Te Faipati Ki ‵Gana Valevale E Māfua Mai I Te Atua?
“ESE malamalama eiloa au,” ko muna a Devon. “I vaiaso takitasi i taku lotu, e foliga mai me e tokouke a tino e maua ne latou a te agaga tapu kae fai‵pati fakavavega ei latou ki ‵gana valevale. E ola a nisi o latou i se olaga fai amioga ma‵sei. Kae e taumafai au o ola e ‵tusa mo tulafono i te Tusi Tapu. Kae faitalia eiloa toku ‵talo malosi atu mō te agaga tapu, e seki maua aka eiloa ne au a te meaalofa tenei o te agaga. Kaia e se maua ei ne au?”
A Gabriel, e kau atu foki ki se lotu telā e foliga mai me e maua ne tino i ei a te agaga tapu kae fai‵pati foki ki ‵gana valevale. “A te mea telā ne fakaitaita mai,” ko ana fakamatalaga, “me i te taimi e fai ei aku ‵talo, e fakalavelave mai a nisi tino ki a au i te fai‵pati mai i se leo lasi telā e se malamalama au i ei, penā foki loa mo latou. E seai eiloa se tino e maua ne ia a mea aoga mai i te faipatiga tenei. E mata, e se ‵tau o isi se aoga o se meaalofa a te agaga o te Atua?”
A te tala o Devon mo Gabriel ne fakasae aka ei se fesili gali, E mata, e māfua mai i te Atua a te fai‵pati ki ‵gana valevale e pelā mo mea e fai i nisi lotu i aso nei? Ke tali aka a te fesili tenā, se mea ‵lei ke iloilo aka a te meaalofa fakavavega ko te faipati ki ‵gana valevale i taimi o te kau Kelisiano i te senitenali muamua.
“Kamata Eiloa Latou o Fai‵pati ki ‵Gana Valevale”
I te Tusi Tapu, e fai‵tau tatou ki tala o nisi tagata mo fafine kolā ne maua ne latou a te ‵mana ke fai‵pati ki ‵gana valevale kolā ne seki tauloto aka eiloa ne latou. Ne tupu muamua a te mea tenei i te aso o te Penitekoso i te 33 T.A., i nai vaiaso mai tua ifo o te mate o Iesu Keliso. I te aso tenā i Ielusalema, e nofo pelā ki te toko 120 o soko o Iesu ne “‵fonu latou katoa i te agaga tapu, kamata eiloa latou o fai‵pati ki ‵gana valevale.” A tino asiasi mai i fenua fakaa‵tea ne “poko mo te manavase i a latou, i te mea ko lagona ne latou apositolo ko taki fai‵pati eiloa a te tino ki tena ‵gana.”—Galuega 1:15; 2:1-6.
E taku mai ne te Tusi Tapu a nisi soko mua o Iesu kolā ne maua ne latou a te atamai fakaofoofogia tenei. E pelā mo te apositolo ko Paulo telā ne maua ne ia te ‵mana o te agaga tapu, ne mafai ne ia o faipati ki ‵gana valevale. (Galuega 19:6; 1 Kolinito 12:10, 28; 14:18) Kae ko so se vaegā meaalofa penā o te agaga tapu o te Atua e ‵tau o isi se pogai ‵lei mō te mea tenā. Tela la, se a te aoga o te fai‵pati ki ‵gana valevale i taimi o te Tusi Tapu?
Se Fakailoga o te ‵Lago Atu o te Atua
I te taimi ne tusi atu ei ki Kelisiano i te fa‵kai o Kolinito, e isi ne tino koi mafai eiloa o fai‵pati ki ‵gana valevale, ne fakamatala atu ne Paulo me i “te faipati ki ‵gana kese‵kese . . . se fakailoga e se mō Kelisiano.” (1 Kolinito 14:22) Tela la, fakatasi mo nisi atamai fakavavega, a te ‵mana ke faipati ki ‵gana valevale se fakamaoniga ki tino maimoa me i te fakapotopotoga Kelisiano fou telā ne fakatu aka ko talia kae ‵lago atu ki ei a te Atua. A meaalofa fakavavega ne fai pelā me se fakailoga i te auala telā e fakaasino atu ki tino kolā e ‵sala ki te munatonu a te auala e ‵tau o olo latou i ei ke maua ei ne latou a tino filifilia o te Atua.
Se mea fakaofoofogia me ne seki taku mai i te Tusi Tapu i a Iesu io me ko so se pelofeta mai mua o te kau Kelisiano ne fai‵pati ki ‵gana valevale kolā ne seki tauloto muamua ne latou. Ne tuku atu a te meaalofa o te faipati fakavavega ki ‵gana valevale ki soko o Iesu, kae e mautinoa i ei me e isi ne fakamoemoega fakaopoopo ne fai ei penā.
