Fakamatalaga mō te Tusi mō Fakatasiga
NOVEMA 7-13
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA| 2 TUPU 5-6
“Tokouke Atu a ‵Tou Kau i lō te Lotou Kau”
it-1 716 ¶4
Elisaia
Ne Faka‵sao a Isalaelu Mai Sulia. I te taimi o te pulega a te tupu o Isalaelu ko Iolama, ne fai te palani a Sulia ke taua fakapoi atu ki Isalaelu. E se tasi fua te taimi ne faka‵se ei a togafiti a Peniata II ne Elisaia, telā ne fakaasi atu ne ia ki te tupu ko Iolama a so se aofaga a tino Sulia. Muamua la, ne mafaufau a Peniata me e isi se sipai i ana tino. Kae i te iloaga ne ia te pogai tonu, uga atu ei ne ia se kautau ki Totana, telā ne fakatamilo ne solofanua mo kaliota tau ke puke mai ne latou a Elisaia. (ATA, Tusi 1, itu. 950) Ne mataku malosi te tavini a Elisaia, kae ko Elisaia ne ‵talo ki te Atua ke faka‵pula ne ia a mata o te tavini, “kae kiloke! ne ‵fonu eiloa te koga maugā i solofanua mo kaliota afi e fakatamilo i a Elisaia.” I te taimi ko pili atu a tino Sulia, ne ‵talo a Elisaia ke fai se vavega telā ne ‵kese ‵ki, “Fakamolemole, faka‵kivi aka a mata o te fenua tenei.” Ne fai atu a Elisaia ki tino Sulia, “Tau‵tali mai i a au,” kae ne seki puke atu a ia ki olotou lima o takitaki latou, e fakaasi mai ei me ne seki ‵kivi tonu latou kae ne ‵kivi i te feitu faka-te-mafaufau. Ko se iloa ne latou a Elisaia telā ne o‵mai latou o puke, kae se iloa foki ne latou te koga e ‵taki ne ia latou ki ei.—2Tu 6:8-19.
it-1 343 ¶1
Te Faka‵kiviga
A te faka‵kiviga o mata o te kautau Sulia e ‵tusa mo te pati ne tō mai i te gutu o Elisaia e mautinoa me ko te ‵kivi i te feitu faka-te-mafaufau. Moi fai ne ‵kivi tonu eiloa te kautau kātoa, penei e manakogina ke puke atu se tino ki olotou lima o takitaki latou. Kae e fai mai te tala me ne fai atu fua a Elisaia ki a latou “E se tenei te auala, kae e se tenei foki te fakai. Tau‵tali mai i a au.” Ne fai mai a William James e uiga ki te mea tenei i tena tusi ko te Principles of Psychology (1981, Tusi 1, itu. 59): “E fakaofoofogia me i te vaega e tasi o te masaki i te mafaufau e aofia i ei te ‵kivi o te mafaufau. E se ko tena uiga me ko pokotia i ei a uaua kolā e fai ei ke lavea a mea, ko se mafai ei o malamalama te tino i mea konā. E ‵tusa mo fakamatalaga a tino ‵poto, e fakauiga te mea tenā ki te se ‵lei o te sokoga i te va o te mafaufau mo mea e kilo ki ei a te mata; ke oko foki loa ki te ‵kano mata mo nisi koga kolā e mafai o iloa aka ei me se a te mea e kilo ki ei te mata.” Tenei te vaegā ‵kivi ne fai ne Ieova ke pokotia i ei a te kautau Sulia i te lotou okoga ki Samalia. (2Tu 6:18-20) Kāti tenei foki te vaegā ‵kivi ne oko ki tāgata o Sotoma, me fai mai te tala, i lō te mafatia me ko seai se lotou mea e lavea, ne taumafai malosi latou o ‵sala aka a te koga e tu i ei a te mataloa o te fale o Lota.—Ken 19:11.
