Tali ki Fesili Mai te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai
SETEMA 2-8
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | EPELU 7-8
“Te Faitaulaga ki te Se-Gata-Mai e Pelā Eiloa mo Mekisateko”
it-2 366
Mekisateko
Ko te Tupu o Salema te fakai mua mo te “faitaulaga a te Atua Tafasili te Maluga” ko Ieova. (Ken 14:18, 22) Ko ia loa ko te faitaulaga muamua ne fakaasi mai i te Tusi Tapu; ne nofo mo ia a te ‵tofi tenā mai mua o te 1933 T.L.M. E pelā me ko te tupu o Salema, telā e fakauiga ki te “Filemu,” ne fakasino atu te apositolo ko Paulo me i a Mekisateko ko te “Tupu ki te Filemu” kae ko te fakavae o tena igoa ko te “Tupu o te Amiotonu.” (Epe 7:1, 2) A te fakai mua o Salema ne iloa e pelā me ko te fakai lasi telā ne fakaigoa fakamuli ki a Ielusalema, telā i nisi taimi e fakasino atu loa ki a “Salema.”—Sal 76:2.
Mai tua o te fakatakavalega ne Apelamo (Apelaamo) a Kitalaoma mo tupu kolā ne ‵kau atu ki a ia, ne fanatu a ia ki te Vanu o Save io me ko te “Vanu o Tupu.” I te koga tenā, ne avatu “ne Mekisateko te tupu o Salema a falaoa mo uaina” kae ne fakamanuia ne ia a Apelamo, ana muna: “Ke fakamanuia a Apelamo ne te Atua Tafasili i te Maluga, te Tino telā ne faite ne ia te lagi mo te lalolagi; Kae ke vikia te Atua Tafasili i te Maluga, telā ne tuku atu ne ia ou tino pule fakasaua ki a koe!” Ona ko te mea tenā, ne tuku atu ei ne Apelamo ki a Mekisateko te tupu mo te faitaulaga a te “tasi-vae-sefulu o mea katoa,” telā ko “toe mea ‵lei katoa mai te taua” kolā ne maua ne ia i te taimi ne manumalo ei a ia i te taimi ne taua atu ki tupu kolā ne ‵kau fakatasi o taua mai ki a ia.—Ken 14:17-20; Epe 7:4.
it-2 367¶4
Mekisateko
I te auala fea e ‵tonu ei a fakamunaga konei e uiga ki a Mekisateko, “me e seai se tala e uiga ki te kamataga mo te gataga o tena olaga”?
Ne fakasae aka ne Paulo se mea tāua tu ‵kese e uiga eiloa ki a Mekisateko, i ana muna: “Ona ko te mea e seai sena tamana, e seai sena mātua, e seai sena gafa, e seai se tala e uiga ki te kamataga mo te gataga o tena olaga, kae i te faiga o ia ke pelā mo te Tama a te Atua, ne tumau a ia e pelā me se faitaulaga mō taimi katoa.” (Epe 7:3) E pelā mo nisi tino, a Mekisateko ne fanau kae ne mate foki. Kae ko igoa o tena tamana mo tena mātua ne seki taku mai, e seai foki se fakamatalaga e uiga ki tena gafa io me ko ana kāiga, kae e se fakaasi mai foki i te Tusi Tapu se fakamatalaga e uiga ki te kamataga mo te gataga o tena olaga. Tela la, e tonu loa a te fakaatamaiga ne Mekisateko a Iesu Keliso, me seai se gataga ki tena fai pelā me se faitaulaga. E pelā mo te seai o se tala e uiga ki te tino ne sui ne Mekisateko io me ko tena sui e pelā me se faitaulaga, e penā foki a Keliso, e seai foki se tino ne fai pelā me se faitaulaga mai i ana mua, kae e fakaasi mai foki i te Tusi Tapu me ka seai foki eiloa se tino ka sui ne ia Iesu. E se gata i ei, e tiga eiloa ne fanau a Iesu mai te matakāiga o Iuta mo te gafā tupu o Tavita, kae ko ana mātua faka-te-foitino e seki ‵tupu mai i se gafa fakafaitaulaga, io me ne vau a ia i se gafa o se tino telā e puke ne ia a tofi e lua konei, te faitaulaga mo te tupu kolā ne maua katoa ne ia. A mea konei ko ikuga katoa o te feagaiga telā ne fai eiloa ne Ieova ki a ia.
