Tali ki Fesili Mai te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai
IULAI 1-7
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | KOLOSE 1-4
“‵Pei Kea‵tea a Uiga Mua, Kae Fakapei ki Luga i a Koutou a Uiga ‵Fou”
Ke Fakamalosigina Tatou ne te Agaga o te Atua Kae e se ko te Agaga o te Lalolagi
12 Tefea te agaga e fakaasi atu ne au i aku amioga mo faifaiga? (Faitau te Kolose 3:8-10, 13.) E fakamuamua ne te agaga o te lalolagi a manakoga o te foitino. (Kalatia 5:19-21) A te tofotofoga tonu e uiga ki te auala e fakamalosi ei ne te agaga tatou, e se māfua mai māfai e oloolo ‵lei a mea, kae māfai e se saga mai ki a tatou se taina io me se tuagane Kelisiano, e fakafanoanoa ne ia tatou, io me agasala mai ki a tatou. E se gata i ei, i ‵tou fale, e mafai eiloa o fakamaoni mai me e talia ne tatou te fakamalosiga a te agaga tapu io me ko te agaga o te lalolagi. E ‵tau o iloilo ifo ne tatou a tatou eiloa i te feitu tenā. Fesili ifo ki a koe eiloa, ‘I masina e ono ko ‵teka atu nei, e mata ko tai ‵pau taku kilokiloga mo Keliso io me ko toe foki au ki faifaiga mua i aku pati mo aku amioga?’
13 E mafai o fesoasoani mai ki a tatou a te agaga tapu o te Atua ke ‘tuku keatea a te natula mua mo ana faiga’ kae ke fakapei ki luga i a tatou a te “natula fou.” Ka fesoasoani mai te mea tenā ke a‵lofa kae atafai tatou. Ka ma‵nako tatou o fakamagalo atu te suā tino ki te suā tino, faitalia me e foliga mai me e isi se pogai tonu ke fameo ei tatou. Ko pili o se fakaasi atu ne tatou a faifaiga sē fakamaoni fakatasi “mo uiga fakapiau, a uiga faka‵mae loto, mo uiga fakaitaita. Fakagata te sōna paka‵laga valevale mo te pati masei!” I lo te fai penā, ka taumafai malosi tatou ke “fakatau fakamagalo.”—Efe. 4:31, 32.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-2 169 ¶3-5
Malo o te Atua
“Te Malo o te Tama o Tena Alofa.” I te sefulu o aso mai tua o te fanakaga a Iesu ki luga i te lagi, i te Penitekoso i te 33 T.A., ne fakamaoni ne ana soko me ko “fakamaluga aka a ia ki te feitu fakaatamai o te Atua” i te taimi ne ‵ligi mai ei ne Iesu te agaga tapu ki luga i a latou. (Gal 1:8, 9; 2:1-4, 29-33) A te “feagaiaga fou” tenā ne galue i luga i a latou ko te fakavae o te “fenua tapu” fou, telā ko te Isalaelu faka-te-agaga.—Epe 12:22-24; 1Pe 2:9, 10; Kal 6:16.
Ko sagasaga nei a Keliso i te feitu fakaatamai o tena Tamana kae ko te Ulu o te fakapotopotoga tenei. (Efe 5:23; Epe 1:3; Fil 2:9-11) E fakaasi mai i te Tusi Tapu me mai te Penitekoso 33 T.A. o vau ki mua, ne kamata o pule atu ei a Iesu ki luga i ana soko. I te taimi ne tusi atu ei ki Kelisiano i te senitenali muamua i Kolose, ne fakasino atu te apositolo ko Paulo ki a Iesu Keliso e pelā me i o ia te Malo: “Ne faka‵sao ne ia tatou mai te malosi o te pouliga kae avatu tatou ki loto i te malo o tena Tama fagasele.”—Kol 1:13; fakatusa ki te Gal 17:6, 7.
