Tali ki Fesili mai te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai
TESEMA 3-9
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | GALUEGA 9-11
“Ne Fai te Tino Fakasaua Fakamataku mo Fai se Tino Talai Loto Finafinau”
Keli Malosi Atu Ki Taemani Faka-te-Agaga
Manatu mō sukesukega mai te Gal 10:6 i te nwtsty
Simona, se tagata faite mea ki pa‵kili o manu: E fakaaoga ne se tagata faite mea ki pa‵kili o manu se vailakau ke tapale kea‵tea i ei a fulufulu, io me ko ‵kano mo sinu o manu kolā e ‵piki ki pa‵kili o manu. Ko ‵ligi ei ne ia te vailakau malosi ki te pa‵kili o te manu ko te mea ke mafai o fakaaoga mo faite ki ei a mea. E manogi masei ‵ki a te auala e faite i ei a mea konei kae manakogina a vai e uke, tenā te pogai ne nofo ei a Simona i tafa o te tafatai, kāti i tua o te fakai o Iopa. E ‵tusa mo te tulafono a Mose, a te tino telā e galue ki foitino ‵mate o manu, e lailai i te feitu faka-te-tapuakiga. (Lev 5:2; 11:39) Tela la, e tokouke a tino Iutaia ne ‵kilo fatauva sāle ki tino kolā e faite ne latou a mea ki pa‵kili o manu kae e se ma‵nako latou ke ‵nofo a tino konā i olotou fale talimalo. A te ‵tonuga loa, ne faka‵pau ne te tusi ko te Talmud a te tino faite mea ki pa‵kili o manu ki te tino telā e tae ne ia a fekau o manu. Kae ne seki talia ne Petelu a te uiga fakailoga tino ke kalo kea‵tea ei a ia mai i a Simona. Ne fesoasoani atu te loto malamalama o Petelu ke faigofie o fai tena suā galuega—te asi atu ki se fale o se tino mai Fenua Fakaa‵tea. E mafau‵fau a nisi tino sukesuke me i te pati Eleni ki te “tino faite mea ki pa‵kili o manu” (byr·seusʹ) ko te fakaotiga o te igoa o Simona.
TESEMA 10-16
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA| GALUEGA 12-14
“Ne Olo Atu a Panapa mo Paulo o Fai a Soko i Koga ‵Mao”
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Galuega
12:21-23; 14:14-18. Ne manako a Helota ke maua ne ia a vikiga kolā e ‵tau fua o avatu ki te Atua. Ko tafaga la te ‵kese o te mea tenā mo te seki taliaga ne Paulo mo Panapa a tavaega mo vikiga kolā ne seki ‵tau o maua ne lāua! E se ‵tau o ma‵nako tatou ki vikiga faitalia me ne a galuega e mafai ne tatou o fai i te taviniga ki a Ieova.
Manatu mō sukesukega mai te Gal 13:9 i te nwtsty
Saulo, ne taku foki ki a Paulo: Mai te taimi tenei o fano ki mua, ne taku foki a Saulo ki a Paulo. Ne fanau mai te apositolo e pelā me se tino Epelu telā ne fai mo fai se tino tonu o Loma. (Gal 22:27, 28; Fil 3:5) Tenā eiloa te pogai ne lua ei ana igoa mai te folikiga, tena igoa Epelu ko Saulo kae ko tena igoa Loma ko Paulo. E sē se mea fou ki tino Iutaia i te taimi tenā, ke takilua olotou igoa maise eiloa ki tino kolā e ‵nofo i fakai mai tua o te fenua o Isalaelu. (Gal 12:12; 13:1) E isi foki ne kāiga o Paulo e takilua foki olotou igoa, tasi faka-Loma kae ko te suā igoa faka-Eleni. (Lom 16:7, 21) E pelā me se “apositolo mō fenua fakaa‵tea,” ne fakatonu atu ki a Paulo ke folafola atu te tala ‵lei ki tino kolā e se ne tino Iutaia. (Lom 11:13) E manino ‵lei me ne fakaaoga ne ia tena igoa faka-Loma, me ne mafaufau a ia me ka aoga kae talia a ia i te fenua tenā. (Gal 9:15; Gal 2:7, 8) E fai mai a nisi tino me ne fakaaoga ne Paulo a tena igoa Loma ke fakaaloalo atu ki a Sekio Paulo, kae e se tonu te pogai tenā, me ne fakaaoga eiloa ne ia te igoa tenā mai tua o te tiakinaga ne ia a Kupelu. Nisi tino e fai mai me ko sē fakaaoga ne ia tena igoa Epelu, me i te faka‵leoga i te ‵gana Eleni e tai ‵pau mo te pati Eleni telā e fakasino atu ki se tino (io me se manu) e sasale fakamatamata.—Onoono ki manatu mō sukeuskega i te Gal 7:58.