it-2 366
Mekisateko
Ne Fakaata mai ne ia a te Tulaga o Keliso e pelā me se Faitaulaga. E auala i te valoaga lauiloa e uiga ki te Mesia, tenei te tautoga a Ieova ki a Tavita e uiga ki tena “Aliki”: “A koe ko te faitaulaga ki te se-gata-mai e pelā eiloa mo Mekisateko!” (Sal 110:1, 4) A pati fakaosofia konei a te faisalamo se fakailoaga ki tino Epelu me i te Mesia telā ne folafola mai ka maua ne ia a tofi e lua, te ‵tofi o te faitaulaga mo te ‵tofi o te tupu. I tena tusi ki te kau Epelu, ne ave kea‵tea ne Paulo so se manatu fakalotolotolua e uiga ki te tino telā ne folafola mai, telā ko “Iesu, te faitaulaga sili ki te se-gata-mai e pelā eiloa mo Mekisateko.”—Epe 6:20; 5:10; onoono ki te Feagaiga.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
Taulaga Kolā ne Fiafia ki ei te Atua
11 “A faitaulaga pule katoa ko tofia ke ofo atu ne latou a taulaga [ “mo meaalofa,” NW, ]” ko muna a te apositolo ko Paulo. (Epe 8:3) Onoono aka me e fakavasega aka ne Paulo a mea kolā ne ofo atu ne te faitaulaga pule i Isalaelu mua ki vaega e lua, ko, “meaalofa” mo “taulaga,” io me ko “taulaga mō agasala.” (Epe 5:1) E tuku sāle atu ne tino a meaalofa ke fakaasi atu ei te lotou alofa mo te lotou loto fakafetai, penā foki loa mo te faiga o taugasoa, te fiafia, io me ko te talia mai o se mea. (Ken 32:20; Fat 18:16) Tela la, e uke a mea ne fakatonu mai ne te tulafono ke ofo atu ne fai pelā me ne “meaalofa” ki te Atua ke fai ei ke fiafia mai a ia. Kae ko te solitulafono ne manakogina i ei a fakasalaga, telā ne ofo atu ei a, “taulaga mō agasala” ke ‵togi ei a mea konā. Ne tuku mai ne te Penitatiuka, kae maise eiloa ko tusi ko Esoto, Levitiko, mo Numela, a fakamatalaga e uke e uiga ki vaegā taulaga mo meaalofa kese‵kese. E tiga eiloa e faigata ‵ki ke tauloto kae masaua a vaega likiliki i ei, e ‵tau o ‵saga atu tatou ki nisi manatu tāua e uiga ki nisi vaegā taulaga.
it-1 523 ¶5
Feagaiga
Ne “fakaseaoga” pefea a te feagaiga o te Tulafono?
Ne “fakaseaoga” a te feagaiga o te Tulafono i te taimi ne fakailoa atu ne te Atua e auala i te pelofeta ko Ielemia me ka isi se feagaiga fou. (Iel 31:31-34; Epe 8:13) I te 33 T.A. ne fakaseai atu a te feagaiga o te Tulafono i te matega a Keliso i luga te pou fakasaua (Kol 2:14), kae ne sui ne te feagaiga fou.—Epe 7:12; 9:15; Gal 2:1-4.