Kamata mai te Penitekoso 33 T.A. a te Malo o Keliso se Malo faka-te-agaga telā ne pule i luga i Isalaelu faka-te-agaga, a Kelisiano kolā ne fakaeke ne te agaga o te Atua ne fai pelā me ne tama faka-te-agaga a te Atua. (Ioa 3:3, 5, 6) I te taimi e maua ne Kelisiano faka-te-agaga a te lotou taui i te lagi, ka se toe aofia latou i te fakamoemoega i te lalolagi mai lalo i te malo faka-te-agaga o Keliso, kae ka fai latou mo tupu fakatasi mo Keliso i te lagi.—Fks 5:9, 10.
Manatu Tāua Mai i Tusi ki te Kau Kalatia, Efeso, Filipi mo Kolose
2:8—Ne a “kilokiloga fakavae o te lalolagi” ne fai mai a Paulo ke fakaeteete i ei? Ko mea i te lalolagi a Satani—ko mea io me ko faifaiga masani i ei, kolā e takitaki, io me e fakamalosi aka ei a mea konā. (1 Ioane 2:16) E aofia i mea konei ko mataupu silisili, te fia maumea, mo lotu ‵se o te lalolagi tenei.
IULAI 8-14
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | 1 TESALONIA 1-5
“Ke Fakamalosi Atu te Suā Tino ki te Suā Tino, ke Fesoasoani Foki te Suā Tino ki te Suā Tino”
“Ke Āva Koutou ki te Kau Faigaluega”
12 “ A te “takitaki” atu o te fakapotopotoga e uke a mea e aofia i ei i lō te akoako atu fua. Ne fai mai a Paulo i te 1 Timoteo 3:4 me i te ovasia e ‵tau se tagata telā e “iloa o pulepule faka‵lei tona kāiga, ka ke fai ne ia ana tama‵liki ke faka‵logo ki a ia i mea katoa.” E manino ‵lei eiloa me i te tugapati ke “pulepule faka‵lei” e se aofia fua i ei a te akoako atu o ana tama‵liki kae ke fai foki ne ia te takitakiga i te kāiga kae “fai ne ia ana tama‵liki ke faka‵logo ki a ia.” Ao, e fai ne toeaina a te takitakiga i te fakapotopotoga, mai te fesoasoani atu ki tino katoa ke faka‵logo ki a Ieova.—1 Timo. 3:5.
“Ke Āva Koutou ki te Kau Faigaluega”
19 Ne a au mea e mafai o fai māfai ne maua ne koe se meaalofa telā ne fakatoka eiloa mō koe? E mata, e fakaasi atu tou loto fakafetai mai te fakaaoga ne koe? A “meaalofa . . . tino” ne fakatoka eiloa ne Ieova mō koe e auala i a Iesu Keliso. A te auala e tasi e mafai o fakaasi atu tou loto fakafetai mō meaalofa konei ko te fakalogologo faka‵lei ki lauga kolā e tuku mai ne toeaina kae taumafai o fakagalue a manatu kolā e fakaasi mai ne latou. E mafai foki o fakaasi atu ne koe te loto fakafetai mai te faiga o tali aoga i fakatasiga. Ke ‵lago atu ki te galuega telā e takitakigina ne toeaina, e pelā mo te galuega talai. Kafai ne maua ne koe a mea aoga mai fakatakitakiga kolā ne maua ne koe mai se toeaina, kaia e se fai atu ne koe ki a ia? E se gata i ei, kaia e se fakaasi atu ei tou loto fakafetai ki kāiga o te toeaina? Masaua, ko te mea ke galue malosi te toeaina i te fakapotopotoga, e fakaavanoa eiloa ne te kāiga a taimi kolā e fakamāumāu fakatasi ne latou mo ia.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-1 863-864
Amioga Fakatauavaga sē ‵Tau
