Ne a Mea e Fakaasi Mai i Au ‵Talo e Uiga ki a Koe?
“Me tali mai eiloa koe ki talosaga. E olo atu ki a koe a tino katoa.”—SALAMO 65:2.
1, 2. Kaia e mafai ei ne tavini a Ieova o ‵talo atu mo te loto tali‵tonu ki a ia?
E SE mafai eiloa o fulitua atu a Ieova ki fakamolemole a ana tavini fakamaoni. E mafai eiloa o tali‵tonu tatou me e fakalogo mai a ia ki a tatou. Kafai foki eiloa e ‵talo atu te fia miliona o Molimau a Ieova ki te Atua i te taimi e tasi, ‘e se mafai eiloa o fakalavelave’ a Ieova ke fakalogologo ki a latou.
2 Ona ko te talitonu me e lagona ne te Atua ana fakamolemole, ne usu atu te faisalamo ko Tavita: “Me tali mai eiloa koe ki talosaga. E olo atu ki a koe a tino katoa.” (Salamo 65:2) Ne tali atu eiloa a ‵talo a Tavita me i a ia se tino tapuaki alofa fakamaoni a Ieova. E ‵tau o fesili ifo tatou penei: ‘E mata, e fakaasi atu i aku fakatagi me e talitonu au ki a Ieova kae e fakamuamua faeloa ne au a te tapuakiga ‵ma? Ne a mea e fakaasi mai i aku ‵talo e uiga loa ki a au?’
‵Talo Atu ki a Ieova mo te Loto Maulalo
3, 4. (a) Se a te uiga e ‵tau o maua ne tatou i te faiga o ‵tou ‵talo ki te Atua? (e) Ne a mea e ‵tau o fai ne tatou māfai ko fakapuapuaga tatou ne ‵tou “mafaufauga” e uiga ki se agasala matagā?
3 Kafai e ma‵nako tatou ke tali mai ki ‵tou ‵talo, e ‵tau o olo atu tatou ki te Atua mo te loto maulalo. (Salamo 138:6) E ‵tau o akai atu tatou ki a Ieova ke sukesuke ne ia tatou, e pelā mo te mea ne fai ne Tavita i te taimi ne fai atu ei: “Te Atua, sukesuke mai au, ke iloa ne koe oku mafaufauga; tofotofo mai au ke malamalama koe i aku faiga. Sala ake me isi se mea masei i toku loto, kae takitaki mai au ki te auala se gata mai.” (Salamo 139:23, 24) Ke se ‵talo atu fua tatou kae ke talia foki te sukesukega a te Atua mo pati fakatonutonu i tena Muna. E mafai o takitaki tatou ne Ieova “ki te auala se gata mai,” kae fesoasoani mai ke kausaki atu tatou ki se olaga telā e iku atu ki te ola se-gata-mai.
4 Kae e a māfai ko fakalogo‵mae tatou ne “mafaufauga” e uiga ki se agasala matagā? (Faitau te Salamo 32:1-5.) A te taumafai o pule atu ki se loto lagona sē ‵lei, e mafai o fakavāivāi ei tatou e pelā eiloa mo lau o lakau e ta‵tela i te ‵vela o te la. Ona ko tena agasala, ne galo atu te fiafia o Tavita kae ne kamata o masaki. Kae ko tafaga la te fakatapūga ne maua ne ia i te taimi ne fakaasi ‵tonu atu ei tena agasala ki te Atua! Mafaufau la ki te fiafia o Tavita i te taimi ne iloa ei ne ia me ko ‘se maua ne ia te fakasalaga o tena agasala’ kae ko oti foki ne fakamagalo a ia ne Ieova. A te taku tonu atu o te agasala ki te Atua e mafai o maua i ei se fakatapūga, kae ko te fesoasoani o toeaina Kelisiano ka fesoasoani atu foki ke toe maua ne se tino fai mea ‵se a te malosi faka-te-agaga.—Faataoto 28:13; Iakopo 5:13-16.