SETEMA 9-15
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | EPELU 9-10
“Se Ata Fakatusa Fua o Mea ‵Lei Kolā ka Oko Mai”
it-1 862 ¶1
Loto Fakamagalo
E ‵tusa mo te tulafono a te Atua telā ne tuku atu ki te fenua o Isalaelu, ko te mea ke fakamagalo a te tino telā ne agasala ki te Atua io me ki tena tuakoi, e ‵tau muamua mo ia o faka‵tonu aka a tena mea ‵se e ‵tusa mo mea kolā e fakaasi mai i te Tulafono, kae e pelā mo te mea e masani o fai sāle, e ‵tau ofo atu ne ia a tena taulaga e fakaaoga ei te toto ki a Ieova. (Lev 5:5–6:7) Tela la, ne taku mai ne Paulo a te fakatakitakiga tenei: “Ao, e ‵tusa mo te Tulafono toeitiiti ko mea katoa e faka‵ma ki te toto, kae seai se agasala e mafai o fakamagalo seiloga ke ‵ligi ki tua te toto.” (Epe 9:22) Kae ko te ‵tonuga loa, a toto o taulaga manu e se mafai o ‵solo kea‵tea i ei a agasala kae tuku atu ki tino taki tokotasi se loto lagona telā e ‵ma katoatoa. (Epe 10:1-4; 9:9, 13, 14) E ‵kese mai i ei, a te feagaiga fou telā ‵valo mai ne mafai o maua mai i ei se fakamagaloga tonu, telā e fakavae ki te taulaga togiola a Iesu Keliso. (Iel 31:33, 34; Mat 26:28; 1Ko 11:25; Efe 1:7) I te nofoga foki loa a Iesu i te lalolagi, ne fakaasi mai i te faka‵leiga ne ia a te tagata e ‵mate tena foitino me e isi sena malosi o fakamagalo ne ia a agasala.—Mat 9:2-7.
cf 183 ¶4
“Ke Tumau o Tau‵tali Mai i Au”
4 I te taimi ne oko atu ei a Iesu ki te lagi, ne seki fakamalata mai i te Tusi Tapu a tena fiafia ke toe fakatasi mo tena Tamana i te lagi. Kae ko leva loa ne fakailoa mai i te Tusi Tapu a te mea ka tupu i luga i te lagi māfai ko toe foki atu a Iesu. E lavea ne koe, mō se 15 senitenali, ne masani o fakamanatu faeloa ne tino Iutaia a te faigāmea tapu tenei. I se aso e tasi i te tausaga, e ‵tau mo te faitaulaga sili o ulu atu ki loto i te Potu Tafasili i te Tapu o te faletapu ke apiapi atu ne ia a toto o taulaga i te Aso o te Faka‵māga i mua o te pusa o te feagaiga. I te aso tenā, e fakaata mai ei ne te faitaulaga sili a te Mesia. Ne fakataunu ne Iesu a te uiga tonu o te fakatokaga tenā fakatasi mō taimi katoa i te taimi ne toe foki atu ei a ia ki te lagi. Ne tu atu a ia i mua o te ‵malu o Ieova i te lagi—ko te ‵toe koga tafasili i te tapu i te iunivesi kātoa—kae ne tuku atu ne ia ki tena Tamana a tena taulaga togiola. (Epe 9:11, 12, 24) Kae e mata, ne talia ne Ieova?
it-2 602-603
Tulaga ‵Lei Katoatoa
Tulaga ‵Lei Katoatoa o te Tulafono Faka-Mose. A Tulafono kolā ne tuku atu ki tino Isalaelu e auala i a Mose, ne aofia i ei a nisi fakatokaga e uiga ki faitaulaga pelā foki mo te ofoatuga o taulaga manu. Faitalia me ne auala mai i te Atua a fakatokaga konā kae ‵lei katoatoa foki, kae ne seki mafai ne tulafono, faitaulaga, ke oko foki eiloa ki taulaga o aumai te tulaga ‵lei katoatoa ki tino kolā ne ‵nofo mai lalo i te Tulafono, e pelā mo pati fakaosofia ne fakaasi mai ne te apositolo. (Epe 7:11, 19; 10:1) I lō te aumai ne ia a te saolotoga mai te agasala mo te mate, ne fakasae malosi ne te tulafono a te mea e uiga ki te agasala. (Lom 3:20; 7:7-13) Kae ko fakatokaga katoa konei mai te Atua, ne fai pelā me ko te pogai tonu ne tuku atu ei ne te Atua ki latou a fakatokaga konei; ne fai a te Tulafono e pelā me se “faiakoga” telā