A amioga fakatauavaga sē ‵tau se agasala telā e mafai ei o fakatea se tino mai i te fakapotopotoga Kelisiano. (1Ko 5:9-13; Epe 12:15, 16) E fakamatala mai ne te apositolo me i te Kelisiano telā e fina ki amioga fakatauavaga sē ‵tau e agasala ki tena foitino, mai te fakaaoga ne ia a amioga fakatauavaga i se auala sē tonu. E pokotia malosi a ia i te feitu faka-te-agaga, e fakamasiasi ne ia te fakapotopotoga a te Atua, kae e mafai o maua ne ia se masaki ‵pisi fakamataku telā e iku atu ki te mate. (1Ko 6:18, 19) E fakamasei ne ia a saolotoga o ana taina Kelisiano (1Te 4:3-7) mai (1) te fakalailai kae fakamasiasi ne ia te fakapotopotoga (Epe 12:15, 16), (2) e fakamasei ne ia te tulaga ‵ma i mea tau amioga o te tino ne agasala mo ia, kae kafai se tino nofo taka, e fakamasei foki ne ia te tulaga ‵ma o te tino tenā a koi tuai o avaga, (3) fakamasiasi ne ia te tulaga ‵ma o tena kāiga i mea tau amioga, (4) e fakalogo‵mae ne tou tagata a mātua, te avaga a te tino ne agasala mo ia, io me ko te famau a te tino ne agasala fakatasi lāua māfai e nofo taka. Tela la, e se manatu māmā a ia ki se tagata kae ki te Atua telā ka fakasala eiloa ne ia a te tino e ‵tusa mo tena agasala ne fai.—1Te 4:8.
IULAI 15-21
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA| 2 TESALONIA 1-3
“Te Fakaasimaiga o te Tino Solitulafono”
it-1 972-973
Tapuaki Fakamaoni ki te Atua
E isi foki se suā mea ‵funa, telā e ‵teke malosi atu ki te “mea ‵funa kae tapu” a Ieova. Ko “te uiga solitulafono tenei i se auala ‵funa.” A te mea tenei se mea ‵funa ki Kelisiano ‵tonu, me i taimi o te apositolo ko Paulo, a te iloga o te “tino solitulafono” ne seki iloa io me seki lauiloa e pelā me se potukau. Faitalia foki loa ko sae mai te “tino” tenei, kae ko tena iloga ka tumau eiloa i te ‵funa mai i te tokoukega o tino, me ka sē lavea atu a tena amio masei kae ko tena tapuakiga fakamaoni ki te Atua e fai i se auala fakaloiloi. A te ‵tonuga eiloa, a te mea tenā se faifaiga ‵teke ki te tapuakiga fakamaoni ki te Atua. Ne fai mai a Paulo me i “te uiga solitulafono tenei i se auala ‵funa” ko leva eiloa ne galue mai i ona aso, me e isi ne tino e fakamalosi ne latou a te solitulafono i loto i te fakapotopotoga Kelisiano telā ka fai fakamuli pelā me se fakapotopotoga aposetate. Fakamuli loa, ka fakaseai atu ne Iesu Keliso māfai ko lavea atu tena fakatasi mai. A te aposetate tenei, telā ko te “tino” e fakagalue ne Satani ka “fakamaluga aka a ia eiloa ke maluga atu i mea katoa kolā e taku ko ‘atua’ io me se mea e tapuaki ki ei a tino” (Gr., seʹba·sma). Tela la, a te tino tenei telā e ‵teke malosi ki te Atua, se mea faigaluega a Satani telā ka fakaloiloi kae fakamasei katoatoa ne ia a latou kolā e tau‵tali ki ana faifaiga. A te auala magoi e fai ei ne te “tino solitulafono” tenei ana amioga ma‵sei ko te tapuaki atu mo te fakamaoni ki te Atua i se auala fakaloiloi.—2Te 2:3-12; fakatusa Mat 7:15, 21-23.
