko atu a Iesu, ana muna: “Filemu, kae fano nei ki tua mai i a ia.” Kae i te otiga ne ‵pei ne te temoni a te tagata tenā ki lalo, fano ei ki tua te temoni mai i a ia e aunoa mo te fakalogo‵mae atu ki ei. 36 Tenā ne ofo ei a latou katoa i te mea tenei, kae fai atu te suā tino ki te suā tino: “Ne a vaegā pati konei? E maua ne ia te pule mo te malosi ke fakatonu ne ia a agaga ma‵sei, kae ne olo eiloa latou ki tua!” 37 Ne salalau atu a tala e uiga ki a ia ki fenua katoa i olotou tafa. 38 I te tiakinaga ne ia te sunako, ulu atu ei a ia ki loto i te fale o Simona. A te mātua o te avaga a Simona e maluga tena fiva, kae ne fakamolemole atu latou ki a Iesu ke fesoasoani atu ki tou fafine. 39 e tu atu a ia i ana mua kae faka‵lei ne ia tena fiva, ko te mea eiloa ko ‵lei. Ne tu fakavave aka tou fafine ki luga kae kamata o tavini atu ki a latou. 40 Kae i te ‵toga o te la, avatu ei ne tino katoa ki a ia a tino kolā e ma‵saki i masaki kese‵kese. Mai te fakaekeatuga o ana lima ki luga i a latou taki tokotasi, faka‵lei ei ne ia latou. 41 Ne olo kea‵tea foki a temoni mai i tino e tokouke, kae ka‵laga atu, olotou muna: “A koe ko te Tama a te Atua.” Kae ne ‵liko atu a ia ki a latou kae seki talia ne ia a temoni konā ke fai‵pati, me ne iloa ne latou i a ia ko te Keliso. 42 I te tafataeao ‵malu ne fano a ia ki tua ki se koga sē logoa. Kae ne kamata o ‵sala atu te vaitino ki a ia kae olo atu ki te koga telā e nofo a ia i ei. Ne taumafai latou o taofi a ia ke mo a ma fano kea‵tea mai i a latou. 43 Kae ne fai atu a ia ki a latou: “E ‵tau foki mo au o folafola atu te tala ‵lei o te Malo o te Atua ki nisi fakai, me tenei eiloa te mea ne uga mai ei au.” 44 Tenā ne fano ei a ia o talai i sunako i Iuta.