e takitaki atu ne ia a tāgata ki te Keliso, ki te mea tonu telā e fai pelā me “se ata fakatusa fua o mea ‵lei kolā ka oko mai.” (Kal 3:19-25; Epe 10:1) Tela la, i te taimi ne faipati ei a Paulo e uiga ki “te mea telā ne seki mafai o fai ne te Tulafono, ona ko te vāivāi o te foitino” (Lom 8:3), e mautinoa eiloa me ne fakauiga eiloa a ia ki te sē mafai ne se faitaulaga sili Iutaia (telā ne fakasopo ne te Tulafono ke pule ki luga i fakatokaga e uiga ki taulaga kae ke ulu atu ki loto ki te Potu Tafasili i te Tapu i te Aso o te Faka‵maga mo taulaga toto) o “faka‵sao katoatoa” a latou kolā e sui ne ia, e pelā loa mo te mea e fakamatala mai i te Epelu 7:11, 18-28. E tiga eiloa ne fakatumau ne taulaga kolā e ofo atu ne faitaulaga mai te gafa o Alona a tulaga ‵lei o tino i mua o te Atua, kae ne seki mafai eiloa o faka‵lei katoatoa ne taulaga konā a olotou loto lagona e uiga ki te agasala. Ne fakasino atu te apositolo ki te mea tenei i ana pati me i te taulaga mō te faka‵māga e se mafai ne ia “o fai ke ‵lei katoatoa a tino kolā e olo atu ki te Atua,” e fakauiga eiloa ki olotou loto lagona. (Epe 10:1-4; fakatusa Epe 9:9.) Ne seki mafai ne te faitaulaga sili o ofo atu se taulaga tonu telā e manakogina ke ‵togi ki ei te agasala telā ne maua ne tatou. Ko te galuega fakafaitaulaga fua a Keliso fakatasi mo tena taulaga tāua e mafai ne ia o fakataunu a te manakoga tenei.—Epe 9:14; 10:12-22.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
w93 1/1 31 ¶4-6
Fesili Mai te Kau Fai‵tau
Ne fai mai a Paulo me e ‵tau o mate se tino ko te mea ke fakataunu ei a feagaiga i te va o te Atua mo tino. E penā loa te feagaiga o Tulafono. A Mose ko te sokoga o te mea tenā, kae ko te tino foki telā ka fai ne ia te feagaiga tenā i te va o te Atua mo Isalaelu faka-te-foitino. Tela la, e tāua ‵ki eiloa te tulaga o Mose i te faiga tenā, me ne fesokotaki te kau Isalaelu ki a ia i te taimi ne ulu atu ei latou ki te feagaiga tenā. Tela la, e mafai o ‵kilo atu tatou ki a Mose e pelā me ko te tino telā ne fai ne ia te feagaiga o Tulafono kolā ne mafua mai i a Ieova. E mata, ne ‵tau o fakamaligi ne Mose tena toto ola ko te mea ke fakagalue aka ei te feagaiga o Tulafono? Ikai. Ne ofo atu fua a manu, kae ko olotou toto ne sui ei te toto o Mose.—Epe 9:18-22.
Kae e a te feagaiga fou i te va o Ieova mo te fenua ko Isalaelu faka-te-agaga? Ne maua ne Iesu Keliso te tulaga ‵malu e pelā me ko te tino telā e tu i te kogāloto, ko te Sokoga i te va o Ieova mo te Isalaelu faka-te-agaga? E tiga eiloa ne mafua mai te feagaiga tenā i a Ieova, ne pānaki tonu te mea tenā mo Iesu Keliso. E se gata fua i te faiga pelā me ko te Sokoga, kae ne fesokotaki tonu foki a Iesu i te feitu faka-te-foitino mo tino muamua kolā ne aofia i loto i te feagaiga. (Luk 22:20, 28, 29) Kae ne mafai foki ne ia o tuku atu te taulaga telā e manakomia ke fakataunu ei te feagaiga. E se ko te taulaga o manu, kae ko te ola o te tino ‵lei katoatoa. Tela la, ne mafai ne Paulo o faipati ki a Keliso e pelā me ko te tino telā e fai ne ia te feagaiga fou. Ko oti ne ulu “ulu fakatasi a Iesu. . . . ki te lagi, tela ko fai nei a ia mo sui o tatou i mua o te Atua,” kae ne fatoā kamata o fakagalue aka i ei te feagaiga fou.—Epe 9:12-14, 24.