Ke Fakatagi Kae Fakafetai Atu ki te Atua
5. Se a te uiga ke fakatagi atu ki a Ieova?
5 Kafai ko manava‵se malosi tatou mō so se pogai, e ‵tau o fakagalue aka ne tatou a pati fakatonutonu a Paulo: “Sa manava‵se ki se mea, kae fakatagi atu ki te Atua i mea e ma‵nako koutou ki ei, kae fakatagi eiloa i te agaga fakafetai.” (Filipi 4:6) Ke “fakatagi atu,” e fakauiga eiloa ki “te fakamolemole atu i te loto maulalo.” Kae maise eiloa i taimi fakama‵taku io me ko fakasauaga e ‵tau o fakatagi atu tatou ki a Ieova mō tena fesoasoani mo te takitakiga.
6, 7. Ne a pogai e ‵tau ei o aofia a ‵talo fakafetai i ‵tou ‵talo?
6 Kafai e ‵talo atu fua tatou māfai e ma‵nako tatou ki se mea, se a te mea e fakaasi atu i te mea tenā e uiga ki ‵tou fesokotakiga mo Ieova? Ne fai atu a Paulo me e ‵tau o taku atu ne tatou ‵tou fakamolemole ki te Atua fakatasi mo “te agaga fakafetai.” E mautinoa eiloa me e maua ne tatou se pogai ke fakaasi atu a lagonaga tai ‵pau mo Tavita, telā ne fai mai: “A koe e tafasili i te maluga kae ‵mana, e ‵malu kae sili. A mea katoa i te lagi mo te lalolagi e a koe; a koe se tupu, e pule katoatoa i tino katoa. A koloa mo mea ‵gali katoa e maua mai i a koe; e pule ne koe a mea katoa i tou ‵mana mo tou malosi. . . . Te motou Atua, i te taimi nei, ko tuku atu ne matou te fakafetai ki a koe, kae tavae ne matou tou igoa ‵malu.”—1 Nofoaiga Tupu 29:11-13.
7 Ne fakafetai a Iesu ki te Atua mō mea‵kai mo falaoa mo uaina kolā ne fakaaoga i te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi. (Mataio 15:36; Maleko 14:22, 23) I tafa o te fakaasiatuga o se vaegā lagonaga tai ‵pau penā, e ‵tau mo tatou o “fakafetai ki te Aliki [ko Ieova]” ona ko “mea fakaofoofogia ne fai ne ia mō latou,” mo ana “fakamasinoga ‵tonu,” mo tena muna, io me ko te fekau, telā ko maua nei i te Tusi Tapu.—Salamo 107:15; 119:62, 105.
Ke ‵Talo mō Nisi Tino
8, 9. Kaia e ‵tau ei o ‵talo atu tatou mō taina Kelisiano?
8 E mautinoa eiloa me e ‵talo atu tatou mō tatou eiloa, kae e ‵tau o aofia a nisi tino i ‵tou ‵talo—ke oko foki eiloa ki Kelisiano kolā e se iloa ne tatou olotou igoa. E tiga eiloa kāti e se iloa ne te apositolo ko Paulo a tino tali‵tonu katoa i Kolose, ne tusi atu a ia: “E fakafetai sāle eiloa māua ki te Atua te Tamana o te ‵tou Aliki ko Iesu Keliso, i taimi e ‵talo ei māua mō koutou, i te mea ko oti ne lagona ne māua te otou fakatuanaki ki a Keliso Iesu, pelā foki mo te otou a‵lofa mō Kelisiano katoa.” (Kolose 1:3, 4) Ne ‵talo atu foki a Paulo mō Kelisiano i Tesalonia. (2 Tesalonia 1:11, 12) E uke ‵ki a mea e uiga ki a tatou e fakaasi mai i vaegā ‵talo penā mo te ‵tou kilokiloga ki ‵tou taina mo tuagane i te fakatuanaki.
