Tali ki Fesili Mai te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai
IANUALI 6-12
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA |KENESE 1-2
“Ne Faite ne Ieova a Mea Ola Katoa i te Lalolagi”
it-1 527-528
Mea Katoa ne Faite
I te taimi ne fai atu te Atua i te Aso Muamua, “Ke isi se mainaga,” e mautinoa eiloa me ne mafai o ulu atu a te mainaga tenā ki loto i kaumana faitalia loa me ne seki maina atu a te mainaga tenā ki te lalolagi. E maina ‵lei eiloa me ne kamata o maina malielie mai, pelā eiloa mo te fakamatalaga a te tino ‵fulitusi ko J. W. Watts: “Kae ne kamata o maina malielie mai a te mainaga.” (Ken 1:3, A Distinctive Translation of Genesis) Ne ‵vae ne te Atua a te mainaga mai te pouliga, telā ne fakaigoa ei ne ia te mainaga ki te Ao kae ko te pouliga ki te Po. E fakaasi mai i te mea tenei me i te lalolagi e tamilomilo ne ia te la, ko te mea ke mafai ne feitu o te lalolagi, te saegala mo te togala o maua te mainaga i te ao mo te pouliga i te po.—Ken 1:3, 4.
I te Lua o Aso ne faite ne te Atua a te vanimonimo ke ‵vae i ei ne ia “a vai mai nisi vai.” Nisi vai ne maua i te lalolagi, kae ko te ukega o vai ne ave ne ia mai luga atu o te lalolagi, kae mai te ‵vaega tenei, ne isi i ei se vanimonimo. Kae ne fakaigoa ne te Atua te vanimonimo ki te Lagi, kae e isi eiloa se sokoga o ia ki te lalolagi, me i te taimi ne avaka ei a vai ki luga i te vanimonimo, e se fakauiga i ei me ko seai se sokoga ki fetu io me ko nisi mea ne faite i te lagi.—Ken 1:6-8; see EXPANSE.
I te Tolu o Aso ne fai ne te Atua se vavega ki vai e maua i te lalolagi. Ne ‵luku fakatasi mai a vai katoa i te lalolagi ki se koga e tasi kae ne sae aka te laukele malō, kae ne fakaigoa ne te Atua a te koga malō ki te Laukele. Kae i te aso foki tenā, e seai eiloa se mea ola ne māfua mai i a ia eiloa io me se mafaufauga faka-evolusione ne sae aka, ne faite eiloa ne te Atua a vaega foliki‵liki takitasi kolā e faite ei se mea ola, ko te mea ke ‵somo mai i te laukele a mouku, lakau e ‵fua ki fuaga mo lakau e ‵fua ki fuagalakau. Ne ola aka a vaega e tolu o lakau konei e ‵tusa mo olotou vaega “kese‵kese.”—Ken 1:9-13.
it-1 528 ¶5-8
Mea Katoa ne Faite
E lavea atu foki me i te Kenese 1:16, a te veape Epelu ko te ba·raʼʹ, telā e fakauiga ki te “faite,” ne seki fakaaoga. Kae ko te veape Epelu ko te ʽasahʹ, telā e fakauiga ki te “faite,” ne fakaaoga. Ona ko te mea ne aofia te la, te masina mo fetu i mea i “te lagi” kolā ne fakaasi mai i te Kenese 1:1, a mea konei ne faite eiloa mai mua o te Fa o Aso. I te fa o aso, ne tumau loa te Atua i te “faitega” o paneta konei mo se sokoga fou ki luga i te lalolagi nei mo te vanimonimo mai luga atu. I te faimaiga, “tenā ne tuku ei ne te Atua a mea konā i te vanimonimo o te lagi ke maina atu ki luga i te lalolagi,” ko fakaasi mai ei me ko mafai o lavea atu te vanimonimo i te vā o te lagi mo te lalolagi. E se gata i ei, a mea fakamaina i te vanimonimo e fai “pelā me ne fakailoga mō tau o aso mo aso mo tausaga,” telā e fai mo mea e takitaki ei a tino i auala kese‵kese.—Kene 1:14.
