Fakatakitakiga Aogā mō Taki Tauavaga
“A koutou e fāfine, ke faka‵logo koutou ki otou avaga, e pelā eiloa mo te otou faka‵logo ki te Aliki. A koutou e tāgata, ke a‵lofa koutou ki otou avaga.”—EFESO 5:22, 25.
1. Se a te kilokiloga tonu e uiga ki te fakaipoipoga?
NE FAI mai a Iesu me i te fakaipoipoga ko te tuku fakatasiga ne te Atua a se tagata mo se fafine ke fai mo “foitino e tasi.” (Mataio 19:5, 6) E aofia i ei a tino e tokolua kolā e kese‵kese a lā uiga kae taumafai o ati aka a mea kolā e mafai o fia‵fia fakatasi laua ki ei kae gasue‵sue foki o fai ke ‵pau a mea e fakamoe‵moe laua ki ei. A te fakaipoipoga se fakatokaga telā e tumau ke oko ki te mate, kae e se se mea e sōna fai telā e faigofie fua ke fakaseai. I fenua e uke, a te ‵talaga o avaga e se se mea faigata, kae ki Kelisiano a te fakaipoipoga se mea ‵malu ‵ki. E ‵tau fua o fakagata i se pogai ‵tau.—Mataio 19:9.
2. (a) Ne a fesoasoani e mafai o maua ne taki tauavaga? (e) Kaia e tāua ei ke kausaki atu ke maua se olaga manuia i te fakaipoipoga?
2 E fai mai se tino fakatonutonu i mea tau avaga: “A te fakaipoipoga ‵lei se fakatokaga telā e mafulifuli faeloa ona ko fakanofonofoga ‵fou, te fakafesagai atu ki fakalavelave kolā e ‵sae aka mo te fakaaogāga o faka‵leiga kolā e maua i vaega kese‵kese o te olaga.” Mō taki tauavaga Kelisiano, a faka‵leiga konā e aofia i ei a fakatakitakiga aogā mai te Tusi Tapu, te fesoasoani mai taina Kelisiano, mo te vā fealofani ‵pili mo Ieova e auala i ‵talo. A te fakaipoipoga manuia e tumau faeloa faitalia a fakalavelave, kae e maua i ei ne te tauavaga a te fiafia mo te lotomalie i te olaga fakaipoipo i te fia o tausaga. E sili atu i mea katoa, e avatu i ei a vikiga ki a Ieova te Atua, te Māfuaga o te fakaipoipoga.—Kenese 2:18, 21-24; 1 Kolinito 10:31; Efeso 3:15; 1 Tesalonia 5:17.
Ke Fakaakoako ki a Iesu mo Tena Fakapotopotoga
3. (a) Ke fakamatala fakatoetoe mai a pati fakatonutonu a Paulo ki taki tauavaga. (e) Se a te fakaakoakoga ‵lei ne tuku mai ne Iesu?
3 I te lua afe tausaga ko ‵teka, ne tuku mai ei ne te apositolo ko Paulo a fakatakitakiga aogā mō taki tauavaga Kelisiano i ana pati: “Fāfine e ‵tau o faka‵logo fakamaoni ki olotou avaga, ke pelā eiloa mo te ekalesia e fakalogo ki a Keliso. A koutou e tāgata, ke a‵lofa koutou ki otou avaga, e pelā eiloa mo Keliso ne alofa ki te ekalesia, kae tuku atu foki tona ola mō te ekalesia.” (Efeso 5:24, 25) Ko oko eiloa i te ‵gali o fakatusatusaga kolā e fakaasi mai i konei! A fāfine Kelisiano a‵vaga kolā e faka‵logo mo te loto maulalo ki olotou avaga e fakaakoako eiloa ki te fakapotopotoga mai te amanaia mo te faka‵logo ki te fakatokaga e uiga ki te ulu o te kāiga mo te fakapotopotoga. A tāgata a‵vaga tali‵tonu kolā e tumau i te a‵lofa ki olotou avaga, i taimi ‵lei io me ko taimi faiga‵ta, e fakaasi mai me e tau‵tali atu eiloa latou i te fakaakoakoga a Keliso telā e alofa tonu ki te fakapotopotoga kae tausi faka‵lei atu ki ei.