9 A ‵tou ‵talo mō Kelisiano fakaekegina mo olotou taugasoa ko ‘nisi mamoe’ e fakamaoni atu ei te ‵tou manava‵se ki te fakapotopotoga a te Atua. (Ioane 10:16) Ne akai atu a Paulo ki ana taina tapuaki ke ‵talo ko te mea ke ‘tuku atu ne te Atua te muna ki a ia, i te ‵tala ne ia a toku gutu o takutaku atu a mea ‵funa o te tala ‵lei.’ (Efeso 6:17-20) E mata, e ‵talo atu eiloa tatou mō nisi Kelisiano i te auala tenā?
10. E aoga pefea ki a tatou a te ‵talo atu mō nisi tino?
10 A te ‵talo mō nisi tino e mafai o ‵fuli i ei ‵tou kilokiloga ki a latou. Kafai e se fia‵fia malosi tatou ki se tino kae e ‵talo tatou mō ia, e mafai pefea o se a‵lofa tatou ki te tino tenā? (1 Ioane 4:20, 21) A vaegā ‵talo penā e fakamalosi loto kae ati aka foki i ei te fealofani o ‵tou taina. E se gata i ei, a vaegā ‵talo penā e fakaasi atu ei me e maua ne tatou te alofa e pelā mo Keliso. (Ioane 13:34, 35) A te uiga tenā se vaega o fuataga o te agaga o te Atua. E mata, e ‵talo atu tatou taki tokotasi mō te agaga tapu, mai i te fakamolemole atu ki a Ieova ke fesoasoani mai i te fakaasi atu ne tatou a fuataga o te agaga ko te alofa, te fiafia, te filemu, te kufaki, te mataalofa, te ‵lei, te fakamaoni, te loto maulalo, mo te loto pulea? (Luka 11:13; Kalatia 5:22, 23) Kafai e penā loa, ka fakaasi atu i ‵tou pati mo faiga me e ola tatou e ‵tusa mo te agaga.—Faitau te Kalatia 5:16, 25.
11. Kaia e mafai ei o fai atu me se mea ‵lei ke akai atu ki nisi tino ke ‵talo mō tatou?
11 Kafai e iloa ne tatou me i ‵tou tama‵liki e tofotofogina ke kai‵soa tali sāle i taimi o sukega i te akoga, e ‵tau o ‵talo atu tatou mō latou kae tuku atu foki te fesoasoani mai i te Tusi Tapu ko te mea ke fakamaoni latou kae ke se fai ne latou se mea masei. Ne fai atu a Paulo ki Kelisiano i Kolinito: “A te pogai tonu e ‵talo ei au mō koutou, ko koutou ke fai te mea tonu.” (2 Kolinito 13:7) A vaegā ‵talo mo te loto maulalo penā e fakafiafia atu ki a Ieova kae e fakaasi atu foki ei se ata ‵lei e uiga mō tatou. (Faitau te Faataoto 15:8.) E mafai o akai atu tatou ke ‵talo foki a nisi tino mō tatou, e pelā mo te mea ne fai ne te apositolo ko Paulo. “Ke fai talosaga koutou mō matou,” ne tusi mai a ia, “e tali‵tonu matou me ‵tonu faeloa omotou mafaufau, me ma‵nako faeloa matou o fai te mea tonu i taimi katoa.”—Epelu 13:18.