it-2 245
Loi
E talia ne Ieova te Atua a “te mea faka‵se” tenā ke galue i tino kolā e fia‵fia kae e “tali‵tonu . . . ki te loi” i lō te tala ‵lei e uiga ki a Iesu Keliso. (2Te 2:9-12) A te fakatakitakiga tenei ne fakatusa ki te mea ne ‵tupu i se fia selau tausaga ko ‵teka e uiga ki te Tupu ko Aapo. Ne fakatalitonu atu a pelofeta ‵loi ki a Aapo me ka manumalo a ia i te taua atu ki Lamota-kileata, kae ne ‵valo atu ne te pelofeta a Ieova ko Mikaio me ka tupu se fakalavelave i te taua tenā. E pelā eiloa mo te fakaasiga ne fakaasi atu ki a Mikaio, ne talia eiloa ne Ieova se agelu ke fai a pelofeta katoa a Aapo ke “‵loi”. Tela la, ne fakagalue ne te tino faka-te-agaga tenei a tena malosi eiloa ki luga i a latou ko te mea ke sē fai‵pati latou ki te mea tonu, kae ke fai atu a pati kolā ne manako eiloa a Aapo ke lagona ne ia. E tiga eiloa me ko oti ne fakailoa atu, kae ne manako eiloa a Aapo ke fakaloiloigina a ia, tenā ne pokotia i ei tena ola.—1Tu 22:1-38; 2 Nofo 18.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-1 834
Te Afi
Ne tusi mai a Petelu me i “te lagi mo te lalolagi konei e iai nei e taofi eiloa penā mō te afi.” Mai te faitauga o te tusi faitau tenei mo nisi tusi fai‵tau aka, e fakamaoni mai i ei me i te afi tenei e sē se afi tonu kae e fakatusa ki te fakaseaiga se-gata-mai. E pelā mo te Lolo i aso o Noa, ne seki fakaseai atu i ei a te lagi tonu mo te lalolagi, kae ko tino sē amio‵tonu fua, kae e penā foki mo te fakaasiga a Iesu Keliso mo ana agelu ‵mana i te afi ‵ka ulaula telā ka iku atu ki te fakaseaiga katoatoa atu o tino sē amio‵tonu mo te fakanofonofoga masei tenei mo mea katoa e aofia i ei.—2Pe 3:5-7, 10-13; 2Te 1:6-10; fakatusa ki te Isa 66:15, 16, 22, 24.
it-1 1206
Fakaosofia
“Pati Fakaosofia”—‵Tonu io me ‵Loi. A te pati Eleni ko te pneuʹma (agaga) e fakaaoga i se auala fakapito i nisi tusitusiga a apositolo. E pelā me se fakakoakoga i te 2 Tesalonia 2:2, ne fakamalosi ne te apositolo ko Paulo ana taina i Tesalonia ke se vave o ‵numi olotou mafaufau io me ‵poi e auala “i se fakamatalaga fakaosofia [te uiga tonu “agaga”] io me se fekau fai gutu io me e auala i se tusi e pelā me ne avatu ne matou me i te aso o Ieova ko oti ne oko mai.” Tela la e manino ‵lei me ne fakaaoga ne Paulo te pati ko te pneuʹma (agaga) telā e isi sena sokoga ki mea tau fesokotakiga, e pelā mo “fekau fai gutu” io me “se tusi.” Tenā te pogai e fai mai a pati i te Lange’s Commentary on the Holy Scriptures (itu. 126), penei: “Ona ko te mea tenei, ne fakamoemoe i ei a te Apositolo ke fai se manatu faka-te-agaga, fai a pati fakavaloaga, mo pati a te pelofeta.” (Ne ‵fuli kae ne fakatoka ne P. Schaff, 1976) Ne fai mai te Vincent’s Word Studies i te New Testament: “Mai te agaga. Mai pati fakapelofeta a Kelisiano taki tokotasi i fono Kelisiano, e fai aka me e ‵tonu eiloa a fakaasiga mai te Atua.” (1957, Vol. IV, p. 63) Kae i nisi ‵fuliga, e fakauiga eiloa a te pati ko te pneuʹma i te mataupu tenei io me ko nisi uiga e tai ‵pau e pelā eiloa mo te “agaga,” nisi ‵fuliga ko te “fekau o te Agaga” (AT), “valoaga” (JB), “fakaosofia” (D’Ostervald; Segond [French]), “pati fakaosofia” (NW).