NOVEMA 14-20
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA| 2 TUPU 7-8
“Ne Fai ne Ieova ke Tupu se Mea Fakaofoofogia”
it-1 716-717
Elisaia
Kae fakamuli ifo, i lō te foki faeloa o taua atu ki Samalia, ne nikoi ne Peniata II a te fakai kātoa. Ne masei ‵ki te vaitaimi o te nikoiga tenā me ‵tusa mo te lipoti telā ne oko atu ki te tupu, ne kai ne se fafine tena tama tagata. Ne tauto te tupu ko Iolama, te tama a Aapo, “te tama tagata a te tino tatino,” ke tamate a Elisaia. Kae ne seki taunu te tautoga tenā ne fai fakavave ne ia. I te lā okoatuga mo tena ofisa o kautau ki te fale o te pelofeta, ne fai atu a Iolama me ko seai eiloa sena fakamoemoega ke maua te fesoasoani o Ieova. Ne fakamautinoa atu ne Elisaia ki te tupu me ka maua mai a meakai i te suā aso. Ne fakatauemu atu te ofisa o kautau a te tupu ki ana pati, telā ne fai atu ei a Elisaia ki a ia: “Ka lavea ne koe ki ou mata, kae ko koe ka se kai mai i ei.” Ne fai ne Ieova ke lagona ne te kautau Sulia a te ‵tagi o mea pelā me ne kaliota kae ne tali‵tonu latou me se kautau lasi o nisi fenua ko ‵kau tasi o taua atu ki a latou, kae ne ‵tele kea‵tea latou, kae tiaki olotou meakai e uke i te koga ne ‵nofo latou i ei. I te logoga a te tupu me ko olo kea‵tea a tino Sulia, ne ‵tofi ne ia tena ofisa o kautau ke leoleo te mataloa o Samalia, kae ne mate a ia i konā me ne lakalaka a ia ne te vaitino fiakai o tino Isalaelu kolā ne fakatau‵tele o puke meakai i te koga ne ‵nofo ei te kautau Sulia. Ne lavea ne ia a meakai kae ne seki kai ki ei.—2Tu 6:24–7:20.
Taemani Faka-te-Agaga
it-2 195 ¶7
Moli
Tupu i te Kāiga o Tavita. Ne fakasopo ne Ieova te Atua a te tupu ko Tavita ki te nofogaaliki o Isalaelu, kae ne fai a Tavita pelā me se takitaki poto o te fenua, mai lalo i te takitakiga a te Atua. Tenā ne taku ei a ia ko “te moli o Isalaelu.” (2Sa 21:17) I tena feagaiga o te malo ne fai mo Tavita, ne tauto atu a Ieova: “A tou nofogaaliki ka faka‵mautakitaki ki te se-gata-mai.” (2Sa 7:11-16) E ‵tusa mo te mea tenā, ne fai eiloa te gafa o tupu mai i a Tavita ke oko ki tena tama ko Solomona e pelā me se “moli” ki Isalaelu.—1Tu 11:36; 15:4; 2Tu 8:19; 2No 21:7.
NOVEMA 21-27
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA| 2 TUPU 9-10
“Ne Gasuesue a ia mo te Loto Malosi, Loto Toa mo te Loto Finafinau”
w11 11/15 3 ¶2
Ko ‵Pulu ne Ieu te Tapuakiga ‵Ma
Ne maua ne Ieu se fakatonuga i te taimi ne oko ei a Isalaelu ki se tulaga masei. Ne pokotia malosi te fenua i faifaiga ma‵sei a Iesepela, te avaga a Aapo telā ko oti ne mate kae ko te mātua o te tupu ko Iolama telā e pule nei. Ne fakamalosi aka ne tou fafine a te tapuakiga ki a Paala i lō te tapuakiga ki a Ieova, tamate a pelofeta a te Atua, kae fakamasei a tino e auala i ana “amioga talitāgata” mo “faifaiga faivailakau.” (2Tu 9:22; 1Tu 18:4, 13) Ne fai te fakatonuga a Ieova ke tamate a te kāiga kātoa o Aapo, e aofia i ei a Iolama mo Iesepela. Ne ‵tau o fai fakavave ne Ieu te fakatonuga tenā.