A te Lima o Aso ne fakamailoga ki te faitega o manu ola i te lalolagi. E se fakauiga i ei me ko te fuafuaga te Atua ke māfua mai i se manu e tasi a vaegā manu kese‵kese, kae ko te ‵tonuga loa ne faite ne te Atua a mea ola katoa kolā e oloolo kae mumu i te tai. Ne fai mai penei: “Kae ne faite ne te Atua a manu ‵lasi o te tai mo mea ola katoa kolā e oloolo kae mumu i te tai e ‵tusa mo olotou vaega kese‵kese, mo manu eva katoa e ‵tusa mo olotou vaega kese‵kese.” Ona ko tena loto fiafia ki Ana mea ne faite, ne fakamanuia ne te Atua a latou kae e tonu, ne fai atu a ia ko latou “ke fanafanau ke gasolo o uke,” telā ne mafai ei ne mea ola konei mai vaegā manu kese‵kese kolā ne fakamanuia ne te Atua o fanafanau e “‵tusa mo olotou vaega kese‵kese.”—Ken 1:20-23.
I te Ono o Aso, “ne fai ne te Atua a manu o te vao e ‵tusa mo olotou vaega kese‵kese mo manu ‵lata e ‵tusa mo olotou vaega kese‵kese mo manu ‵tolo katoa o te laukele e ‵tusa mo olotou vaega kese‵kese,” kae ko galuega katoa konā ne ‵lei, e pelā eiloa mo galuega muamua kolā ko oti ne fai ne te Atua.—Kene 1:24, 25.
I te fakaotiotiga o te ono o aso o te faitega o mea katoa, ne faite ei ne te Atua se mea ola telā e fou ‵ki, e maluga atu i manu kae malalo ifo i agelu. Ko te tagata, telā ne faite ki te fakatusa o te Atua mo mea kolā e fiafia ki ei. E tiga eiloa e fakamatala mai i te Kenese 1:27 me ne “faite ne [te Atua] lāua, te tagata mo te fafine,” kae e fakaasi mai i te tala telā e tusi i te Kenese 2:7-9 me i a Ieova te Atua ne faite ne ia te tagata mai te ‵pefu o te laukele, kae ‵pusi atu ki ana puisu a te mānava ola, kae ne ola mai, telā ne tuku atu ei ki a ia se palataiso i te lalolagi nei mo mea‵kai. I te tulaga tenei, ne fakaaoga ne Ieova a vaega kese‵kese o mea i te lalolagi e pelā mo kele ke faite ki ei a mea ola konei, kae i te otiga ne faite ne ia te tagata, faite ei ne Ia se fafine mai se ivi kasokaso a Atamu. (Kene 2:18-25) I te faitega o te fafine, ne fai ei ke katoatoa te faitega o se tagata e pelā me se “vaega kese‵kese” o mea ola ne faite.—Ken 5:1, 2.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-2 52
Iesu Keliso
E sē ko te Mafuaga i te Tokolua. A te fesoasoani o te Tama ki te faitega o mea e se fakauiga i ei me ko fai a ia pelā me ko te Mafuaga i te tokolua. A te malosi ke faite a mea ne māfua mai i te Atua e auala i tena agaga tapu, io me ko tena malosi galue. (Ken 1:2; Sal 33:6) Kae ona la ko Ieova te Pogai o te ola, e ‵tau o avatu ne mea ola katoa kolā e lavea ki mata mo mea kolā e se lavea ki mata a vikiga ki a Ieova. (Sal 36:9) I lō te fai pelā me ko te Mafuaga i te tokolua ki te Atua, a te Tama ko te sui io me se mea faigaluega telā ne fakaaoga ne Ieova te Mafuaga ke ga‵lue fakatasi mo ia. Ne avatu katoa ne Iesu a vikiga ki a Ieova ona ko mea katoa ne faite ne ia, e pelā loa mo muna i te Tusi Tapu.—Mat 19:4-6; onoono CREATION.