I ana pati e uiga ki a Mose mo Iesu e pelā me ne tino fai feagaiga, ne seki fakauiga i ei ne Paulo me ne mafua mai i a laua a te avā feagaiga konā, me ne fai eiloa ne te Atua a mea konā. Kae ne aofia malosi laua tokolua i ei e pelā me ne sokoga kolā ne fakaoko mai ne laua a feagaiga kese‵kese konā. Kae i te avā taimi konā, ne manakomia i ei te mate— o manu kolā ne sui ei a Mose, mo te ofoatuga foki ne Iesu o tena toto ola mō tino i te feagaiga fou.
it-1 249-250
Papatisoga
Ne fai mai a Luka me i a Iesu ne ‵talo i te taimi ne papatiso ei a ia. (Luk 3:21) E se gata i ei, e fai mai te tino telā ne tusi ne ia a te tusi ki te kau Epelu me i te taimi ne vau ei a Iesu Keliso ki te “lalolagi” nei, (e se ko te taimi ne fanau ei a ia, me seki mafai ne ia o faitau kae fai ne ia a pati konei, kae ko te taimi ne tuku atu ei a ia ke papatiso kae kamata tena galuega talai) ne fai ne ia a pati kolā e maua i te Salamo 40:6-8 (LXX): “Ne seki manako koe ki taulaga mo mea kolā e ofo atu, kae ne fakatoka ne koe se foitino mō oku. . . . Kiloke! Au ko vau (e tusi i te pelugā tusi a mea e uiga ki a au) o fai tou loto, e toku, Atua.” (Epe 10:5-9) Ne fanau a Iesu e pelā me se tokotasi o tino Iutaia, se fenua telā ko oti ne fai feagaiga mo te Atua, telā ko te feagaiga o te Tulafono. (Eso 19:5-8; Kal 4:4) Ona ko te mea tenei, ne maua ne Iesu se fesokotakiga mo Ieova te Atua e auala i te feagaiga tenei i te taimi ne tuku atu ei a ia ke papatiso ne Ioane. Ne fai ne Iesu se mea telā e tai lasi atu i lō o mea kolā ne manakogina mai lalo o te Tulafono. Ne tuku atu a ia ki tena Tamana ko Ieova ke fai ne ia a tena “loto” mai te ofoatuga o tena foitino telā ko oti ne “fakatoka” ko te mea ke sē toe fakaaoga a taulaga manu e ‵tusa mo te mea telā ne fakatonu mai i te Tulafono. Ne fai mai te apositolo ko Paulo: “E ‵tusa mo te ‘loto’ tenei o te Atua, e auala i te ofoatuga o te foitino o Iesu Keliso fakatasi mō taimi katoa.” (Epe 10:10) Ne aofia i te faiga o te loto o tena Tamana mō Iesu a te Malo, kae ne ofo atu foki ne Iesu a ia eiloa mō te galuega tenei. (Luk 4:43; 17:20, 21) Ne talia kae amanaia a Ieova ki te tukuatuga ne fai ne tena Tama, telā ne fakaeke ei ne ia tou tagata ki tena agaga tapu kae fai atu: “A koe ko taku Tama, ko taku fagasele; ko oti ne talia ne au a koe.”—Mko 1:9-11; Luk 3:21-23; Mat 3:13-17.
SETEMA 16-22
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | EPELU 11
“Te Tāua o te Fakatuanaki”
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-1 804 ¶5
Fakatuanaki
Fakaakoakoga o te Fakatuanaki i Aso Mua. A tino taki tokotasi kolā e aofia i “molimau e tokouke” kolā ne taku mai ne Paulo (Epe 12:1) ne maua ne latou se fakavae malosi o te fakatuanaki. E pelā me se fakaakoakoga, ne iloa ‵lei ne Apelu a te folafolaga a te Atua e uiga ki te “fanau” telā ka tuki pala ne ia a te ulu o “te gata”. Kae ne lavea ne ia a fakamaoniga ‵tonu e uiga ki te fakataunuga o te fakasalaga telā ne fakailoa atu ne Ieova ki ana mātua i te fatoaga o Etena. I tua o te fatoaga o Etena, ne ‵kai a Atamu mo tena kāiga ki falaoa mai i olotou tau‵ta, me ko oti ne fakamalaia a te laukele, tela la, ne ola mai fua a lakau makai‵kai mo lakau tala‵tala. Kāti ne lavea foki ne Apelu a te manako malosi o Eva ki tena avaga, kae ne pulemalo atu a Atamu ki tena avaga. E mautinoa foki me ne faipati eiloa a tena mātua e uiga ki te logo‵mae i te taimi ne faitama ei a ia. Kae i te mataloa foki ki te fatoaga o Etena, ne ‵tu i ei a kelupi mo olotou pelu kolā e ‵ka pelā me se afi o puipui a te fatoaga. (Ken 3:14-19, 24) Ne fai a mea katoa konei e pelā me ne “fakaasiga manino,” kae fakatalitonu atu ki a Apelu me i te fakaolataga ka vau e auala i te ‘fanau o te folafolaga.’ Tela la, ne fai a mea konei e pelā me se fakamalosiga ki tena fakatuanaki, telā ne “ofo atu [ne ia] se taulaga,” telā e sili atu tena aoga i lō te taulaga a Kaino.—Epe 11:1, 4.