w11 11/15 4 ¶2-3
Ko ‵Pulu ne Ieu te Tapuakiga ‵Ma
I te taimi ne ita ei ma fai atu se pati ki avefekau e tokolua kolā ne uga atu ki a ia, ne fakafetaui atu a Ieu ki te tupu ko Iolama mo tena taugasoa ko Aasaia te tupu o Iuta, e ‵tu mai i luga i lā kaliota. A te fesili a Iolama, “A koe e vau mo te filemu, e Ieu?” ne tali atu penei: “E mafai pefea o maua te filemu me koi tumau eiloa a amioga talitāgata a Iesepela tou mātua mo ana faifaiga faivailakau e uke?” Ne poi a Iolama i te tali tenei kae mafuli o tele kea‵tea. Kae ne makini atu a Ieu i a ia! Ne ‵futi aka tena matasana kae sana ne ia te fatu o Iolama, mate atu i ei te tupu i tena kaliota. E tiga loa ne sao a Aasaia i te taimi tenā, kae ne maua fakamuli a ia ne Ieu kae tamate atu foki.—2Tu 9:22-24, 27.
A te suā tino i te kāiga o Aapo ne ‵tau o tamate ko te tupu fafine masei ko Iesepela. Ne taku ‵tonu ne Ieu a tou fafine me se “fafine masei.” I te teleatuga a Ieu ki loto i Ieseleelu, ne lavea ne ia tou fafine e kilokilo ifo mai te famalama o te palesi. E aunoa mo te fakamāumāu taimi, ne fakatonu atu a Ieu ki ofisa o te palesi ke ‵pei ifo a Iesepela i te famalama. Tenā ne lakalaka ei ne solofanua a Ieu a te tino amio masei tenei i Isalaelu kātoa. I te otiga mai konā, ne saga atu a Ieu o tamate a nisi tino e tokouke i te kāiga o Aapo te tagata masei.—2Tu 9:30-34; 10:1-14.
w11 11/15 5 ¶3-4
Ko ‵Pulu ne Ieu te Tapuakiga ‵Ma
E tonu, ne lasi ‵ki te fakamaligiga toto ne fai ne Ieu. Kae e fakaasi mai i te Tusi Tapu i a ia se tagata loto malosi telā ne fakasaoloto ne ia a tino Isalaelu mai te pulega fakasaua a Iesepela mo tena kāiga. Kafai ne manuia se takitaki o Isalaelu i te faiga o te mea tenei, ko tena uiga a ia se tagata loto malosi, e loto toa kae loto finafinau. “A te mea tenei e sē se galuega gali kae ne fai faka‵lei faeloa i se auala faigata,” ko pati i se tikisionale o te Tusi Tapu. “Moi fai ne fai i se auala filemu ailoga e mafai o fakaseai atu a te tapuakiga a Paala i Isalaelu.”
Ko mautinoa i a koe me e ‵tusa mo tulaga ko fe‵paki mo Kelisiano i aso nei, e ‵tau eiloa mo latou o fakaasi atu a uiga kolā ne maua ne Ieu. E pelā me se fakaakoakoga, kafai ko tofotofogina ke aofia i se faifaiga telā e takalialia a Ieova ki ei, e ‵tau o ‵saga atu pefea tatou ki ei? E ‵tau o loto ma‵losi tatou o ‵teke fakavave atu ki ei. E uiga ki te ‵tou tapuaki fakamaoni atu ki te Atua, e se mafai o talia ne tatou so se faifaiga masei e fai ki a Ieova.
Taemani Faka-te-Agaga
w11 11/15 5 ¶6-7
Ko ‵Pulu ne Ieu te Tapuakiga ‵Ma
Kāti ne talitonu a Ieu me i te auala ke tu tokotasi a te malo o Isalaelu mai Iuta ko te vaelua o malo e lua konei i mea fakalotu. Tela la, e pelā mo tupu mua o Isalaelu, ne taumafai a ia o fakama‵vae a malo e lua konei mai te talia ne ia a te tapuakiga ki pulumakau. Kae e fakaasi atu i te faifaiga tenei a te sē lava o tena fakatuanaki ki a Ieova, telā ne fai ne ia a ia mo tupu.