Paulo: I te Tusi Tapu i te ‵gana Eleni, a te igoa Pauʹlos, telā ne ‵fuli mai te pati Latina Paulus, e fakauiga ki te “Foliki,” telā e fakaaoga faka-169 taimi māfai e fakasino ki te apositolo ko Paulo kae fakatasi fua ki se tino maluga i te malo o Kupelu telā e fakaigoa ki a Sekio Paulo.—Gal 13:7.
TESEMA 17-23
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA| GALUEGA 15-16
“Se Fakaikuga Lotomalie Telā ne Fakavae ki te Muna a te Atua”
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
Manatu mō sukesukega mai te Gal 16:37 i te nwtsty
māua ne tino Loma: E fakauiga i ei me ne tino ‵tonu o Loma. E manino ‵lei i a Paulo mo Sila ne tino Loma. Ne fai mai te tulafono a te kau Loma me e ‵tau eiloa o fai faka‵lei a fakamasinoga o so se tino Loma kae e se ‵tau o sōna fakasala fua i mua o tino e aunoa mo se fakamasinoga. Ne maua ne nisi tino Loma a saolotoga mo tauliaga i so se koga ne olo latou ki ei i te emupaea. E nofo eiloa a te tino Loma mai lalo i te tulafono a te kau Loma, kae e se mai lalo i tulafono a nisi fakai. Kafai e isi ne ‵losiga e uiga ki ei, e mafai o talia ne ia ke fai te fono e ‵tusa mo te tulafono o te fakai tenā, kae koi maua eiloa ne ia te saolotoga ke avaka te ‵tagi ki te fono fakamasino a te kau Loma. Kafai e fai te fakasalaga ke tamate, e maua eiloa ne ia a te saolotoga ke tagi atu ki te emepela. Ne talai malosi atu a te apositolo ko Paulo i te Emupaea kātoa o Loma. Ne fakaaoga faka‵lei ne ia tena saolotoga tenei i taimi e tolu. A te taimi muamua i Filipi i te taimi ne fakailoa atu ne ia ki famasino i konā me ko fakaseaoga ne latou tena saolotoga mai te faiga ke ‵kini a ia.—Mō nisi taimi aka, ke onoono ki manatu mō sukesukega mai te Gal 22:25; 25:11.
TESEMA 24-30
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | GALUEGA 17-18
“Fakaakoako ki te Apositolo ko Paulo i te Talai mo te Akoako Atu”
Manatu mō sukesukega mai te Gal 17:2, 3 i te nwtsty
fakasakosako: E seki talai atu fua ne Paulo a te talai ‵lei ki a latou. Ne fakamatala kae ne fakamaoni atu ne ia mai Tusitusiga Tapu, mai i te Tusi Tapu i te ‵gana Epelu. E uke atu ana mea ne fai i lō te faitau fua ne ia te Tusi Tapu; ne fakasako‵sako atu a ia mo latou, kae ne fakafetaui ne ia ana manatu ki fakanofonofoga o ana tino fakalogo‵logo. A te uiga o te pati Eleni tenei ko te di·a·leʹgo·mai ne ‵fuli ki te “aofia i se sau‵talaga; ke fai‵pati; io me ke sau‵tala.” E fakauiga i ei ki te fai‵pati mo tino. Ne fakaaoga foki a te pati Eleni tenei i te tusi o Gal 17:17; 18:4, 19; 19:8, 9; 20:7, 9.
fakamatala kae fakatalitonu atu: E fakauiga eiloa a te pati Eleni tenei ki te “tuku i ou tafa (tuku i tou feitu).” E mafai o fakauiga te mea tenei me ne fakatusatusa ne Paulo i konei a valoaga e uiga ki te Mesia i te Tusi Tapu i te ‵gana Epelu mo mea ne ‵tupu i te olaga o Iesu, mai te fakaasi mai a te auala ne fakataunu ei ne Iesu a valoaga konā.