4. E mafai pefea o fakaakoako atu a tāgata a‵vaga ki a Iesu?
4 A tāgata Kelisiano a‵vaga ko ulu o olotou kāiga, kae e isi foki se lotou ulu, ko Iesu. (1 Kolinito 11:3) Tela la, e pelā eiloa mo te tausi faka‵lei atu o Iesu ki tena fakapotopotoga, e penā foki te tausi atu mo te atafai o tāgata a‵vaga ki olotou kāiga i te feitu faka-te-agaga mo te feitu faka-te-foitino faitalia te faigata. E fakamuamua faeloa ne latou a te ‵lei o olotou kāiga i lō olotou manakoga totino. Ne fai mai a Iesu: “E pelā mo te mea e ma‵nako koutou ke fai atu ne nisi tino ki a koutou, ke fai foki eiloa ne koutou penā ki a latou.” (Mataio 7:12) E fakasino fakapitoa eiloa a te fakatakitakiga tenā ki te fakaipoipoga. Ne fakaasi mai ne Paulo a te mea tenā i ana pati: “A tāgata e ‵tau o a‵lofa ki olotou avaga e pelā eiloa mo te lotou atafai ki olotou foitino tonu. . . . E seai lele eiloa se tino e ita ki tena foitino. E atafai ‵lei ki ei, i te fagai ne ia kae fai faka‵lei ki ei.” (Efeso 5:28, 29) E ‵tau o fagai kae atafai te tagata ki tena avaga ke pelā eiloa mo ana faiga ki a ia eiloa.
5. E mafai pefea o fakaakoako atu a fāfine a‵vaga ki te fakapotopotoga Kelisiano?
5 E ‵kilo atu a fāfine a‵vaga amioatua ki te fakapotopotoga Kelisiano a pelā me se fakaakoakoga. I te taimi ne nofo ei a Iesu i te lalolagi, ne tiakina ne ana soko mo te loto fiafia a mea katoa kolā ne fia‵fia muamua latou ki ei kae tau‵tali atu i a ia. Mai tua o tena mate, ne tumau eiloa latou i te faka‵logo ki a ia, kae kāti i se 2,000 tausaga ko ‵teka, koi tumau eiloa a te fakapotopotoga Kelisiano tonu i te faka‵logo ki a Iesu kae tau‵tali atu i tena takitakiga i feitu katoa. E penā foki a fāfine a‵vaga Kelisiano, e se manatu mā‵mā latou ki te fakatokaga i te Tusi Tapu e uiga ki te ulu o te kāiga. I lō te fai penā, e fesoasoani kae faka‵logo latou ki olotou avaga, e ‵kau fakatasi mo latou kae fakamalosi atu foki ki a latou. Kafai e fai penā a taki tauavaga mo te atafai, ka manuia eiloa a te lā fakaipoipoga kae ka maua eiloa ne laua taki tokotasi a te fiafia i te lā fesokotakiga fakatauavaga.
Fakatumau te Fakaipoipoga
6. Ne a pati polopoloki a Petelu ne fai atu ki tāgata a‵vaga, kae kaia e tāua i ei?
6 E isi foki ne pati polopoloki a te apositolo ko Petelu mō taki tauavaga, kae ne faka‵mafa eiloa ana pati ki tāgata a‵vaga. Ana muna: “A koutou e tāgata, i te otou ‵nofo tasi mo otou avaga, e ‵tau o iloa ne koutou me vāi‵vāi latou; tela la, e ‵tau mo koe o atafai ki ei mo te āva, me maua fakatasi ne koutou mo latou a te meaalofa a te Atua ko te ola. Ke fai ne koutou a te mea nei, ko te mea ke seai se mea e fakalavelave atu ki otou talosaga.” (1 Petelu 3:7) E lavea atu te ‵mafa o pati polopoloki a Petelu i ana toe pati i te fuaiupu tenā. Kafai e fakatamala a te tagata o fakaaloalo ki tena avaga, ka pokotia i ei tena fesokotakiga mo Ieova. Ka fakalavelave atu faeloa te mea tenā ki ana talosaga fai.