wp17.1 12-13
“Ne Fakafiafia Faka‵lei Atu a ia ki te Atua”
Kae i te auala fea ne “ave kea‵tea” ei a Enoka ko te mea ke sē mafai o “lavea ne ia te mate”? E mautinoa eiloa me ne ave kea‵tea ne Ieova a Enoka mai te ola ki te mate, ke sao a ia mai so se logo‵maega o te mate. Kae muamua la, ne maua ne Enoka “se molimua me ne fakafiafia faka‵lei atu a ia ki te Atua.” I te auala fea? Mai mua malie o mate a ia, ne maua ne Enoka se fakaasiga mai te Atua, kāti mai te fakaasi atu ki a ia a te lalolagi e pelā me se palataiso. Mai te fakailoga manino tenā o te taliaga a Ieova, ne moe ei a Enoka i te mate. I tena tusi e uiga ki a Enoka mo nisi tāgata mo fāfine fakamaoni, ne fai mai te apositolo ko Paulo: “Ne ‵mate a latou katoa konei i te fakatuanaki.” (Epe 11:13) Mai tua ifo, kāti ne ‵sala ana fini ki tena foitino, kae ne “seki maua a ia i so se koga,” kāti ona ko te mea ne ‵funa ne Ieova a ia, ko te mea ke sē mafai ne latou o fakamasei io me fakaaoga ne latou ke fakamalosi aka i ei a te tapuakiga ‵se.
SETEMA 23-29
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | EPELU 12-13
“Polopolokiga—Se Fakaasiga o te Alofa o Ieova”
w12 3/15 29 ¶18
Sa Toe ‵Kilo ki “Mea i . . . Tua”
18 Polopolokiga faka‵mae loto. E a māfai e fakaosoosogina tatou ke toe ‵kilo ki tua mo te kaitaua ki nisi polopolokiga kolā ko oti ne maua ne tatou? E mafai o sē faka‵mae mai fua a te mea tenei kae e fakavāivāi mai foki —ko fai ei tatou e “loto vāivāi.” (Epe. 12:5) Faitalia me “manatu māmā” tatou ki polopolokiga ona ko tatou e ‵teke ki ei io me ko tatou e “loto vāivāi” ona ko te mea ne talia ne tatou kae oti aka ko ‵fiu ei, a te ikuga e ‵pau eiloa— ne seki talia tonu ne tatou a te polopolokiga ke aoga kae faka‵lei aka ne ia tatou. Se mea ‵lei ke faka‵logo aka tatou ki pati a Solomona: “Masaua faeloa a mea ko oti ne tauloto ne koe. A muna akoako e fai atu ki a koe, ko tou ola tenā, tausi faka‵lei ki ei.” (Faata. 4:13) E pelā mo te tino fakateletele telā e fakalogo ki fakailoga o te auala, ke talia ne tatou a polopolokiga, fakagalue a mea konā, kae gasolo ki mua.—Faata. 4:26, 27; faitau te Epelu 12:12, 13.
w12 7/1 21 ¶3
“I so se Taimi e ‵Talo ei Koutou, Fai Atu Penei, ‘Te Tamana”
A te tamana alofa e polopoloki ne ia ana tama, me manava‵se a ia me vaega tino pefea a latou i aso mai mua. (Efeso 6:4) A te vaega tamana penā e fakamaoni ki ana pati e fai, kae e se sauā i taimi e polopoloki ne ia a latou. I te auala e ‵tai ‵pau, ‵tou Tamana i te lagi i nisi taimi e mafai o polopoloki ne ia tatou. Kae te auala e polopoloki ne te Atua a tatou e fai ne ia i se auala a‵lofa kae sē sauā. E pelā mo tena Tamana, a Iesu e se uiga sauā, faitalia māfai e se vave o talia ne latou a pati polopolokiga.—Mataia 20:20-28; Luka 22:24-30.