IULAI 22-28
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | 1 TIMOTEO 1-3
“Kausaki Atu ke Fai a Galuega ‵Lei”
km 9/78 4 ¶7
Latou Kolā e ‘Maua se Tulaga ‵Lei’
7 E faigofie ke lavea i te taimi tenā, te pogai ne faipati ei a Paulo ki nisi tāgata ke “maua ne latou se tulaga ‵lei.” Kae e se fai pelā mo pati a nisi tino, a tofi e tuku atu ki tino i lotu. I lō te mafau‵fau penā, a tavini fesoasoani e ‵tau o “tavini atu i se auala ‵lei” kae e fakamanuia ne Ieova mo Iesu a latou, e āva kae ‵lago atu foki a te fakapotopotoga kātoa ki a latou. E ‵tau o maua eiloa ne latou “te saolotoga lasi ke fai‵pati atu i te fakatuanaki i a Keliso Iesu.” Ona ko te lotou fakamaoni ki te tiute tenā, e ‵tau fakamālō atu ki olotou galuega ‵lei; e ma‵losi olotou fakatuanaki kae fakaasi atu olotou fakatuanaki e aunoa mo te ma‵taku io me fakatauemugina.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-1 914-915
Fakatelega o Gafa
A te fakamāumāu o taimi ke suke‵suke kae sau‵tala ki mataupu penei e se aoga, kae penā foki te tāua i te taimi ne tusi ei atu ei a Paulo ki a Timoteo. Ko se aoga ke tausi a tusi o fakatelega o gafa o se tino, me i te Atua ko se faka‵kese ne ia te tino Iutaia mo te tino mai Fenua fakaa‵tea i loto i te fakapotopotoka Kelisiano. (Kal 3:28) Kae ko oti foki ne tusi ki lalo te gafa o Keliso mai i a Tavita. E se gata i ei, ne tusi ne Paulo a tena tusi tenei mai tua malie eiloa o fakaseai a Ielusalema fakatasi mo tusi o tala fakasolopito a te kau Iutaia. Ne seki tausi ne te Atua a tusi konā. A te ‵tonuga eiloa, ne manavase a Paulo ki a Timoteo mo te fakapotopotoga me e se ‵tau o fakamāumāu olotou taimi o suke‵suke io me sau‵tala ki mataupu totino e uiga ki mea totino a latou telā e seai se aoga ki te fakatuanaki o se Kelisiano. A te fakatelega o gafa telā e maua i te Tusi Tapu e lava kae ‵toe a fakamaoniga e maua mai i ei i a Keliso ko te Mesia, me konā loa a fakatelega o gafa e tāua ki Kelisiano. A nisi fakatelega o gafa i te Tusi Tapu e fakatalitonu mai ei a te ‵tonu o tala fakasolopito kolā e fakamau i te Tusi Tapu.
cl 12 ¶15
“Kiloke! Tenei ko te Motou Atua”
15 A te suā tofi telā e taku tokotasi fua ki a Ieova ko te “Tupu ki te Se-Gata-Mai.” (1 Timoteo 1:17; Fakaasiga 15:3) Se a tena uiga? E faigata ke mafau‵fau tatou me se a loa te uiga o te tofi tenā, me i a Ieova e ola ki te se-gata-mai i feitu e lua—i aso mua mo aso mai mua. E fai mai te Salamo 90:2, penei: “Mai te se-gata-mai ki te se-gata-mai, a koe ko te Atua.” E seai se kamataga o Ieova kae e seai foki sena fakaotiga; a Ia ne ola mai mua eiloa. Tela la, ne taku eiloa a Ieova me ko ia “Telā Mai Aso Mua”—ne ola mai eiloa a ia ki te se-gata-mai a koituai o ola se tino io me so se mea ola i te iunivesi! (Tanielu 7:9, 13, 22) Tela la, ko oi e mafai o fakafesiligina ne ia a te aiā o te Aliki Tafasili i te Maluga o te lagi mo te lalolagi?