7. E fakaaloalo atu pefea a te tagata ki tena avaga?
7 E fakaaloalo atu la pefea a tāgata ki olotou avaga? A te āva ki tau avaga e fakauiga eiloa ki au faiga atafai mo te āva ki a ia. A vaegā faifaiga atafai penā ki avaga fāfine e ofo i ei a tino e tokouke. Ne tusi mai se tino poto Eleni: “E seai se saolotoga o fāfine mai lalo i tulafono a te kau Loma. Mai lalo i te tulafono, e tumau a ia e pelā me se tamaliki ki te se-gata-mai. . . . E nofo kātoatoa a ia mai lalo i te pulega a tena avaga e aunoa mo se puipuiga.” Ko tafaga la te ‵kese o te mea tenei mo akoakoga faka-Kelisiano! E āva a te tagata Kelisiano ki tena avaga. E takitakigina ana faifaiga ki tena avaga ne fakatakitakiga faka-te-Tusi Tapu, kae e se ko so se mea telā e manako a ia ki ei. E se gata i ei, e mafaufau faka‵lei foki a ia e uiga ki tena avaga e ‵tusa mo te mea e ‘iloa ne ia’ me i tena avaga e vāivāi fua.
“E Vāi‵vāi Latou” i te Feitu Fea?
8, 9. I auala fea e ‵pau ei a tāgata mo fāfine?
8 I ana pati me i te fafine e “vāivāi,” ne seki fakauiga a Petelu me e vāi‵vāi atu a fāfine i lō tāgata i te feitu faka-te-mafaufau io me i te feitu faka-te-agaga. E tonu, e maua ne tāgata Kelisiano e tokouke a tauliaga i te fakapotopotoga kolā e se maua ne fāfine, kae i te kāiga e ‵tau foki mo fāfine o faka‵logo ki olotou avaga. (1 Kolinito 14:35; 1 Timoteo 2:12) E ui i ei, e ‵pau eiloa te fakatuanaki, te kufaki mo tulaga ma‵luga i mea tau amioga e manakogina ke maua i tino katoa, tāgata fakatasi mo fāfine. E pelā mo pati a Petelu, a tāgata mo fāfine e “maua fakatasi ne . . . latou a te meaalofa a te Atua ko te ola.” E uiga ki te fakaolataga, e ‵pau eiloa te lotou tulaga i mua o Ieova te Atua. (Kalatia 3:28) Ne tusi atu a Petelu ki Kelisiano fakaekegina i te senitenali muamua. Tela la, ne fakamasaua atu ana pati ki tāgata a‵vaga Kelisiano me e pelā me ne tino kolā ka ‘‵kau fakatasi mo Keliso,’ e ‵pau eiloa te lotou fakamoemoega i te lagi mo olotou avaga. (Loma 8:17) I se aso e tasi, ka tavini atu ei a tāgata mo fāfine e pelā me ne faitaulaga mo tupu i te Malo o te Atua i te lagi!—Fakaasiga 5:10.
9 E se ma‵luga atu a tāgata Kelisiano fakaekegina i olotou avaga Kelisiano fakaekegina. Kae e penā foki loa a tino kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi. Ko oti ne ‵ta ne fāfine mo tāgata o te “vaitino tokouke” a olotou gatu kae faka‵kena ki te toto o te Tamā Mamoe. E ‵kau fakatasi a tāgata mo fāfine i te avatuga o vikiga ki a Ieova i te “ao mo te po.” (Fakaasiga 7:9, 10, 14, 15) E olioli fakatasi faeloa a tāgata mo fāfine ke maua ne latou a “te saolotoga ‵malu o te fanau a te Atua,” telā ka fia‵fia ei latou i te “ola telā ko te ola tonu.” (Loma 8:21; 1 Timoteo 6:19) Faitalia me ne tino fakaekegina io me ko nisi mamoe, e tavini fakatasi atu a Kelisiano katoa ki a Ieova e pelā me se ‘lafu mamoe e tasi’ mai lalo i te “tausi mamoe e tokotasi.” (Ioane 10:16) Ma‵faga o fakamalosiga gali mō taki tauavaga Kelisiano ke fakatau fakaasi atu a te atafai te suā tino ki te suā tino!
10. I te feitu fea e fai ei a fāfine e pelā me e “vāi‵vāi”?
10 I te auala fea la e fai i ei a fāfine e pelā me ne ‘tino vāi‵vāi’? Kāti ne fakasino atu eiloa a Petelu ki te manatu me e masani o fo‵liki kae vāi‵vāi ifo a fāfine i tāgata. E se gata i ei, ona ko ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa, a te tauliaga gali o fāfine ke fa‵nau mai ne latou a tama‵liki e pokotia ei te lotou malosi faka-te-foitino. A fāfine kolā ko mafai o fai ne olotou tama e mafai o oko ki a latou te logo‵mae i te ukega o taimi. E ‵tau o maua ne latou se tausiga atafai i taimi e logo‵mae ei io me i taimi fakafi‵ta e fai‵tama kae fa‵nau ei latou. A te tagata telā e atafai ki tena avaga, kae e matea ne ia te fesoasoani telā e manakogina, ka lasi ‵ki tena tusaga i te faiga o te fakaipoipoga ke manuia.