IANUALI 13-19
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | KENESE 3-5
“Ikuga Matagā o te Loi Muamua”
w00 11/15 25-26
E Mafai o Tauloto Tatou Mai te Tauavaga Muamua
E mata, ne mafai ne Eva o kalo kea‵tea mai te agasala? Ao, ne mafai loa! Fakaataata aka la māfai ko koe tenā. Ne ‵fuli fakakotua katoa ne ‵losiga a Satani a muna a te Atua mo Atamu ne fai. Pefea ou lagonaga māfai e taku fakamasei ne se tino a tou taugasoa telā e alofa kae fakamaoni me e se fakamaoni? Ne ‵tau o ‵kese a faifaiga a Eva, mai te fakaasi atu i a ia e se manako eiloa o fakalogo. A te ‵tonuga loa, ko oi la i ei te gata ke fakafesili ne ia te amiotonu o te Atua mo pati a tena avaga? Ona ko te āva ki te fakatakitakiga fakavae e uiga ki te ulu o te kāiga, ne ‵tau fua o ‵sala atu a Eva ki manatu fesoasoani koi tuai o fai se fakaikuga. Tela la, e ‵tau o ‵sala atu tatou ki manatu fesoasoani māfai e fakafesagai atu ki fakamatalaga kolā e ‵teke atu ki fakatonuga a te Atua. Kae ne talitonu a Eva ki pati a te Tino fakaosooso tenei, kae manako ke fai loa tena filifiliga e uiga ki te mea ‵lei mo te mea masei. Ko te lasi o tena mafaufau ki pati konā, ko te foliga gali ki a ia a te manakoga tenā. Ko tafaga la te masei o te mea ne fai ne ia mai te fakafiafia ana manakoga ma‵sei konā, i lō te ave kea‵tea ne ia mai tena mafaufau io me sau‵tala ne ia ki te ulu o te kāiga!—1 Kolinito 11:3; Iakopo 1:14, 15.
Atamu ne Fakalogo ki te Leo o Tena Avaga
E se leva, kae ne fakakolekole ne Eva a Atamu ke kau atu ki tena agasala. E mafai pefea o fakamatala ne tatou a te taliaga ne Atamu a fakamatalaga ne fai atu ne Eva kae e se fiafia ki ei? (Kenese 3:6, 17) Ne fakafesagai atu a Atamu ki te kinauga me ko oi te tino ka fakalogo a ia ki ei. E mata, ka fakalogo a ia ki tena Mafuaga telā ne tuku atu ne ia a mea katoa ki tou tagata, e aofia i ei tena avaga pele, ko Eva? E mata, ka ‵sala atu a Atamu ki te takitakiga a te Atua ki mea e manako a ia o fai i te taimi tenā? Io me ka ‵kau tasi a ia mo tena avaga? Ne iloa ‵lei ne Atamu me i mea kolā ne fakamoemoe a Eva ke maua ne ia, mai te kai ki te fuaga tenā, se moemiti fua. Ne fakaosofia a te apositolo ko Paulo ke tusi mai, penei: “E se ko Atamu ne faka‵segina, kae ko te fafine telā ne faka‵segina katoatoa kae ne fai mo fai se tino solitulafono.” (1 Timoteo 2:14) Tela la, ne filifili loa ne Atamu mo te iloa ‵lei ke sē fakalogo a ia ki a Ieova. E manino ‵lei me ne lasi atu tena mataku me ka mavae a ia mai tena avaga i lō tena fakatuanaki ki te Atua telā ka faka‵lei aka ne ia te fakalavelave tenā.
E Mata, e Atafai Tonu te Atua ki Fāfine?
E mata, ne fakamalaia ne te Atua a fāfine?