Ne fakamālō atu a Ieova ki a Ieu me ne ‘fai ne ia a mea kolā e ‵lei i te kilokiloga a te Atua.’ Kae ui ei, a Ieu “ne seki fakaeteete o sasale i Tulafono a Ieova te Atua o Isalaelu mo tena loto kātoa.” (2Tu 10:30, 31) Kāti ka poi kae fanoanoa koe i te mea tenei maise māfai e mafaufau ki mea ne fai muamua ne Ieu. Kae e tuku mai i ei se akoakoga mō tatou. E se ‵tau eiloa o manatu ma‵ma tatou ki ‵tou fesokotakiga mo Ieova. E ‵tau o ga‵lue tatou i aso takitasi o fakamalosi aka te ‵tou fakamaoni ki te Atua e auala i te sukesuke ki tena Muna, mafaufau ‵loto ki ei, kae ‵talo mo te loto kātoa ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi. Tela la, ke na fai ne tatou te ‵toe mea e mafai ke tumau i te fakalogo ki tulafono a Ieova mo ‵tou loto kātoa.—1 Koli. 10:12.
NOVEMA 28–TESEMA 4
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA| 2 TUPU 11-12
“Ne Fakasala se Fafine Fia Fai Tofi Kae Masei”
it-1 209
Atalia
E pelā mo tena mātua ko Iesepela, ne fakakolekole ne Atalia a tena avaga ko Iolama, ke fai ne ia a mea ma‵sei i te kilokiloga a Ieova i te valu tausaga o tena pulega. (1Tu 21:25; 2No 21:4-6) Kae pelā mo tena mātua, ne tamate valevale fua ne Atalia a tino e seai ne olotou mea ‵se ne fai. I te mateatuga a tena tama tagata masei ko Aasaia mai tua o te tausaga e tasi ne pule ei a ia, ne tamate ne tou fafine a nisi tino katoa kolā e ‵mai i te kaigā tupu, kae na ko Ioasa, telā koi pepe fua kae ne faka‵muni ne te faitaulaga sili mo tena avaga, telā ko te fakamātua o Ioasa. Mai konā ne fakasopo ei ne Atalia a ia eiloa ke fai mo tupu i tausaga e ono, k. 905-899 T.L.M. (2No 22:11, 12) Ne kaisoa ne ana tama tāgata a mea tapu mai te faletapu o Ieova kae ofo atu ki a Paala.—2No 24:7.
it-1 209
Atalia
I te taimi ko fitu ei tausaga o Ioasa, ne fakaasi atu ne te Faitaulaga Sili ko Ieoiata, telā e mataku ki te Atua, a te tamaliki ki tino kae fakasopo mo fai te tupu. I te lagonaga ne Atalia a te logoa o tino, ne kalaga atu a ia, “Se togafiti! Se togafiti!” Ne fakatonu atu te Faitaulaga Sili ko Ieoiata ke ave tou fafine ki tua mo te faletapu kae ke tamate i te koga e ulu mai ei a solofanua ki te fale o te tupu; e se taumate ko ia te ‵toe tino fakaoti eiloa mai te kāiga masei o Aapo. (2Tu 11:1-20; 2No 22:1–23:21) Ne fakataunu faka‵lei i ei a pati konei: “E seai eiloa se pati ne fai ne Ieova e uiga ki te kāiga o Aapo ka se fakataunu”!—2Tu 10:10, 11; 1Tu 21:20-24.
Taemani Faka-te-Agaga
it-1 1265-1266
Ioasa
Mai konā eiloa, ne manuia faeloa te pulega a te tupu foliki tenei, i te taimi ne ola ei te Faitaulaga Sili ko Ieoiata kae fai pelā mo te tamana mo te tino fakatonutonu a Ioasa. Ne avaga tou tagata kae ko 21 ana tausaga, e tokolua ana avaga, telā e tokotasi mai i ei ko Ieoatina, kae e isi ne tama tāgata mo tama fāfine a Ioasa. Tenā ne toe kamata ei o ‵solo atu a te gafa o Tavita telā toeitiiti ko galo atu kae e tau atu ki te Mesia.—2Tu 12:1-3; 2No 24:1-3; 25:1.