Keli Malosi ki Taemani Faka-te-Agaga
w11 9/15 17-18 ¶11
Tele . . . ke Maua ne Koe te Fakailoga
11 A te tokoukega o “tino tali‵tonu fakamaoni” e se ko tino maimoa masani, kolā e ‵nofo atu fua i konā ke onoono ki te fakatau‵telega io me ke lavea ne latou te tino tele telā e fia‵fia latou ki ei io me ko te potukau telā e sili. A ko latou ko tino kolā e aofia i ei, e pelā me ne tino ‵tele i te fakatau‵telega. Kae ne ‵tele atu latou mo te manuia i te fakatau‵telega ke oko loa ki te fakaotiga. E tiga eiloa ko ‵mate atu, ne mafai o ‵kilo atu ki a latou e pelā me ne fakamalosiga ki tino ‵fou e ‵tele i se fakatau‵telega. Mafaufau ki lagonaga o se tino e kau i te fakatau‵faiga māfai ne iloa ne ia me e isi ne tino e onoono atu ki a ia ne tino ‵tele foki. E mata, ka se taumafai a ia o fai te ‵toe mea ‵lei e mafai ne ia o fai? E mafai ne tino tali‵tonu i aso mua o fakamaoni atu me e mafai eiloa o sili te tino i te fakatau‵telega fakatusa tenā, faitalia te faigata. Tela la, mai te masaua faeloa o te fakaakoakoga a “tino tali‵tonu fakamaoni,” ne mafai ei o maua ne Kelisiano Epelu i te senitenali muamua a te loto toa kae ‘tele mo te loto fai ki mua i te fakatau‵telega’ — e penā foki tatou i aso nei.
w89 12/15 22 ¶10
Ofo Atu a Taulaga Kolā e Fakafiafia Atu ki a Ieova
10 Tela la, ne ‵tau o fakaeteete a tino Epelu ke mo a e “‵taki kea‵tea latou ne akoakoga valevale kae fai fakaa‵tea” a tino Iutaia. (Kal 5:1-6) E se mai vaegā akoakoga penei ‘kae e auala i te alofa tauanoa o te Atua e fakamalosi ne ia te loto’ ko te mea ke tumau takitaki i te munatonu. E mautinoa me ne kinau a nisi tino e uiga ki mea‵kai mo taulaga, me ne fai mai a Paulo me i te loto ne seki fakamalosi “ne mea kolā e ‵kai ki ei, me i a latou kolā e fakalavelave i vaegā mea penā ne seki maua ne latou ne mea aoga mai i ei.” E maua a mea faka-te-agaga aoga mai te tapuaki atu ki te Atua kae fakaasi atu te loto fakafetai mō te taulaga togiola, kae e se mai te manava‵se e uiga ki te ‵kai ki vaegā mea‵kai mo te fakamanatu o vaegā aso fakamanatu kese‵kese. (Lom 14:5-9) E se gata i ei, ne fakaseaoga ne te taulaga togiola a Iesu a taulaga a te kau Levi.—Epe 9:9-14; 10:5-10.
SETEMA 30–OKETOPA 6
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | IAKOPO 1-2
“Te Auala ki te Agasala mo te Mate”
g17.4 14
Tofotofoga
E tofotofogina koe māfai ko fakaosoosogina koe ke fai se mea—maise eiloa se mea sē ‵lei. E pelā me se fakaakoakoga, i te taimi e ‵togi ei au mea i se sitoa, kāti e lavea ne koe se mea telā e manako koe ki ei. Kāti ka ulu fakavave atu te mafaufauga me e faigofie ke kaisoa ne koe a te mea tenā kae e se mafai koe o ‵poa. Kae ko tou loto lagona e fai atu ke sē fai ne koe! Tela la, e tapale fakavave kea‵tea ne koe a te mafaufauga tenā kae saga ki tau mea ne fano koe o ‵togi. I te faiga tenā, ka sē tofotofogina koe, kae ka manumalo eiloa koe.