Nisi Mea Kolā e Fakaasi Atu e Uiga ki a Tatou i ‵Tou ‵Talo
12. Ne a vaega tāua o ‵tou ‵talo?
12 E mata, e fakaasi atu i ‵tou ‵talo me e fai tatou e pelā me ne Molimau fia‵fia kae loto finafinau a Ieova? E mata, e aofia faeloa i ‵tou fakatagi a mea kolā e fetaui mo te loto o te Atua, te talaiatuga o te fekau o te Malo, te taku‵leiga o te pulega sili a Ieova mo te faka‵maluga o tena igoa? Konei a mea e ‵tau o aofia muamua i ‵tou ‵talo, e pelā mo te mea ne fakaasi mai i te ‵talo fakaakoako a Iesu, telā e kamata ki pati konei: “Te motou Tamana telā i te lagi: ke tapu tou igoa, ke oko mai tou Malo, ke fai te mea e loto koe ki ei i lalo nei, e pelā mo te faiga i te lagi.”—Mataio 6:9, 10.
13, 14. Ne a mea e fakaasi mai e uiga ki a tatou i ‵tou ‵talo?
13 E fakaasi atu i ‵tou ‵talo ki te Atua a ‵tou lagonaga, mea kolā e fia‵fia tatou ki ei, mo ‵tou manakoga. E iloa ne Ieova a mea i ‵tou loto. E fai mai te Faataoto 17:3: “A te aulo mo te siliva e tofotofo ki te afi, ka ko te loto o te tagata e tofotofo ne te Aliki [ko Ieova].” E lavea ne te Atua a mea i ‵tou loto. (1 Samuelu 16:7) E iloa ne ia ‵tou lagonaga e uiga ki ‵tou fakatasiga, ‵tou galuega talai, mo ‵tou taina mo tuagane faka-te-agaga. E iloa ne Ieova ‵tou mafaufauga e uiga ki “taina” o Keliso. (Mataio 25:40) E iloa ne ia me e ma‵nako tonu tatou ki mea kolā e ‵talo atu tatou ki ei io me e fakafokifoki atu fua ne tatou ‵tou pati. Ne fai mai a Iesu: “Kae kafai e ‵talo koutou, sa fakaukeuke otou pati, ke pelā mo te amioga a tino o fenua fakaatea, me fai mai te lotou manatu me ko te uke o muna, ko te talia tenā o te ‵talo.”—Mataio 6:7.
14 A pati i ‵tou ‵talo e fakaasi atu foki i ei a te lasi o te ‵tou fakalagolago ki te Atua. “Me ko koe eiloa ko toku ‵puiga,” ko muna a Tavita, “mo toku ‵puluga malosi mai oku fili. Ke nofo au i loto i tou fale tapuaki i toku olaga kātoa; ke maua foki soku lafiga i lalo o ou kapakau.” (Salamo 61:3, 4) Kafai ko “puipui” ne te Atua tatou, e maua eiloa ne tatou te tokagamalie mo tena puipuiga atafai. (Fakaasiga 7:15) Ko oko eiloa i te fakamafanafana mai ke fakapilipili atu ki a Ieova i ‵talo mo te loto talitonu me e ‘‵kau fakatasi tatou’ mo ia i taimi o so se tofotofoga o ‵tou fakatuanaki!—Faitau te Salamo 118:5-9.
15, 16. Se a te fesoasoani e maua i te ‵talo ke iloa ei ne tatou a ‵tou manakoga mō nisi tauliaga i te fakapotopotoga?
15 A te ‵talo atu mo te fakamaoni ki a Ieova e uiga ki ‵tou manakoga e mafai o fesoasoani mai ke iloa ne tatou te mea tonu e uiga ki ei. E pelā mo te loto fiafia ke tavini atu i se tulaga ko te tausi atu ki tino o te Atua, e mata, e aofia eiloa i ei se manakoga loto maulalo o te fia fesoasoani atu kae ke fai te ‵toe mea e mafai o fai i te fakalauefaatuga o manakoga o te Malo? Io me e ma‵nako fua tatou “ke fai mo olotou takitaki” io me e fia “pule” atu fua tatou ki nisi tino? E se tenā eiloa te auala mō tino o Ieova. (Faitau te 3 Ioane 9, 10; Luka 22:24-27.) Kafai e maua ne tatou a manakoga ma‵sei, a te ‵talo atu mo te fakamaoni ki a Ieova te Atua e mafai o fakaasi faka‵sau atu i ei a mea konā kae fesoasoani mai ke ‵fuli tatou a koi tuai o ‵mautakitaki a mea konā i ‵tou loto.