Ikai. Ko “te gata muamua telā e fakaigoa ki te Tiapolo,” ne “fakamalaia” ne te Atua. (Fakaasiga 12:9; Kenese 3:14, NW) I te faimaiga te Atua me ka “pule” atu a Atamu ki tena avaga, ne seki fakaasi mai ne te Atua a tena taliaga ke pule katoatoa atu te tagata ki luga i te fafine. (Kenese 3:16) Ne folafola atu fua ne ia a ikuga fakafanoa‵noa o te agasala kolā ka oko atu ki luga i te tauavaga muamua.
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Kenese—I
3:17—I te auala fea ne fakamalaia ei te laukele, kae pefea foki te leva? A te fakamalaiaga telā ne oko ki te laukele e fakauiga ki te faigata ke ‵toki kae ōla ‵lei a lakau i ei. Ne oko atu a ikuga o te laukele telā ne fakamalaiagina, fakatasi mo ana lakau tala‵tala ki tino mai te gafa o Atamu telā ne faipati ei te tamana o Noa ko Lameko e uiga ki te ‘‵tou galuega ‵mafa e fai i te laukele telā ne fakamalaia ne Ieova.” (Kenese 5:29) Ne fakamanuia ne Ieova a Noa mo tena kāiga mai tua o te Lolo, mai te faiatuga o tena fuafuaga ke faka‵fonu te lalolagi. (Kenese 9:1) Ne tapale i ei i konā te fakamalaiaga o te laukele ne te Atua.—Kenese 13:10.
it-2 186
Logo‵maega e Pokotia ei se Fafine ko pili o Fanau
A te puapuaga e isi sena sokoga ki te taimi ko fanau ei se fafine. Ne faakasi atu ne te Atua ki te fafine muamua, ko Eva, i tena otiga ne agasala, a te mea telā e tupu ki se fafine fanau. Moi ne tumau tou fafine i te fakalogo, penei ka tumau eiloa a fakamanuiaga a te Atua i luga i a ia, kae ka seai se fakalotolotolua me ka maua eiloa ne ia te fiafia i te taimi e fanau ei a ia, me “ko te fakamanuiaga a Ieova—e fai ei te tino ke maumea kae seai se ‵mae e fakaopoopo atu ne Ia ki ei.” (Fat 10:22) Kae nei la, e pelā eiloa me se tulafono masani, ka maua eiloa ne se fotino sē ‵lei katoatoa a logo‵maega. A te ‵tonuga loa, ne fai mai te Atua (e pelā mo mea kolā e talia ne ia e fai eiloa ne ia): “Ka fai ne au ke silia atu tou logo‵mae i te taimi e faitama ei koe; ka logo‵mae koe i te taimi e fa‵nau ei au tamaliki.”—Ken 3:16.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-2 192 ¶5
Lameko
A kupu kolā ne ‵fatu ne Lameko mō ana avaga (Ken 4:23, 24) e fakaasi mai i ei a te uiga saua i te vaitaimi tenā. E fai mai penei a kupu ne ‵fatu ne Lameko: “Faka‵logo mai ki toku leo, koulua e avaga a Lameko. Tuku mai oulua taliga ki aku pati: Ne tamate ne au se tagata me ne fakapakia ne ia au. Ao, se tamataene, me ne fusu ne ia au. Kafai e taui atu faka-7 taimi ki te tino e tamate ne ia a Kaino.” E manino ‵lei me ne fai ne Lameko se tagi ke puipui ei a ia, kae fakamolemole atu ki te fono me ne tamate ne ia se tino i se auala pasala, e se pelā mo te mea ne fai ne Kaino. Ne fai atu a Lameko, me ke puipui a ia, ne ‵tau o tamate ne ia te tino telā ne fakapakia ne ia a tou tagata. Tela la, a tena kupu e fai pelā me se fakamolemole a ia ki tino kolā e ma‵nako o taui ma sui a te mea ne fai ne ia.
it-1 338 ¶2
Taku Fakamasei
A te ‘ka‵laga atu i te igoa o Ieova’ telā ne kamata i taimi o Enosa mai mua o te vaitaimi o te Lolo, ne foliga mai me ne seki fakaaoga i se auala tonu io me ko te auala ‵tau, me e mautinoa eiloa me i aso o Apelu, ko leva loa ne kalaga atu sāle a ia ki te Atua i tena igoa. (Ken 4:26; Epe 11:4) E pelā mo fakamatalaga a nisi tino ‵poto i te Tusi Tapu, kafai ne fakaaoga ne tino a te kalaga ki te igoa o te Atua i konei i se auala sē ‵tau, kae fakaaoga a te igoa o Ieova ki tāgata io me ki nisi mea aka e pelā mo tupua, ko fai ei a te faifaiga tenei e pelā me se faifaiga e taku fakamasei.—See ENOSA, ENOS.