Se Mea Faigaluega ke Fakasalalau Atu ei a te Tala ‵Lei
I te kamataga o tena galuega, ne fakatonu atu a Iesu ki ana soko ke talai atu fua te tala ‵lei o te Malo o te Atua ki tino Iutaia. (Mataio 10:6; 15:24) Ona ko te mea tenā, ne faigata o olo atu a soko ki nisi koga kolā e seai ne tino Iutaia e ‵nofo i ei. E seki leva kae ‵fuli te mea tenā.
Mai tua malie eiloa o tena mate i te 33 T.A., ne fakatonu atu a Iesu telā ne toetu aka, ki ana soko “ke olo atu koutou ki fenua katoa ke fai a tino i ei mo oku soko.” Ne fai atu foki a ia ki ana soko me ka fai latou mo molimau ki a ia “ke oko eiloa ki kapakapalagi o te lalolagi.” (Mataio 28:19; Galuega 1:8) A te fakasalalauatuga o te tala ‵lei ki koga konā e manakogina i ei a te fakaaogaga o ‵gana e uke i lō te ‵gana Epelu.
Kae e tokouke a soko mua “ne tino e seki a‵koga.” (Galuega 4:13) E mafai la pefea o talai atu latou ki kapakapalagi o te lalolagi kolā e fakaaoga i ei a ‵gana kese‵kese e uke kae e se iloa ne latou a ‵gana konā? Ko oti eiloa ne fesoasoani atu a te agaga tapu ki nisi tino talai loto finafinau fakatasi mo te atamai fakavavega ke mafai o talai faka‵lei atu i ‵gana kolā ne seki tauloto aka eiloa muamua latou ki ei.
Tela la, a te meaalofa ko te faipati ki ‵gana valevale ne aoga ki pogai tāua e lua. Muamua la, ne tuku mai i ei se fakailoga e pelā me se fakamaoniga o te ‵lago mai o te Atua. A te lua, se mea faigaluega magoi ke fesoasoani atu ki Kelisiano i te senitenali muamua ke fakataunu a te lotou galuega ke talai atu ki tino i ‵gana e uke. E mata, a te faipati atu i ‵gana valevale i lotu e uke i aso nei e fakataunu mai i ei a pogai konei?
Te Faipati ki ‵Gana Valevale—Se Fakailoga o te ‵Lago Mai o te Atua?
Tefea te koga e mafai o faka‵piki atu ne koe ki ei se fakailoga ke aoga ki tino e tokouke e mafai o maua i tou fa‵kai? I loto i se tamā fale? Ikai, e se penā loa! E fakaasi mai i te tala i te aso o te Penitekoso me ne lavea ne “tino” e tokouke a te fakailoga ne tuku atu e auala i te fai‵pati fakavavega o soko i ‵gana valevale. Tela la, ne iku atu i ei ki “te tolu afe a tino ne fakaopoopo ki te lotou aofaki i te aso tenā!” (Galuega 2:5, 6, 41) Kafai e fai mai a tino i aso nei me e mafai o fai‵pati latou ki ‵gana valevale kae e fai fua penā i se falesa, e mafai pefea o fai a te mea tenā e pelā me se fakailoga ki tino e tokouke kolā e se tali‵tonu?
E fai mai te Muna a te Atua me i te finalalolagi mo nisi ‘manakoga o te foitino’ e ‵teke atu ki te galuega a te agaga tapu, kae fai mai foki i ei me i “tino e fai ne latou a mea konei, e se talia ne latou a te Atua ke fai mo olotou tupu.” (Kalatia 5:17-21) Kafai e onoono koe ki tino amio ma‵sei e faipati ki ‵gana valevale, e ‵tau eiloa o fesili ifo koe, ‘E mata, e sē se faiga tumau—io me se mea fakaloiloi—ke tuku atu te agaga tapu o te Atua ki tino kolā e tumau eiloa i te faiga o amioga kolā e taku fakamasei ne te Muna eiloa a te Atua?’ E mafai eiloa o fai pelā mo te faka‵pikiga o se fakailoga i te auala telā e fakasino atu ki te auala ‵se.
Te Fai‵pati ki ‵Gana Valevale i Aso Nei—Se Mea Faigaluega ke Fakasalalau Atu ei a te Tala ‵Lei?
Kae e a nisi pogai o te meaalofa ko te faipati ki ‵gana valevale i te senitenali muamua? E mata, a te faipati ki ‵gana valevale i lotu e fai mo fai se mea faigaluega mō te talaiatuga o te tala ‵lei ki tino i ‵gana kese‵kese? Masaua la me i tino maimoa kolā ne ‵nofo atu i Ielusalema i te aso o te Penitekoso i te 33 T.A. ne o‵mai mai i fenua e uke, kae ne malamalama faka‵lei latou i ‵gana kolā ne fai‵pati fakavavega ki ei a soko. E ‵kese mai i ei, a tino kolā e fai‵pati ki ‵gana valevale i aso nei e masani o fakaaoga ne latou a pati kolā e se malamalama i ei so se tino fakalogologo.