I se Kāiga Telā e Mavae‵vae i Mea Tau Lotu
11. I te auala fea e mafai ei o manuia se fakaipoipoga faitalia te kese‵kese o kilokiloga fakalotu o se tauavaga?
11 Kae pefea la māfai e ‵kese a kilokiloga fakalotu o se tauavaga me ne talia ne se tokotasi i a laua a te munatonu faka-Kelisiano mai tua o te lā fakaipoipoga kae e seki talia ne te suā tino? E mata, e mafai o manuia se vaegā fakaipoipoga penā? E fakaasi mai i mea ne ‵tupu ki tino e tokouke me e mafai eiloa o manuia. E mafai eiloa o manuia te fakaipoipoga a se tauavaga telā e kese‵kese lā kilokiloga fakalotu māfai ko oti ne maua ne laua se fakaipoipoga tumau kae fakafiafia atu ki a laua tokolua. I tafa i ei, koi tāua eiloa a te lā fakaipoipoga i te kilokiloga a Ieova; koi fai eiloa laua e pelā me se “foitino e tasi.” Tela la, e fakamalosi atu ki Kelisiano ke ‵nofo fakatasi mo olotou avaga sē tali‵tonu māfai e talia ne ia tenā. Kafai e isi ne tama‵liki, e maua ne latou a mea aogā mai te fakamaoni o te mātua Kelisiano.—1 Kolinito 7:12-14.
12, 13. Mai te tau‵tali atu i fakatakitakiga a Petelu, e fesoasoani atu pefea a fāfine Kelisiano ki olotou avaga sē tali‵tonu?
12 E tuku mai ne Petelu a fakatakitakiga atafai mō fāfine Kelisiano kolā e ola i kāiga mavae‵vae i mea tau lotu. E mafai foki o aogā a fakatakitakiga konā ki tāgata Kelisiano i vaegā tulaga penā. Ne tusi mai a Petelu: “Fāfine, e ‵tau mo koutou o faka‵logo ki otou avaga, ko te mea kafai e isi ne tāgata mai i a latou e se tali‵tonu ki te muna a te Atua, e mafai o tosina mai latou ke tali‵tonu ona ko otou amioga. E se manakogina foki te fai‵pati o koutou ki ei, me e matea eiloa ne latou te ‵ma mo te ‵tonu otou amioga.”—1 Petelu 3:1, 2.
13 Kafai e mafai o fakamatala atu ne te fafine mo te atamai tena talitonuga ki tena avaga, se mea ‵lei eiloa tenā. Kae pefea la māfai e se fia fakalogo mai te tagata? I a ia eiloa te filifiliga. Kae koi maua eiloa ne ia se avanoaga, me e malosi ‵ki foki te molimau telā e tuku atu e auala i amioga faka-Kelisiano. E tokouke a tāgata a‵vaga kolā ne seki fia‵fia muamua io me ne ‵teke malosi atu ki talitonuga a olotou avaga ne fai fakamuli e pelā me ne “tino loto ‵lei kolā ka mafai o maua te ola se-gata-mai” ona ko amioga ‵lei a olotou avaga. (Galuega 13:48, NW) Kafai foki loa e se talia ne te tagata te munatonu faka-Kelisiano, kāti e fiafia malosi a ia ki amioga a tena avaga kolā e fakamalosi aka i ei te fakaipoipoga. Ne fakaasi tonu mai ne se tagata telā ne avaga mo se fafine Molimau me e se mafai o ‵pau tena tulaga i mea tau amioga mo Molimau a Ieova. Kae ne taku ne ia a ia eiloa e pelā me ko “te avaga fiafia a se fafine telā e ‵gali ana uiga” kae tavae ne ia a tena avaga fakatasi mo nisi Molimau i tena tusi telā ne ‵lomi i se nusipepa e tasi.