IANUALI 20-26
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | KENESE 6-8
“Ne Fai Eiloa ne Ia a Mea Katoa”
Ke Tele i te Fakatau‵telega mo te Loto Kufaki
13 Ne a mea ne mafai ei ne tavini konei a Ieova o fai ke kufaki kae manumalo i te fakatau‵telega? Mafaufau ki pati a Paulo ne tusi e uiga ki a Noa. (Faitau te Epelu 11:7.) A “te lofiaga ki te lalolagi ke ‵ta fakapalele ei a mea ola katoa” se mea telā ne seki iloa ne Noa me “ka ‵tupu i aso mai mua.” (Kenese 6:17) Se mea telā ne seki tupu eiloa muamua. Kae ne seki manatu māmā a Noa ki ei e pelā me se mea e se mafai o tupu. Kaia? Me ne fakatuanaki a ia me i so se mea ko oti ne faipati ki ei a Ieova, ka fai eiloa ne ia. Ne seki mafaufau a Noa me e faigata ‵ki a te mea telā ne fakatonu atu ke fai ne ia. Kae “ne fai eiloa ne Noa.” (Kenese 6:22) Mafaufau ki mea katoa kolā ne ‵tau o fai ne Noa—te faitega o te vaka, te fakamaopoopoga o manu, te faka‵fonuga o te vaka ki mea‵kai mō tino e pelā foki mo manu, te talaiatuga o te fekau, mo te faiga ke ma‵losi tena kāiga i te feitu faka-te-agaga—a mea konei e sē se galuega foliki ke “fai.” Kae ne iku atu a te fakatuanaki mo te kufaki o Noa ki te ola mo fakamanuiaga mō ia mo tena kāiga.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Kenese—I
7:2—Se a te mea ne fakavae ki ei a te ‵vaega o manu ‵ma mo manu sē ‵ma? Ne fakavae tonu te ‵vaega tenā ki te faiga o taulaga i tapuakiga kae sē ki manu e ‵tau o kai io me sē ‵tau o kai. Mai mua o te lolo ne seki ‵kai a tino ki ‵kano o manu. A te faka‵kesega o meakai “‵ma” mo meakai “sē ‵ma” ne kamata fua i te Tulafono telā ne tuku ki a Mose, kae ne fakagata foki i te taimi ne fakaseai ei a tulafono konā. (Galuega 10:9-16; Efeso 2:15) Ne iloa ‵lei ne Noa a manu kolā e ‵tau o ofo atu e pelā me ne taulaga i te tapuakiga ki a Ieova. I te taimi eiloa ne tiakina ei ne ia te vaka ne “faite ne Noa se fatafaitaulaga mo fai tena taulaga ki te Aliki. Ne puke aka ne ia e tasi te manu mai vaega kese‵kese o manu kolā e ‵ma i faiga o tapuakiga, manu vaefa mo manu eva, kae ‵sunu katoa i luga i te fatafaitaulaga mo fai tena taulaga ki te Aliki.”—Kenese 8:20.
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Kenese—I
7:11— Ne aumai i fea a vai kolā ne fakaaogā i te Lolo i te lalolagi kātoa? I te lua o “aso” ne faite ei a mea, i te taimi ne faite ei te “vanimonimo” ne isi ne vai “i tena feitu ki lalo” mo vai i “tena feitu ki luga.” (Kenese 1:6, 7) A vai i “lalo” ko vai kolā ko leva ne iai i te lalolagi. A vai mai “luga” ko te aofaki lasi ‵ki eiloa o te vai telā ko liu afusaga mai luga o te lalolagi. Konā eiloa a vai ne ‵to ifo ki te lalolagi i aso o Noa.