IULAI 29–AOKUSO 4
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | 1 TIMOTEO 4-6
“Tapuaki Fakamaoni ki te Atua io me ko Koloa”
Tauloto ke Ola i se Olaga Lotomalie
A te pogai tāua telā ne fesoasoani atu ke maua ne Paulo te fiafia mo te lotomalie ko te lava faeloa o mea e maua ne ia i te olaga. Tela la, se a te uiga ke lava faeloa a mea e maua i te olaga? Ko tena uiga, ke lotoma‵lie ki mea e maua ke ola ei tatou. E uiga ki te mea tenei, ne fai atu a Paulo ki a Timoteo, tena soa i te galuega talai: “Kae ko te ‵tonuga loa, e uke a mea e maua mai te tapuaki fakamaoni ki te Atua fakatasi mo te lotomalie. Me e seai se mea ne aumai ne tatou ki te lalolagi, kae e seai foki se mea e ave ne tatou kea‵tea mai i ei. Tela la, kafai ko maua a ‵tou meakai mo ‵tou gatu, ka lotoma‵lie eiloa tatou i ei.”—1 Timoteo 6:6-8.
Masaua me ne fai mai a Paulo me e isi se sokoga o te olaga lotomalie mo te tapuaki fakamaoni ki te Atua. Ne iloa ne ia a te fiafia tonu telā e maua mai te tapuaki fakamaoni ki te Atua, tela la, e ‵tau o fakamuamua ne tatou te Atua i ‵tou olaga i lō kope faka-te-foitino io me ko tupe. A “meakai mo gatu” e tāua foki kae i te fakaotiga e ‵tau o fakamuamua ne ia a te tapuaki fakamaoni atu ki te Atua. Tela la, ki a Paulo, a te mauaga o se olaga lotomalie ko te fakalagolago ki a Ieova, faitalia so se fakanofonofoga e fakafesagai mo ia.
g 6/07 6
Manako ke Maumea—Auala e Mafai o Pokotia ei Koe
E tonu, e se ‵mate a tino māfai e kausaki atu latou ke maumea. Kae e mafai o ‵galo atu olotou ola i te taimi koi kausaki atu ei latou ki te taumafaiga tenā. E mafai foki o pokotia olotou olaga i te manava‵se ki galuega io me mafaufau ‵mafa ki mea tau tupe kolā e mafai o māfua mai i ei a masaki e pelā mo te manavase valevale e aunoa mo te mafaufau, sē mafai o tō te moe, ‵mae te ulu, io me fakafoa—masaki kolā e mafai o fakatoetoe i ei te ola o se tino. Kae kafai ko salamō a ia kae ko manako o fai se ‵fuliga ki mea e fakamuamua ne ia i tena olaga, e mafai eiloa o talimuli. Ko sē talitonu tena avaga ki a ia, ko faigata ke ‵fuli ne ia a lagonaga mo mafaufauga o ana tamaliki, kae ko pokotia a ia i se masaki. E tonu a nisi fakalavelave e mafai o faka‵lei, kae e manakogina a taumafaiga e uke. Tela la, a vaegā tino penā ko “‵suki ne latou a latou eiloa ki logo‵maega e uke.”—1 Timoteo 6:10.
