Te Auala ke Akoako Atu ei a Tama‵liki e Uiga ki te Atua ne a Toe Auala ‵Lei?
“Ke mo a eiloa e puli i a koutou a fakatonuga konei ne avatu ne au ki a koutou i te aso nei. Akoako atu a tulafono konā ki otou tama‵liki. Kafai e ‵nofo koutou i otou fale, sa puli o fakamasausau faeloa a tulafono konā, pelā foki manafai e olo koutou ki se koga, io me ma‵nava koutou, pelā foki i taimi e ga‵lue ei koutou.”—TEUTELONOME 6:6, 7.
E MAFAI eiloa o pokotia malosi a mātua i nisi taimi i tiute ke akoako atu olotou tama‵liki. Kae kafai e ‵sala atu latou ki pati fakatonutonu, e mafai o ‵numi latou i manatu kese‵kese e uke kolā e lagona io me fai‵tau ne latou. E masani o fakaasi fakavave atu ne kāiga mo taugasoa olotou manatu. Kae e tuku atu foki ne tusi, mekesini, mo fakatuatusi i te itaneti a manatu fesoasoani e uke e uiga ki fakalavelave kolā e se fetaui ‵lei i nisi taimi.
Kae i te suā feitu, e se tuku mai fua ne te Tusi Tapu ki mātua a fakatakitakiga kolā e fakatuagagina ki mea e ‵tau o akoako atu ki olotou tama‵liki kae e penā foki loa mo fakatakitakiga aoga ki te auala e akoako atu ei latou. E pelā mo te mea e fakaasi mai i fuaiupu i te Tusi Tapu kolā e siki mai luga, e ‵tau o ‵sala ne mātua a nisi auala aka i aso takitasi ke fai‵pati atu ki tama‵liki e uiga ki te Atua. E fakamatala atu mai i lalo nei a manatu fesoasoani e fa kolā e fakavae ki te Tusi Tapu kae ko oti ne fesoasoani atu ki te fia afe o mātua ke akoako atu olotou tama‵liki e uiga ki te Atua.
1. Akoako au tama‵liki e uiga ki mea ne faite ne te Atua. Ne tusi mai a te apositolo ko Paulo: “A te uiga sē lavea o te Atua, telā ko tona ‵mana mo tona uiga fakaatua, ko oti eiloa ne fakaasi faka‵lei mai e alatu i te faitega o mea.” (Loma 1:20) E uke a mea e mafai ne mātua o fai ke fesoasoani atu ki olotou tama‵liki ke ‵kilo atu ki te Atua e pelā me se Tino tonu mai te faiga ke malamalama kae fakatāua ne latou a galuega fakaofoofogia a te Atua ne fai kae fesoasoani atu ke iloa ne latou a uiga o te Atua kolā e fakaasi mai i ana mea ne faite.
Ne fakaaoga ne Iesu a te auala tenei i te taimi ne akoako ei ne ia ana soko. E pelā mo ana pati ne fai: “Ke ‵kilo koutou ki manu eva; a latou e se ‵toki saito, io me ‵kati saito, io me fakaputu i fale saito; kae fagaigina eiloa latou ne te otou Tamana telā i te lagi. E se sili la a te otou tāua i a latou?” (Mataio 6:26) Ne faka‵mafa mai ne Iesu i konei a uiga o Ieova ko te alofa mo te atafai. Kae e uke atu a mea ne fai ne ia. Ne fesoasoani atu a ia ki ana soko ke mafau‵fau ki te auala ne fakaasi atu ei ne te Atua a uiga konā ki luga i ana tama‵liki.
Ne fakasino atu a te tupu poto ko Solomona ki te poto telā ne tuku atu ne te Atua ki lo, kae ne fakaaoga a manu fo‵liki konei ke faka‵mafa atu i ei se akoakoga tāua. Ne tusi mai a ia: “A tino paie e ‵tau o onoono ki manu ko lo, kae taumafai o tauloto te olaga e ola ei latou. E seai se takitaki, io me se pule o latou, kae e fakaputu olotou meakai i te ‵tau ‵vela, o fakatoka mō te ‵tau ‵moko.” (Faataoto 6:6-8) Ma‵faga o auala magoi ke akoako atu a te tāua ke fakatoka ne fakamoemoega aoga kae fakaaoga ‵tou malosi kolā ne tuku mai ne te Atua ke maua ei ne tatou a mea konā!
E mafai o fakaakoako atu a mātua ki akoakoga ma‵goi a Iesu mo Solomona mai te faiga o mea konei: (1) Fesili atu ki olotou tama‵liki e uiga ki lakau mo manu kolā e fia‵fia ki ei latou. (2) Ke tauloto ki mea e uke e uiga ki lakau mo manu. (3) Ke tauloto ki akoakoga e uiga ki te Atua mai mea kolā ne faite.