IANUALI 27–FEPUALI 2
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | KENESE 9-11
“A Tino Katoa i te Lalolagi e Fai‵pati ki te ‵Gana e Tasi”
it-1 239
Pepelonia te Sili
Vaega o Papelonia Mua. I te taimi ne fai ei ke faite te fakavae o te fakai lasi ko Papelonia i te vanu Laugatasi i te kogā fenua o Sina, ne taumafai foki o faite i te taimi eiloa tenā a te Taoa o Papelu. (Ken 11:2-9) A te pogai tonu ne faite ei se matugā taoa lasi mo te fakai lasi kae takutakua, e se ko te mea ke avatu i ei a vikiga ki te igoa o te Atua, kae ne ma‵nako a kamuta konā ke “avatu te vikiga” ki a latou eiloa. Ne seki maua fua a malepe‵lepega o te matugā taoa lasi tenā i Papelonia mua kae ne maua foki i Mesopotamia, telā e fakatalitonu mai ei me i te fakatokaga mo te auala i tapuakiga i mea tau lotu ne fai i te taoa telā ne faite muamua eiloa. Ne fai ne Ieova te Atua se fakaikuga mautinoa ke fakamasei ne ia te faitega o te faletapu, me e takalialia ki ei me tenā eiloa te koga ka māfua mai ei a akoakoga ‵se. A te igoa Epelu o te fakai ko Papelu, ko “Faka‵numi,” a te igoa Sumeria ko te (Ka-dingir-ra) kae i te ‵gana Akkadian ko te (Bab-ilu) e fakauiga a pati konā ki te “‵Pui Mataloa o te Atua.” Tela la, a te ‵toega o tino kolā ne ‵nofo i te fakai lasi tenā, ne ‵fuli katoatoa ne latou te igoa o te fakai ona ko te sē fia‵fia ke isi se sokoga o latou ki te igoa mua, kae tiga eiloa te fou io me ne sui ne latou te igoa, kae sē mafuli eiloa te iloga o te fakai mo tena talitonuga.
it-2 202 ¶2
‵Gana
A te tala i te Kenese e fakamatala mai i ei a te ‵kau fakatasi o nisi kāiga mai tua o te Lolo i te faitega o te Taoa lasi telā ne ‵teke atu ki te Atua, kolā ne fakaasi atu ki a Noa mo ana tama tagata. (Ken 9:1) I lō te fakasalalau atu kae ‘fakatokouke te lalolagi,’ ne fakaiku ne latou ke fakatāua a te olaga masani o tino, mai te ‵saga muamua atu o tino ki te vanu Laugatasi i te kogā fenua o Sina i Mesopotamia. E mautinoa eiloa me i te kogā koga tenei, ne fai foki e pelā me ko te laumua o lotu, mo te taoa e fai ei olotou tapuakiga.—Ken 11:2-4.
it-2 202 ¶3
‵Gana
A te Atua Malosi Katoatoa ne fakatalave ne ia te galuega tenā mai te fakamasei ne ia te lotou ‵kau fakatasi e auala i te faka‵numiga ne ia olotou ‵gana. A te faiga tenā ne fakafaigata ne ia ke ga‵lue fakatasi latou ki te faitega o te taoa lasi kae ne salalau atu latou ki koga kese‵kese o te lalolagi. A te faka‵numiga ne ia olotou ‵gana ne fakatalave kae fai ei ke se gasolo ki mua te galuega, sē faka‵logo ki te takitakiga a te Atua, kae ne fakatapula ne ia te atamai, te iloa mo te ma‵losi o tāgata ke ga‵lue fakatasi ki te galuega fia sili, telā ne fakafaigata ei ke maua a atamai mo te iloa mai tino, me e fai‵pati ki ‵gana kese‵kese—me e se i te iloaga mai te Atua, kae ne ‵sala atu fua latou ki togafiti e uke mai tāgata. (Fakatusa ki te Fai 7:29; Teu 32:5.) E tiga eiloa ne fakamāfua aka i ei se tulaga fakamavae‵vae i te olaga o tino katoa, kae ko te faka‵numiga o ‵gana ne aoga ki tino me ne fakatalave i ei a te mauaga o se fakamoemoega fakamataku kae fakalogo‵mae. (Ken 11:5-9; fakatusa ki te Isa 8:9, 10.) Tela la e ‵tau loa o iloilo ne se tino ana gasue‵suega e fai, mai i tena iloaga totino mo tena fakaaoga ‵se o te iloaga tenā, moi se gasue atu o fakatalave a galuega i Papelu.