TESEMA 12-18
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA| 2 TUPU 16-17
“E Isi se Tapulā ki te Kufaki o Ieova”
it-2 908 ¶5
Salamanesa
Te Pulega i Isalaelu. I te taimi o te pulega a te tupu ko Hosia o Isalaelu (k. 758-740 T.L.M.), ne taua atu a Salamanesa V ki Palesitina kae fai a Hosia mo fai tena tavini kae ne ‵togi atu faeloa ne ia a meaalofa tupe i tausaga takitasi. (2Tu 17:1-3) Kae fakamuli ifo ne seki toe ‵togi ne Hosia a meaalofa tupe kae iloa aka me isi se lā palani ne fai mo te tupu ko So mai Aikupito. (Onoono ki a SO.) Ona ko te mea tenei, ne fakasala ne Salamanesa a Hosia kae nikoi ne ia a Samalia i tausaga e tolu, tenā ne maofa valevale eiloa te fakai malosi tenā, kae ave fakapagota a tino Isalaelu.—2Tu 17:4-6; 18:9-12; fakatusa ki te Ho 7:11; Esk 23:4-10.
it-1 414-415
Ave Fakapagota
E tasi eiloa te pogai ne ave fakapagota ei a tino i te malo ki mātū o matakāiga e sefulu o Isalaelu mo te malo ki saute o matakāiga e lua o Iuta: ko te ‵saga atu o tapuaki ki atua ‵se kae tiakina te tapuakiga tonu a Ieova. (Teu 28:15, 62-68; 2Tu 17:7-18; 21:10-15) Ne fai eiloa ne Ieova tena tusaga mai te uga atu faeloa ana pelofeta ki a latou kae ne seki ai eiloa se aoga. (2Tu 17:13) E seai eiloa se tupu mai tupu i te malo ki mātu o matakāiga e sefulu o Isalaelu, ne fakaseai katoatoa ne ia te tapuakiga ‵se telā ne kamata ne te tupu muamua o te fenua, ko Ielopoamo. A te malo ki Saute ko Iuta, ne seki tauloto foki ne ia se mea mai faka‵pulaga a Ieova mo te pogai ne ave fakapagota ei a Isalaelu. (Iel 3:6-10) Fakamuli ifo, ne ave fakapagota a tino katoa i te avā malo konei, kae e se tasi fua te taimi ne ave fakapagota ei a tino mai malo takitasi konei.
Taemani Faka-te-Agaga
it-2 847
Tino Samalia
A te pati “tino Samalia” ne sae mai mō te taimi muamua i te Tusi Tapu i te otiga ne puke a te malo o matakāiga e sefulu o Samalia i te 740 T.L.M.; ne fakasino atu ki a latou kolā ne ‵nofo i te feitu ki mātū mai mua atu i ei kolā e ‵kese eiloa mo tino fakaa‵tea ne fatoa aumai ki loto i te fenua mai nisi kogā koga o te Emupaea o Asulia. (2Tu 17:29) E foliga mai me ne seki ave kea‵tea ne tino Asulia a tino Isalaelu katoa, me e fai mai te tala i te 2 Nofoaiga Tupu 34:6-9 (fakatusa ki te 2Tu 23:19, 20) me i te taimi o te pulega a te tupu ko Iosia kae koi isi eiloa ne tino Isalaelu i te fenua. Fakamuli ifo, ne kamata o fakasino atu a “tino Samalia” ki tino kolā ne ‵toe mai i Samalia mo tino kolā ne aumai ki loto i ei ne tino Asulia. Tela la, e mautinoa me e aofia i a latou ko tama‵liki a tino kolā ne a‵vaga ki tino mai fenua fakaa‵tea kolā ne aumai ki loto i te fenua. Kae fakamuli ifo loa, ne kamata o fakasino atu ki se potukau fakalotu i lō tino mai se fenua io me se malo. Ne fakasino a “tino Samalia” ki se tino telā e kau ki te potukau fakalotu telā ne lauiloa malosi i fakai o Sekema mo Samalia i aso mua kae ‵kese olotou talitonuga mo te lotu Iutaia.—Ioa 4:9.