16 Kāti e maua foki ne a‵vaga fafine Kelisiano se loto naunau ke tavini atu olotou avaga e pelā me ne tavini fakafaifeau kae kāti fakamuli, e pelā me ne ovasia, io me ne toeaina. Kāti e gasue‵sue foki a tuagane konei fakatasi mo olotou manakoga kolā e fakaasi atu i olotou ‵talo totino mai i te taumafai ke fai latou mo fakaakoakoga ‵lei. E tāua te mea tenei, me i pati mo amioga a te kāiga o se tagata e pokotia i ei te auala e ‵kilo atu ei a tino i te fakapotopotoga ki a ia.
Te Taimi e Sui ei ne Koe a Nisi Tino i te Faiga o ‵Talo
17. Kaia e aoga ei ke nofo tokotasi i te taimi e fai atu ei ‵tou ‵talo totino?
17 Ne masani o fanatu keatea a Iesu mai i se vaitino ko te mea ke ‵talo atu eiloa a ia ki tena Tamana. (Mataio 14:13; Luka 5:16; 6:12) E ‵tau foki o fai tatou penā. I te faiga o ‵talo mai lalo i tulaga filemu, kāti e mafai o fai ei ne tatou a fakaikuga kolā e fakafiafia atu ki a Ieova kae ka aoga malosi foki ki a tatou i te feitu faka-te-agaga. Kae ne ‵talo atu foki a Iesu i mua o tino e tokouke, kae se mea ‵lei ke mafau‵fau ki te auala e mafai ei o fai a te mea tenei i se auala ‵lei.
18. Ne a nisi manatu e ‵tau o masaua ne taina māfai ko sui ne latou se fakapotopotoga i te faiga o ‵talo i mua o tino?
18 I ‵tou fakatasiga, e sui ne tagata a‵lofa fakamaoni a te fakapotopotoga i te faiga o ‵talo i mua o tino. (1 Timoteo 2:8) E ‵tau o taku atu ne taina tali‵tonu a te pati “amene,” telā e fakauiga ki te “ke fai eiloa penā,” i te fakaotiga o se vaegā ‵talo penā. Kae ke fai penā, e ‵tau o lotoma‵lie latou ki pati kolā ne fai atu i te ‵talo. E seai eiloa se mea fakapoi io me se mea masei i te ‵talo fakaakoako a Iesu. (Luka 11:2-4) E se gata i ei, ne seki taku atu ne ia a manakoga katoa io me ko fakalavelave katoa o tino taki tokotasi kolā ne fakalogo‵logo atu ki a ia. A mea kolā e manava‵se ki ei a tino taki tokotasi ne mataupu kolā e aofia i ‵talo totino, kae e se ko ‵talo i mua o tino e tokouke. Kae kafai e sui ne koe se potukau i te faiga o te ‵talo, e ‵tau o ‵kalo keatea tatou mai i te ‵talo atu e uiga ki mea ‵funa.