it-2 472
Malo
Mai mavae‵vaega e auala i te sē ‵lei o fesokotakiga, a tino kolā e fai‵pati ki te ‵gana e tasi ko taumafai o faite olotou tuu mo aganuu, poto, faifaiga mo talitonuga—kae pule loa latou i olotou mea e fai. (Lev 18:3) Mai te ‵vae kea‵tea mai te Atua, ne faite ne vaegā tino penei a olotou tupua ‵loi kae tapuaki ki ei.—Teu 12:30; 2 Tupu 17:29, 33.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-1 1023 ¶4
Hamo
Se mea tonu me ne mafai eiloa ne Kanana o tapuaki ‵tonu atu ki tupua kae ne seki mafai ne tena tamana ko Hamo o faka‵tonu aka tena mea ‵se. Io me i te faipatiga a Noa e auala i se valoaga, ko leva ne lavea mao ne ia a te loto masei o Hamo, telā ne maua foki ne tena tama ko Kanana, kae e mafai foki o maua ne so se tino e vau i te gafa o Kanana. Ne fakataunu a pati konei ki tino Isalaelu i te gafa o Semu kolā ne fakatakavale ne te kau Kanana. A latou kolā ne seki fakaseai (pelā me se fakaakoakoga, te kau Kipeona (Ios 9]) ne fai mo pologa i Isalaelu. I senitenali mai tua ifo, ne toe fakataunu te valoaga tenei i te taimi ne ‵nofo ei ate tama tagata a Hamo ko Kanana, mai lalo i te pulega a Iafeta, telā ne pule atu i te taimi tenā ki te malo pule Metai-Pelesia, Eleni mo Loma.
it-2 503
Nimalota
A te pulega a Nimalota ne kamata mai eiloa i Papelu, Eleki, Akata mo Kalene, i te fenua o Sina. (Ken 10:10) Tela la, e auala i tena fakatonuga, ne kamata ei o faite a te taoa o Papelu. E ‵lago foki ki ei a te kilokiloga a tino Iutaia. Ne tusi mai a Josephus penei: “[Nimalota] ne fulifuli malielie ne ia a mea e fai i te atufenua ke fai pelā me se pulega a te tino tokotasi, mai te ‵lago atu me i te auala fua e tasi ke ave kea‵tea ne ia a te ma‵taku o tino ki te Atua ko te faiga o latou ke tumau ki te ‵lago atu ki tena pulega. Ne manako a ia o taui ma sui te Atua, māfai ne toe mafaufau a ia ke toe aumai ne te lolo; me ka faite ne ia se taoa telā e maluga fakafia atu i te vai telā ne ‵mate ei ana tupuga ke oko atu ki te maluga o te taoa telā e faite ne ia. Ne fia‵fia eiloa a tino o faka‵logo ki fakatonuga a [Nimaloto], mo te mafaufau me e pologa malosi atu latou māfai e faka‵logo latou ki te Atua; tela la ne ‵lago eiloa latou ki te faitega o te taoa. . . kae ne vave ‵ki eiloa a te faitega o te taoa, se mea telā ne seki fakamoemoegina ne latou.”—Jewish Antiquities, I, 114, 115 (iv, 2, 3).