14. E fesoasoani atu pefea a tāgata Kelisiano ki olotou avaga sē tali‵tonu?
14 Ko oti foki ne ‵fuli a avaga a tāgata Kelisiano kolā ne fakagalue ne latou a fakatakitakiga a Petelu e auala i olotou amioga. Ko oti ne lavea atu ne nisi fāfine sē tali‵tonu a te ‵saga tonu atu o olotou avaga ki te tausiga o te kāiga, ko sē fakamāumāu a tupe ki te ‵pusi, konā mo te kemupolo kae ko sē pati ma‵sei foki. Ko oti foki ne fetaui a nisi fāfine sē tali‵tonu konā mo nisi tino i te fakapotopotoga Kelisiano. Ne fia‵fia malosi latou ki te a‵lofa o te kautaina Kelisiano, kae mai mea ne lavea ne latou mai i nisi taina ne fai ei ke fakapili‵pili atu latou ki a Ieova.—Ioane 13:34, 35.
“Te Tino sē Lavea ko te Loto”
15, 16. Ne a uiga o se fafine Kelisiano e mafai o fai i ei ke fiafia mai tena avaga sē talitonu?
15 Ne a vaegā amioga e mafai o fai i ei ke fiafia mai te avaga tagata? A te tonuga loa, ko vaegā amioga kolā e masani ki ei a fāfine Kelisiano. E fai mai a Petelu: “E se ‵tau mo koutou o fakaaogā mea faka te foitino e fakagali‵gali ei koutou, e pelā mo te teuteuga otou ulu, io me ko fatu tāua e fakaaogā ne koutou, io me ko gatu e ‵pei ei koutou. E ‵tau mo te otou taulekaleka o foliga ki te tino sē lavea ko te loto, ko te taulekaleka tumau telā ko te loto malalo mo te agaga filemu, kolā ne mea tāua i mua o te Atua. I te faiga tenei, ko fāfine ‵lotu o aso ko ‵teka atu, kolā ne fakamoe‵moe ki te Atua, e teu fakagali‵gali foki latou; kae ne faka‵logo eiloa ki olotou avaga. E penā foki a Sala, ne fakalogo ki a Apelaamo, kae ne taku ne ia a ia ko ‘Toku Pule.’ A koutou ko ana tama fāfine manafai e fai ne koutou te ‵lei, kae sa ma‵taku foki ki so se mea.”—1 Petelu 3:3-6.
16 E polopoloki mai a Petelu ki te fafine Kelisiano ke sē fakalagolago ki tena gali i tua. Kae ke tuku eiloa ki tena avaga ke lavea ne ia a akoakoga mai te Tusi Tapu e auala i ana uiga kolā e māfua mai i tena loto. E auala i ana amioga ka lavea ei ne tena avaga me ko ga‵lue a uiga ‵fou i loto i a ia. Kāti ka lavea ne ia te ‵kese o ana uiga ‵fou mo uiga mua o tena avaga. (Efeso 4:22-24) Ka gali ki a ia a tena uiga ‘loto malalo kae filemu.’ E se fakafiafia atu fua a te tulaga tenei ki tena avaga tagata kae “ne mea tāua i mua o te Atua.”—Kolose 3:12.
17. E fai pefea a Sala e pelā me se fakaakoakoga ‵lei mō fāfine Kelisiano a‵vaga?
17 Ne fakasino atu ki a Sala e pelā me se fakaakoakoga ‵lei mō fāfine Kelisiano a‵vaga faitalia me ko olotou avaga ne tino tali‵tonu io me ikai. E mautinoa eiloa me ne kilo atu a Sala ki a Apelaamo e pelā me ko tena ulu. I loto foki eiloa i tena loto, ne taku ne Sala a tena avaga ko “toku pule.” Kae e se fakauiga i ei me e seai sena aogā. Ne malosi ‵lei a ia i te feitu faka-te-agaga ona ko te malosi o tena fakatuanaki ki a Ieova. E tonu, e aofia a ia i “tino tali‵tonu fakamaoni” kolā e fakamalosi mai ei ke “‵tele tatou mo te loto fai ki mua ke maua te manumalo i te fakatau‵telega tenei e takato mai i mua o tatou.” (Epelu 11:11; 12:1) E se se mea fakamasiasi ke fai se fafine Kelisiano e pelā mo Sala.