2. Ke fakaakoako ki te kilokiloga a Iesu e uiga ki tino kolā ne akoako ne ia. Mai tino katoa kolā ne ola, ko Iesu fua ne maua ne ia a toe mea tāua ke taku mai. Kae ne fakamāumāu ne ia a taimi e uke i te faiga o fesili. Ne fiafia malosi a ia ki mafaufauga mo lagonaga o tino kolā ne akoako ne ia. (Mataio 17:24, 25; Maleko 8:27-29) I se auala tai ‵pau, e uke a akoakoga tāua e maua ne mātua ke akoako ei olotou tama‵liki. Kae ke magoi i te faiga o te mea tenā, e ‵tau o fakaakoako latou ki a Iesu kae fakamalosi atu olotou tama‵liki ke fakaasi atu olotou lagonaga e aunoa mo te ma‵taku.
Kae e a māfai e fakaasi atu ne se tamaliki se uiga masei io me e tai tuai tena tauloto ki nisi akoakoga tāua? Mafaufau ki te auala ne saga atu ei a Iesu ki ana apositolo. Ne fakatau kinau latou i nisi taimi kae ne tai tuai ke tauloto ne latou a te aoga o te loto maulalo. Kae ne loto kufaki a Iesu kae faipati atu faeloa ki a latou e uiga ki te tāua o te loto maulalo. (Maleko 9:33, 34; Luka 9:46-48; 22:24, 25) A mātua kolā e fakaakoako ki a Iesu ka fakatonu ne latou mo te kufaki olotou tama‵liki, kae kafai e manakogina, ka fai‵pati faeloa latou ki te akoakoga tenā ke oko loa ki te taimi ko malamalama katoatoa ei te tamaliki i te tāua o te mea tenā.a
3. Ke akoako atu e auala i fakaakoakoga. E ‵tau eiloa mo mātua o faka‵logo ki te polopolokiga a te apositolo ko Paulo telā ne tuku atu ne ia ki Kelisiano kolā e ‵nofo i Loma. Ne tusi atu a ia ki a latou, penei: “Ai a e akoako ei ne koe a nisi tino, kae se akoako koe ki a koe eiloa? E lauga atu ne koe te sē kaisoa, ka ko koe e kaisoa.”—Loma 2:21.
E tāua ‵ki a te manatu fesoasoani tenā me e sili atu te ‵saga o tama‵liki ki mea kolā e fai ne mātua i lō olotou pati. A te ‵tonuga loa, a mātua kolā e fakagalue ne latou a mea e talai atu ne latou e maua eiloa ne latou a tama‵liki kolā e faka‵logo ki mea e akoako atu ne latou.
4. Ke kamata o akoako te tamaliki a koi foliki. Ne maua eiloa ne Timoteo, te taugasoa misionale o te apositolo ko Paulo, se igoa ‵lei i tena fa‵kai. (Galuega 16:1, 2) A te pogai e tasi me ne akoako eiloa a ia mai te “folikiga” ki “Tusitusiga Tapu.” E se fai‵tau atu fua ne te mātua mo te tupuna fafine o Timoteo a te Tusi Tapu ki a ia kae ne fesoasoani atu foki ke iloa ne ia o fakasakosako atu a muna‵tonu kolā e aofia i tusitusiga konā.—2 Timoteo 1:5; 3:14, 15.
Te Koga e Mafai o Maua i ei ne Koe se Fesoasoani
E ‵lomi eiloa ne Molimau a Ieova se aofaki o tusi kolā ne fakatoka fakapitoa eiloa ke fesoasoani atu ki mātua ke akoako olotou tama‵liki ki te munatonu e uiga ki te Atua. Ne ‵lomi eiloa a nisi tusi ke fesoasoani atu ki tama‵liki fo‵liki. E mafai o fesoasoani atu a nisi tusi ki mātua mo olotou tama‵liki talavou ke tumau i te faiga o fesokotakiga.b
E tonu, a koituai o akoako ne mātua olotou tama‵liki e uiga ki te Atua, e ‵tau o iloa ne latou a tali ki nisi fesili faiga‵ta kolā e mafai o faka‵sae aka ne tama‵liki. E pelā me se fakaakoakoga, ka tali atu pefea ne koe a vaegā fesili konei mai lalo: Kaia e talia ei ne te Atua a logo‵maega? Se a te fuafuaga a te Atua mō te lalolagi? Kofea nei a tino ‵mate? Ka fia‵fia eiloa a Molimau a Ieova ke fesoasoani atu ki a koe ke tauloto ki tali o fesili konei mo nisi fesili aka ko te mea ke mafai o fakapilipili atu koe fakatasi mo tou kāiga ki te Atua.—Iakopo 4:8.
[Fakamatalaga fakaopoopo]
a A te pati Epelu telā ne ‵fuli ki te “akoako” io me ko te fakaoko atu ki te loto i te Teutelonome 6:7 e faka‵mafa mai i ei a te manatu ke fakafokifoki atu faeloa se manatu.
b Mō tama‵liki fo‵liki, e mafai o fakaaoga ne mātua a te tusi ko te Learn From The Great Teacher, telā e faka‵mafa mai i ei a akoakoga a Iesu Keliso, io me ko te tusi ko te Taku Tusi o Tala Mai te Tusi Tapu, telā e fakamatala mai i ei a akoakoga tāua mai te Tusi Tapu i se auala faigofie. Mō talavou, e mafai o fakaaoga ne mātua a tusi ko te Questions Young People Ask—Answers That Work, Tusi 1 mo te Tusi i te 2.