Manatu mō sukesukega mai te Gal 17:17 i te nwtsty
te maketi: A te maketi o Atenai e tu i te feitu ki mātū togala o te Acropolis (Eleni, a·go·raʹ) kae nofo ki se 12 eka te lasi o te kogā koga tenā e tu i ei. A te lotou maketi e se fai fua pelā me se koga e ‵togi kae fakatau atu i ei a mea, kae e fai foki e pelā me ko te koga e olo atu katoa ki ei a tino o te fakai. A te koga tenā ko te koga e fai i ei a mea tau tupe, mea fakapolitiki mo tuu mo aganuu o te fakai. Ne fia‵fia sāle a tino Atenai o maopoopo i konā o sau‵tala ki ei.
Manatu mō sukesukega mai te Gal 17:22, 23 i te nwtsty
Mō te Atua e se Iloa ne Matou: A pati Eleni ko te A·gnoʹstoi the·oiʹ se vaega o tusitusiga mua i luga i fatafaitaulaga i Atenai. Ne faite ne tino Atenai e tokouke a faletapu mo fatafaitaulaga ona ko te ma‵taku, kae tusi a pati i luga i fatafaitaulaga, e pelā mo te Takutakua, Agamalu, Malosi, Fakamalosi, mo te Alofa Malosi. Ona ko te ma‵taku me e mafai o fakafanoanoa ne latou a nisi atua kolā e se iloa ne latou i taimi e fai ei olotou tapuakiga kae e se maua foki ne latou a taliaga mai atua konā, telā ne tusi ei ne latou a pati konei ki se fatafaitaulaga “mō te Atua e se iloa ne Matou.” E auala i te fatafaitaulaga tenā, ne iloa ei ne tino me e isi se Atua e se iloa ne latou. Ne apo eiloa a Paulo ke fakaaoga a pati i te fatafaitaulaga tenā ke kamata ki ei ana pati fakatomua i te galuega talai ki ana tino fakalogo‵logo e uiga ki te Atua—te Atua tonu—e se iloa ne latou i te taimi tenā.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Galuega
18:18—Se a te tautoga a Paulo ne fai? Ne fai mai a nisi tino ‵poto me ne fai ne Paulo se tautoga e pelā me se Naseli. (Numela 6:1-21) Kae e se fakaasi mai i te Tusi Tapu me se a te tautoga tenā a Paulo. E se gata i ei, e se fakaasi mai foki i te Tusi Tapu me ko te tautoga tenā ne fai mai mua io me mai tua o te ‵fuliga a Paulo io me koi kamata io me ko fakaoti ne ia tena tautoga. Kae faitalia me se a te tautoga tenā, a tena faiga e se se agasala.
Manatu mō sukesukega mai te Gal 18:21 i te nwtsty
māfai e loto ki ei a Ieova: Se tugapati telā e faka‵mafa mai i ei a te tāua ke mafau‵fau muamua ki te loto o Ieova māfai e fai au palani io me ko nisi mea ka fai ne koe. Ne fakatāua ne te apositolo ko Paulo a te fakatakitakiga tenei i tena mafaufau. (1Ko 4:19; 16:7; Epe 6:3) Ne fakamalosi foki ne te soko ko Iakopo ana tino fai‵tau ki tena tusi penei: “Kafai e loto a Ieova ki ei, ka ola eiloa matou kae ka fai ne matou te mea tenei io me ko te mea telā.” (Iak 4:15) E se ko pati kae ko faiga; na la so se tino e taku ne ia a pati konei “māfai e loto ki ei a Ieova,” e ‵tau o ola e ‵tusa mo te loto o Ieova. E se ma‵nako tatou o taku a pati konei ke lagona mai ne tino kae e ‵tau o fai fua i loto i ‵tou loto.—Ke onoono ki manatu mō sukesukega i te Gal 21:14; 1Ko 4:19; Iak 4:15 mo te App. C.