TESEMA 19-25
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA| 2 TUPU 18-19
“Auala e Fakavāivāi ne Tino ‵Teke a Tatou”
w10 7/15 13 ¶3
“Sa Mataku. Au ka Fesoasoani Atu”
Ne fakaaoga ne te Lavesaki a fakamatalaga faitogafiti ko te mea ke ‵toki aka ei a manatu fakalotolotolua. Ana muna: “E a, e se i a [Ieova] a koga ma‵luga mo fatafaitaulaga kolā ne tapale kea‵tea ne Hesekia? . . . Ko Ieova eiloa ne fai mai ki a au, ‘Fano o taua ki te fenua tenei kae fakamasei atu.’” (2Tu 18:22, 25) Ne kinau atu te Lavesaki me ka se taua a Ieova mō Ana tino me e se fiafia a ia ki a latou. Kae e se tenā loa te mea tonu. Ne fiafia eiloa a Ieova ki a Hesekia mo tino Iutaia kolā ne ‵foki mai ki te tapuakiga tonu.—2Tu 18:3-7.
yb74 177 ¶1
Vaega 2—Siamani
A te mea e gali i ei me i ofisa o te falepuipui, kolā e fakaaoga sāle ne latou a toe togafiti ma‵sei ke fai se tino ke saina a pepa, e siliga atu te ma‵sei o olotou mea e fai ki se tino telā ko oti ne saina tena pepa i lō te taimi muamua. Ne fakamaoni mai ne Karl Kirscht a te mea tenei: “Mai tino katoa, ko Molimau a Ieova loa a toe tino ne uke a amioga faitogafiti ne fai ki a latou i loto i falepuipui. E fai penā mo te mafaufauga ke fakakolekole latou ke talia o saina a pepa. Ne fai mai faeloa ki a matou ke saina te pepa. Ne talia ne nisi tino ke saina, kae i te ukega o taimi ne ‵tau o faka‵tali latou i se tausaga tupu kae fatoa ‵tala. Kae i te taimi tenā ne fakaasi atu ne ofisa i mua o tino katoa a te amio ‵pelo mo te mata ma‵taku o latou kae faimālō ke ‘māti fakaaloalo’ o fakatamilo olotou taina a koi tuai o ‵tala latou ki tua mo te falepuipui.”
Taemani Faka-te-Agaga
it-1 155 ¶4
Sukesukega ki Tala mo Mea Mua
E pelā me se fakaakoakoga, e fai mai te Tusi Tapu me i te tupu o Asulia ko Sanelivi ne tamate ne ana tama tāgata e tokolua ko Atameleko mo Salesa, kae ko tena suā tama tagata ko Esalatonu ne fai mo tupu e sui ei a ia. (2Tu 19:36, 37) Kae ne fai mai se tusi o Papelonia, me ne tamate a Sanelivi i te po 20 o Tepete ne tena tama tagata telā ne ‵teke atu ki a ia. E ‵pau eiloa te tala tenā mo tala a Berossus, se faifeau Papelonia i te tolu senitenali T.L.M., mo Nabonidus, te tupu o Papelonia i te ono senitenali T.L.M., me i a Sanelivi ne tamate fua ne se tama tagata e tokotasi a ia. Kae e ‵tusa mo tusitusiga ne fatoa maua fakamuli ifo i te Prism of Esar-haddon (Kilasi a Esalatonu), ko te tama tagata telā ne sui ne ia a Sanelivi, ne fakaasi faka‵lei mai ne Esalatonu me i ana taina (e se tokotasi fua) ne ‵teke atu kae tamate ne lāua te lotou tamana kae ‵tele kea‵tea. E uiga ki te mea tenei ne fai mai a Philip Biberfeld, i te Universal Jewish History (1948, Tusi I, itu. 27), penei: “A fakamatalaga i Tusitusiga Papelonia, Nabonid, mo Berossus e ‵se; ko te tala fua i te Tusi Tapu ko oti ne fakamaoni aka me tonu. Ko oti ne fakamautinoa aka a fakamatalaga likiliki i ei e auala i tusitusiga a Esalatonu kae fakamaoni aka me tonu atu te tala fakasolopito tenei e uiga ki te mea ne tupu ki Papelonia mo Asulia, i lō tusitusiga Papelonia. A te mea tenei se manatu tāua ‵ki maise māfai ko iloilo aka a tusitusiga i aso nei kolā e se fetaui mo faifaiga i te Tusi Tapu.”