g 11/08 6 ¶4-6
E Ono a Kī ke Manuia Koe
E pelā mo te kamataga o te mataupu telā ne fakavae mai i ei te mataupu tenei, e mafaufau a tino kolā e fia mau‵mea me tenā eiloa te kī ki te manuia, kae ko te ‵tonuga loa e kausaki atu koe ki se koga e se mautinoa. I lō te maua fua ne koe te fanoanoa, e maua foki ne koe a nisi tulaga fakalogo‵mae. E pelā me se fakaakoakoga, ona ko te kausaki atu ki te olaga maumea, e mafai eiloa o ‵kati ne ne tino a olotou fesokotakiga mo olotou kāiga mo taugasoa. Nisi e se lava olotou taimi ‵moe—se gata fua i te ga‵lue malosi kae e manava‵se faeloa io me mafaufau ‵mafa. “A te tagata galue e tō ‵lei tena moe, faitalia me e mu‵tana io me e uke ana mea‵kai; kae ko te tino maumea ka sē mafai eiloa o tō ‵lei tena moe. A te tagata maumea ko to uke ana mea, tela la, e se mafai o moe faka‵lei i te po me e mafaufau faeloa ki ana mea,” ko pati i te Failauga 5:12.—Hebrew Names Version.
E se gata fua i te fai o tupe e pelā me se matai sauā kae e fai foki pelā me se koloa telā e gali fakaloiloi. Ne faipati a Iesu e uiga ki “te ‵gali fakaloiloi o koloa.” (Maleko 4:19) I nisi pati, a te maumea e tauto mai me ka tuku mai ei te fiafia, kae e se maua eiloa. E fai fua ke manako malosi koe ke maumea. “Kafai koe se tino e manako ki tupe, e se mafai eiloa koe o malie,” ko pati a te Failauga 5:10.—The New English Bible.
A te ‵tonuga loa, a te fiafai malosi ki tupe e fakamasei ne ia tou ata kae fai fua ke fanoanoa kae kaitaua koe io me e mafai o iku atu ki te faiga ne koe o se amioga masei. (Faataoto 28:20) Tela la, ke maua te fiafia mo te manuia, e ‵tau o uiga kaimalie koe, alofa fakamagalo, ‵mā i mea tau amioga, alofa, kae malosi i te feitu faka-te-agaga.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-2 714
Faitau i Mua o Tino Katoa
I loto i te Fakapotopotoga Kelisiano. I te senitenali muamua, e se tokouke a tino ne maua ne latou se ‵kopi totino o te Tusi Tapu, tela la ne mafai o faitau te Tusi Tapu i mua o tino e tokouke. Ne fakatonu atu te apositolo ko Paulo ke fai‵tau ana tusi i mua o tino katoa i fakatasiga a te fakapotopotoga kae ne fakatonu foki a ia ke fesuiaki olotou tusi mo nisi fakapotopotoga ke mafai o fai‵tau foki ki ei. (Ko 4:16; 1Te 5:27) Ne fakamalosi ne Paulo a te talavou ovasia Kelisiano ko Timoteo ke fakamasani ki te “faitau atu i mua o tino katoa, mai te fakamalosi, kae akoako atu.”—1Timo 4:13.
A te faitau i mua o tino katoa e ‵tau o fai faeloa ke ‵tagi ‵lei. (Sapa 2:2) E tonu a te faitauga i mua o tino katoa e fai ei ke akoako atu a nisi tino, tela la a te tino faitau e ‵tau o malamalama ki mea kolā e faitau ne ia kae maina faka‵lei me se a eiloa te ‵kano loto o te tino telā e tusi ne ia a tusi kolā e faitau a ia ki ei, ke fakaeteete ki te auala e faitau ei a ia me e mafai o ‵kese a manatu io me ko lagonaga o tino fakalogo‵logo. E ‵tusa mo te Fakaasiga 1:3, a latou kolā e fai‵tau ki luga a pati o te valoaga, e pelā foki mo latou kolā e faka‵logo kae tausi ki mea kolā ne tusi i ei, ka maua ne latou te fiafia.