PATI A TE TUSI TAPU
Kafai e tofotofogina koe, e se fakauiga i ei me i a koe se tino masei. E fai ‵tonu mai te Tusi Tapu me i a tatou katoa e tofotofogina. (1 Kolinito 10:13) A ko te mea tāua, ko te auala e fakafesagai atu ei tatou ki te tofotofoga tenā. Nisi tino e mafau‵fau faeloa ki te manakoga sē ‵lei kae se leva ko ‵to atu latou ki te fakaosoosoga tenā. Kae ko nisi e tapale fakavave ne latou kea‵tea a vaegā lagonaga konā me e se ‵lei.
“E tofotofogina a tino taki tokotasi mai te saga atu ki takolekolega, o ana manakoga totino.”—Iakopo 1:14.
g17.4 14
Tofotofoga
E fakaasi mai i te Tusi Tapu a auala kolā e iku atu ki te faiga o se mea ‵se. E fai mai te Iakopo 1:15, penei: “Tela la, kafai ko faitama te manakoga [masei], ko fanau mai i ei te agasala.” Ko tena uiga, kafai e mafau‵fau faeloa tatou ki te manakoga masei, e oko tatou ki se tulaga telā ka sē mafai ei ne tatou o fakaseke e pelā eiloa mo se fafine faitama e ‵tau eiloa o fanau. Kae ui i ei, e mafai loa ne tatou o ‵kalo kea‵tea mai te pologa atu ki ‵tou manakoga ma‵sei. E mafai eiloa o manumalo tatou i ei.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-2 253-254
Mainaga
A Ieova ko “te Tamana o mainaga i te lagi.” (Iak 1:17) E se tuku mai fua ne ia “te la ke fakamaina ki ei te ao, mo tulafono o te masina mo fetū ke fakamaina ki ei te po” (Iel 31:35) kae ko ia foki ko te Mafuaga o mainaga faka-te-agaga katoa. (2Ko 4:6) Ana tulafono, fakamasinoga, mo tena muna se moli ki a latou katoa kolā e talia ke takitaki latou ne mea konei. (Sal 43:3; 119:105; Fat 6:23; Isa 51:4) Ne fai mai a te faisalamo: “E auala i tou mainaga e mafai ei o lavea ne matou te mainaga.” (Sal 36:9; fakatusa Sal 27:1; 43:3.) E pelā eiloa mo te mainaga o te la e gasolo aka eiloa o maina atu i te vaveao “ke oko ki te taimi ko ao mai ei,” e penā foki a te auala o te tino amiotonu, e fakamaina ne te poto mai te Atua, telā e gasolo aka faeloa ki luga a tena mainaga. (Fat 4:18) Ke tau‵tali i te auala telā e fakatonu mai ne Ieova, e ‵tau mo tatou o sasale i tena mainaga. (Isa 2:3-5) I te suā feitu, kafai e kilo atu se tino ki mea i se auala sē tonu io me i se auala masei, e nofo atu eiloa a ia i se auala pouli tagataga i te feitu faka-te-agaga. E pelā mo pati a Iesu: “Kae kafai o ou mata e kaisanosano, ka pouli tou foitino kātoa. Kafai la e pouli ‵ki te mainaga telā i loto i a koe, ko oko eiloa te lasi o te pouliga tenā!”—Mat 6:23; fakatusa Teu 15:9; 28:54-57; Fat 28:22; 2Pe 2:14.
it-2 222 ¶4
Tulafono
“Tulafono Fakatupu.” A te “tulafono fakatupu” e maluga kae e tāua atu i nisi tulafono kolā e pule ki luga i fesokotakiga o tino e pelā eiloa mo te tupu e pule ki luga i tāgata. (Iak 2:8) A te mea tāua i te Tulafono o te feagaiga ko te alofa; kae “e ‵tau mo koe o alofa ki tou tuakoi e pelā mo koe ki a koe eiloa” (te tulafono fakatupu) ko te lua o tulafono telā e aofia i ei a Tulafono katoa mo Pelofeta. (Mat 22:37-40) Kae e se ‵nofo eiloa a Kelisiano mai lalo o te Tulafono o te feagaiga, kae e ‵nofo mai lalo o te tulafono a te Tupu ko Ieova mo tena Tama, te Tupu ko Iesu Keliso, auala i te feagaiaga fou.