TESEMA 26–IANUALI 1
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA| 2 TUPU 20-21
“E Fai ne ‵Talo ke Gasue a Ieova o Fesoasoani Mai”
ip-1 394 ¶23
Ko Maua ne se Tupu a Tena Taui Ona ko Tena Fakatuanaki
23 I te taimi muamua eiloa ne taua atu a Sanelivi ki Iuta, kae ne masaki malosi i ei a Hesekia. Ne fai atu a Isaia ki ei me i a ia ka mate. (Isaia 38:1) Ne fanoanoa malosi te tupu telā ko 39 ana tausaga. Ne seki manavase fua a ia ki tena ‵lei kae ki te ‵lei foki o ana tino i aso mai mua. Ko ‵tu a Ielusalema mo Iuta i se tulaga fakamataku me ka taua atu a tino Asulia ki a latou. Kafai e mate a Hesekia, ko oi ka takitaki ne ia te taua? I te taimi tenā, e seai se tama tagata a Hesekia ke sui a ia pelā me ko te tupu. Kae ne ‵talo malosi a Hesekia ki a Ieova ke fakaasi atu te alofa fakamagalo ki a ia.—Isaia 38:2, 3.
g01 7/22 13 ¶4
E Fesoasoani Mai Pefea a ‵Talo ki a Au?
I aso o te Tusi Tapu ne maua eiloa ne nisi tāgata fakamaoni a tali ‵tonu ki olotou ‵talo, kae e auala foki i vavega. E pelā mo te taimi ne iloa ei ne te tupu ko Hesekia me ko masaki malosi a ia, ne fakatagi atu a ia ki te Atua ke fakasao a ia. Ne tali atu te Atua: “Ko oti ne lagona ne au tau ‵talo. Ko oti foki ne lavea ne au ou loimata. Ko faka‵lei ne au koe i te taimi nei.” (2 Tupu 20:1-6) Konā foki a mea ne fai ne te Atua ki nisi tāgata mo fāfine kolā ne ma‵taku ki te Atua.—1 Samuelu 1:1-20; Tanielu 10:2-12; Galuega 4:24-31; 10:1-7.
Taemani Faka-te-Agaga
it-2 240 ¶1
Mea Faigaluega ko te Levolo
A te mea faigaluega ko te levolo e mafai o fakaaoga ke faite faka‵lei ki ei se fale io me ke tofotofo aka te malosi o se fale. Ne ‵valo mai a Ieova me ka fakaaoga ne ia ki te fakai masei ko Ielusalema a te uka “telā ne fua ki ei a Samalia kae fakaaoga te levolo telā ne fakaaoga i te fale o Aapo.” Ko oti ne fua ne te Atua a Samalia mo te fale o te tupu ko Aapo kae ne maua aka me ne ma‵sei ‵ki lā amioga, telā ne iku atu ki te lā fakaseaiga. E penā foki loa te fakamasinoga ka fai ne te Atua ki Ielusalema mo ana takitaki, ka fakaasi faka‵sau atu olotou amioga ma‵sei kae fakaoko atu te fakamaseiga ki te fakai tenā. A mea konei ne ‵tupu i te 607 T.L.M. (2Tu 21:10-13; 10:11) E auala i a Isaia, ne fakailoa atu ei ki tino fai‵pati fakamata‵mata mo takitaki o tino Ielusalema a te lotou fakaseaiga pelā foki mo te folafolaga a Ieova: “Kae ko te fakamasinoga tonu ka fai ne au me ko te uka e fua ei a mea kae ko te amiotonu ko te levolo.” A tulaga o fakamasinoga ‵tonu mo te amiotonu ka fakaasi faka‵lei atu ei me ko oi eiloa a tavini a te Atua mo latou kolā e se ko ana tavini, kolā ka iku atu ki te lotou faka‵saoga io me ko te fakaseaiga.—Isa 28:14-19.