19. E ‵tau o pefea ‵tou faifaiga i te taimi e fai ei a ‵talo i mua o tino e tokouke?
19 Kafai e fai ne tatou se ‵talo i mua o tino e tokouke, e ‵tau o fakaasi atu ne tatou te “mataku” ‵tau “ki te Atua.” (1 Petelu 2:17) Kāti e isi se taimi mo se koga ‵lei mō nisi faifaiga kolā e se fetaui mo se fakatasiga Kelisiano. (Failauga 3:1, NW) E pelā mo te taumafai o se tino ke pikilima i te taimi e fai ei se vaegā ‵talo penā. E mafai o fai ne te mea tenei ke ‵poi io me ke se tuku tonu atu a mafaufau o nisi tino, e aofia i ei a tino ‵fou kolā e se ‵pau ‵tou talitonuga. Kāti e pikilima a nisi tauavaga i se auala atamai, kae kafai e fakatau ‵sai lāua i te taimi e fai ei te ‵talo, e mafai eiloa o fakavāivāi atu te mea tenā ki tino kolā e lavea ne latou. Kāti e mafau‵fau latou me ko ‵saga atu fua te tauavaga ki te lā fesokotakiga fakatauavaga i lō te fakaasi atu o te mataku ‵tau ki a Ieova. Ona ko te lasi o te āva ki a ia, ke na taumafai eiloa tatou o ‘fai a mea katoa mō te vikiga o te Atua’ kae ‵kalo keatea mai i faifaiga kolā e fai ei a nisi tino ke se tuku tonu atu olotou mafaufau, ‵poi, io me e fakavāivāi atu ki a latou.—1 Kolinito 10:31, 32; 2 Kolinito 6:3.
Ne a Mea e ‵Talo Atu ki ei?
20. E mafai pefea o fakamatala atu ne tatou a te Loma 8:26, 27?
20 I nisi taimi, e mafai o se iloa ne tatou a mea e aofia i ‵tou ‵talo totino. Ne tusi mai a Paulo: “I te mea e se iloa ne tatou me ai a e ‵tau ei o ‵talo tatou; ka ko te agaga eiloa e fautua mō tatou, i te fi‵ta telā ko se mafai o fakamatalagina ki pati. Ka ko ia [te Atua] telā e mafai ne ia o iloa a ‵kanoloto o tino katoa, pelā foki a mafaufauga o te agaga.” (Loma 8:26, 27) Ne fai ne Ieova ke tusi ki lalo i te Tusi Tapu a ‵talo e uke. E talia ne ia a fakamolemole fakaosofia konei e pelā eiloa me i a tatou kae fakataunu ne ia. E iloa ne te Atua a tatou mo te uiga o mea kolā ne fai ne tena agaga ke faipati mai e auala i tino ne tusi ne latou te Tusi Tapu. E tali mai a Ieova ki ‵tou fakatagi māfai e “fautua,” io me e faipati te agaga mō tatou. Kae kafai ko momea aka te ‵tou masani mo te Muna a te Atua, e mafai eiloa o momea aka te masaua ne tatou a mea kolā e ‵tau o ‵talo atu tatou ki ei.
21. Ne a mea ka sukesuke tatou ki ei i te suā mataupu?
21 E pelā mo te mea ko iloa ne tatou, e uke a mea e fakaasi atu i ‵tou ‵talo e uiga ki a tatou. E pelā mo te fakaasi atu me e pefea te ‵pili o ‵tou fesokotakiga mo Ieova mo te iloa ‵lei ne tatou o tena Muna. (Iakopo 4:8) I te suā mataupu, ka sukesuke tatou ki nisi ‵talo mo tugāpati i ‵talo kolā ne fakamau i te Tusi Tapu. Se a te aoga o te vaegā sukesukega penā ki te Tusi Tapu ki ‵tou ‵talo ki te Atua?
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Se a te uiga e ‵tau o maua ne tatou i te taimi e ‵talo atu ei ki a Ieova?
• Kaia e ‵tau ei o ‵talo atu tatou mō taina tali‵tonu?
• Ne a mea e fakaasi mai i ‵tou ‵talo e uiga ki a tatou mo ‵tou lagonaga?
• E ‵tau o pefea ‵tou faifaiga i te taimi e fai ei a ‵talo i mua o tino e tokouke?
[Ata i te itulau e 11]
E mata, e ‵viki kae fakafetai atu faeloa koe ki a Ieova?
[Ata i te itulau e 13]
A mea kolā e fai ne tatou i taimi o ‵talo i mua o tino e tokouke e ‵tau faeloa o fakaaloalo atu ki a Ieova