E manino ‵lei, me e ‵kese ‵ki eiloa a te faipati ki ‵gana valevale i aso nei mai i te meaalofa o te agaga tapu telā ne tuku atu ki soko mua o Iesu. A te ‵tonuga loa, e seai eiloa ne fakamaoniga tonu me ne maua ne so se tino a te ‵mana fakavavega foki eiloa tenā talu mai te taimi ne ‵mate atu ei te kau apositolo. A te mea tenei e sē se mea fakapoi ki tino fai‵tau ki te Tusi Tapu. Ne ‵valo mai a te apositolo ko Paulo e uiga ki meaalofa fakavavega e aofia i ei a te faipati i ‵gana valevale: “E mafai o palele.” (1 Kolinito 13:8) E mafai la pefea o iloa ne se tino me e maua ne ia te agaga tapu i aso nei?
Ko oi e Fakamaoni Mai me e Maua ne Ia a te Agaga Tapu?
Ne iloa ‵lei ne Iesu me i te meaalofa o te faipati fakavavega i ‵gana valevale ka pili o fakagata mai tua malie ifo fua o te fakatuakaga o te fakapotopotoga Kelisiano. Mai mua faeloa o tena mate, ne taku atu ei ne Iesu se fakailoga telā ka iloa ei ana soko ‵tonu. “Tenā te mea e iloa ei ne tino katoa ko oku soko koutou,” ko ana muna, “manafai e fakatau a‵lofa koutou.” (Ioane 13:35) A te ‵tonuga loa, i te fuaiupu foki eiloa tenā, telā ne ‵valo mai i ei me ka gata atu fakamuli a te meaalofa fakavavega tenei, e fai mai: “E se mafai o gata a te alofa.”—1 Kolinito 13:8.
Ne taku mai muamua eiloa a te alofa i te fakasologa o “fua,” io me ko fuataga e iva o te agaga tapu o te Atua. (Kalatia 5:22, 23) Tela la, a tino kolā e maua tonu ne latou a te agaga tapu o te Atua—kae penā foki mo te ‵lago atu o te Atua—ka fakatau fakaasi atu ne latou a te alofa tonu. E se gata i ei, a te tolu o vaega o fuataga o te agaga tapu ko te filemu. Tela la, a tino kolā e maua ne latou a te agaga tapu i aso nei ka fakamalosi aka ne latou a te filemu, mai i te taumafai malosi ke ‵teke atu ki uiga faka-te-lalolagi e pelā mo te fāpito, fakailoga tino, mo fakasauaga.
Ke masaua foki a te valoaga a Iesu telā ne fakamau i te Galuega 1:8. Ne ‵valo mai a ia me ka maua ne ana soko a te ‵mana ke fai ei latou mo molimau ki a ia “ke oko eiloa ki kapakapalagi o te lalolagi.” Ne fakaasi mai foki ne Iesu me ka tumau te faiga o te galuega tenei “ke oko eiloa ki te gataga o te lalolagi.” (Mataio 28:20) Tela la, a te galuega talai tenei i te lalolagi kātoa ka tumau eiloa i te fai mo fai se fakailoga e iloa ei a latou kolā e maua ne latou a te agaga tapu.
Se a tau faka‵tau? Se a te potukau o tino e iloa ne koe e maua ne latou a te agaga tapu i aso nei? Ko oi e fakaasi atu ne latou a fuataga o te agaga, maise eiloa ko te alofa mo te filemu, ke oko loa ki te tulaga e fakalogo‵mae malosi latou ne malo ona ko te lotou ita fitifiti ma ‵kau atu ki taua i te lalolagi kātoa? (Isaia 2:4) Ko oi e taumafai ke ‵kalo keatea mai i manakoga o te foitino, e pelā mo te finalalolagi, e pelā foki mo te faka‵teaga o tino kolā e amio penā mai i te lotou fakapotopotoga? (1 Kolinito 5:11-13) Ko oi e talai atu ne latou i te lalolagi kātoa a te tala ‵lei me i te Malo o te Atua ko te fakamoemoega fua e tasi mō tino?—Mataio 24:14.
A tino ‵lomi o te mekesini tenei e se mafai o fakatalave ke fai atu me ko Molimau a Ieova e fetaui ‵lei ki te fakamatalaga o tino kolā e maua ne latou a te agaga tapu. Kaia e se fakamasani faka‵lei ei koe mo latou kae fakaiku aka me e ‵lago atu eiloa a te Atua ki a latou io me ikai?