18. Ne a fakatakitakiga e ‵tau o masaua ne tino kolā e ‵nofo i loto i se kāiga telā e mavae‵vae i mea tau lotu?
18 E fai eiloa a te tagata mo fai te ulu o te kāiga faitalia te mavae‵vae o te kāiga tenā i mea tau lotu. Kafai a te tagata e nofo i te munatonu, e ‵tau o amanaia a ia ki talitonuga a tena avaga kae ke sē gutugutulua i ana talitonuga. Kafai a te fafine ko te tino talitonu, e se ‵tau foki o gutugutulua a ia i ana talitonuga. (Galuega 5:29) Kae e se ‵tau foki o ‵teke atu a ia ki te ulu o te kāiga. E āva a ia ki te tulaga o tena avaga kae ka nofo a ia mai lalo i te “tulafono ki tena avaga.”—Loma 7:2.
Ko Fakatakitakiga Aogā Mai te Tusi Tapu
19. Ne a nisi mea kolā e fakalavelave mai ki te tauavaga, kae e ‵teke atu pefea ki vaegā fakalavelave penā?
19 E uke a mea i aso nei e mafai o fakalavelave atu ki te fakaipoipoga. E fakata‵mala a nisi tāgata i te faiga o olotou tiute. E ‵teke atu a nisi fāfine ki te fai o te tagata mo fai te ulu o te kāiga. I nisi fakaipoipoga e fai fakamaseigina a te tino e tokotasi ne te suā tino. Ki Kelisiano, a fakalavelave i mea tau tupe, te tulaga sē ‵lei katoatoa mo te tulaga o te lalolagi telā ko ‵fonu i amioga finalalolagi mo manatu ‵fuli fakakotua e mafai o tofotofo i ei te fakamaoni o se tino. Kae e maua eiloa ne tāgata mo fāfine Kelisiano kolā e tau‵tali ki fakatakitakiga mai te Tusi Tapu a fakamanuiaga a Ieova faitalia a tulaga e ‵tu ei latou. Kafai foki e tokotasi fua te tino i te tauavaga e fakagalue ne ia a fakatakitakiga mai te Tusi Tapu, e sili atu te ‵lei o te mea tenā i lō te seai o se tino i a laua e fai penā. E se gata i ei, e alofa kae fesoasoani atu a Ieova ki ana tavini kolā e tumau i te fakamaoni ki olotou tautoga mai lalo i tulaga faiga‵ta. E se mafai o puli i a ia te lotou fakamaoni.—Salamo 18:25; Epelu 6:10; 1 Petelu 3:12.
20. Ne a pati polopoloki a Petelu mō Kelisiano katoa?
20 Mai tua o ana pati polopoloki ki tāgata mo fāfine a‵vaga, ne fakaoti ne te apositolo ko Petelu tena faipatiga ki pati fakaalofalofa kae fakamalosi loto. Ana muna: “E ‵tau o tasi katoa otou mafaufauga pelā foki mo otou lagona; ke fakatau a‵lofa koutou e pelā mo ne tautaina, ke fakatau atafai kae loto ma‵lalo foki koutou. Sa taui te masei ki te masei, io me taui atu te muna fetu ki te muna fetu; e ‵tau mo koutou o taui atu ki te fakaamutia atu, me i te fakaamutia atu, se mea ne folafola atu ne te Atua me e tuku atu ne ia ki a koutou manafai e kalagagina ne ia koutou.” (1 Petelu 3:8, 9) Konei eiloa a pati polopoloki aogā mo tino katoa, kae maise mō taki tauavaga!
E Masaua ne Koe?
• E fakaakoako atu pefea a tāgata Kelisiano a‵vaga ki a Iesu?
• E fakaakoako atu pefea a fāfine Kelisiano a‵vaga ki te fakapotopotoga?
• I te auala fea e fakaaloalo atu ei a tāgata ki olotou avaga?
• Se a te toe auala ‵lei e ‵tau o fai ne se fafine Kelisiano avaga telā e se talitonu tena avaga?
[Ata i te itulau e 28]
E alofa kae atafai te tagata Kelisiano ki tena avaga
E āva kae amanaia te fafine Kelisiano ki tena avaga
[Ata i te itulau e 29]
E ‵kese mo tulafono a te kau Loma, e manakogina i akoakoga faka-Kelisiano ke āva te tagata ki tena avaga
[Ata i te itulau e 30]
E olioli fakatasi a tāgata mo fāfine i te “vaitino tokouke” ki te ola se-gata-mai i te Palataiso
[Ata i te itulau e 32]
Ne kilo atu a Sala ki a Apelaamo e pelā me ko tena pule io me ko tena aliki