FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • w13 10/1 itu. 14-15
  • E Pokotia Pefea Koe i lanu Valevale?

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • E Pokotia Pefea Koe i lanu Valevale?
  • Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2013
  • Ulutala fo`liki
  • Mataupu
  • TE POKOTIA O LAGONAGA I LANU
  • E FAI A LANU E PELĀ ME SE FAKAMASAUAGA
  • E Mata, e Lavea ne Koe a Uiga sē Lavea o te Atua?
    Tusi mō Fakatasiga mo te Galuega Talai​—Tusi mō Fakatasiga—2019
Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2013
w13 10/1 itu. 14-15

E Pokotia Pefea Koe i Lanu?

Kafai e onoono atu koe ki mea i ou tafa, e ga‵lue fakatasi ou mata mo tou mafaufau i te tuku fakatasiga o fakamatalaga. E lavea ne koe se fuagalakau kae fakaiku aka me e fia kai koe ki ei io me ikai. E onoono atu koe ki te lagi kae fakaiku aka me ka se ‵to te vaiua i te aso nei. E lavea ne koe a pati kolā e faitau nei ne koe kae e mafaufau me se a te uiga. A te ‵tonuga loa, e pokotia koe i lanu. E mata, e tonu?

A te lanu o te fuagalakau ne lavea ne koe e fesoasoani atu ke fakaiku aka me ko ‵pala io me fiafia koe ki ei. A te lanu o te lagi e fesoasoani atu ke iloa ne koe a te tau o te aso. I te taimi e faitau ei koe ki pati i te mataupu tenei, ko gali aka eiloa ki ou mata a te lanu o te pepa mo pati. E aunoa mo te lavea atu, e se mafai o iloa io me e lavea atu te ‵gali o mea i ou tafa. Tela la, e pokotia eiloa ou lagonaga i lanu.

TE POKOTIA O LAGONAGA I LANU

I te taimi e sasale atu ei koe i loto i se sitoa, ko sikomia eiloa koe ne mea valevale kolā ne fakatoka ke tosina atu ou mata ki ei. Faitalia me e iloa ne koe io me ikai, e filifili aka eiloa ne tino fai faka‵pulaga a lanu mo lanu kolā e mafai o tuku fakatasi ke fakafiafia ki ou manakoga totino, tou tulaga, mo tou matua. A tino fakagaligali fale, tino suisui gatu, mo tino ‵lomi ata, e iloa foki ne latou a lanu kolā e mafai o pokotia i ei a lagonaga o tino.

E mafai o fakamatala mai ne tino a lanu i auala kese‵kese ona ko tuu mo aganuu a te fenua. E pelā mo nisi tino i Asia e fai ne latou me i te ‵kula e isi sena sokoga ki se fakamanuiaga ‵lei mo fakamanatuga fakafia‵fia, kae i nisi fenua o Afelika, e fakauiga loa te lanu ‵kula ki te fanoanoa. Kae faitalia te lotou ‵tupuakaga, e pokotia eiloa a lagonaga katoa o tino i lanu valevale. Ke na mafau‵fau tatou ki lanu e tolu mo te auala e mafai ei o pokotia koe i ei.

A te ‵KULA e laveagofie. E masani eiloa o isi se sokoga o te ‵kula ki te malosi, taua, mo se mea fakamataku. Se lanu telā e mafai o pokotia malosi ei a lagonaga kae fakamalosi aka foki i ei a te malosi i te tino, e fakavave aka i ei te mānava o te tino, kae fakaoso aka foki ne ia te toto maluga.

I te Tusi Tapu, a te pati mō te “‵kula” e vau mai i te pati telā e fakauiga ki te “toto.” E fakaaoga ne te Tusi Tapu a te ‵kula ke fakaata mai i ei a te fakatusa o se fafine talitagata kae tatino telā e pei ki se gatu violeta kae ‵kula telā e sagasaga i luga i “te manu fekai lanu ‵kula telā e ‵fonu i igoa ma‵sei.”​—⁠Fakaasiga 17:​1-6.

E fakamalosi aka ne te LANULAUNIU se mea telā e ‵kese mo te ‵kula, me e fakafoliki ne ia te malosi kae e maua mai i ei a lagonaga filemu. A te lanulauniu se lanu gali kae e masani o isi sena sokoga ki te tokagamalie. E fia‵fia tatou māfai e lavea ne tatou a fatoaga mo feitu mauga lanulauniu. E fai mai te tala i te Kenese e uiga ki te faitega o mea me ne fakatoka ne te Atua a mouku lanulauniu mo lakau ola ‵lei mō tino.​—Kenese 1:​11, 12, 30.

E masani o isi se fesokotakiga o te ‵KENA ki te mainaga, saogalemu, mo te ‵ma. E mafai o fakauiga ki uiga konei, te ‵lei, seai se ‵se, mo te ‵ma pakipaki. A te ‵kena ko te lanu telā e uke a taimi e taku sāle mai i te Tusi Tapu. I fakaasiga, e lavea atu a tino mo agelu e ‵pei ki gatu ‵kena, telā e faka‵mafa mai i ei a te amiotonu mo te ‵ma i te feitu faka-te-agaga. (Ioane 20:12; Fakaasiga 3:4; 7:​9, 13, 14) A solofanua ‵kena mo tino i luga kolā e ‵pei ki gatu lino ‵kena kae ‵ma, e fakamailoga mai i ei a te taua amiotonu. (Fakaasiga 19:14) E fakaaoga ne te Atua te lanu ‵kena ke fakaasi mai i ei me e loto fiafia a ia ke fakamagalo a agasala: “A koutou ko ‵fonu i te agasala, kae nei ka faka‵ma ne au koutou ke ‵ma pelā me se kiona.”​—Isaia 1:18.

E FAI A LANU E PELĀ ME SE FAKAMASAUAGA

A te fakaaogaga ne te Tusi Tapu a lanu e fakaasi mai i ei a te malamalama o te Atua i lagonaga o tino ki lanu. E pelā mo te tusi i te Tusi Tapu ko Fakaasiga e ‵valo mai i ei a mea kolā ko fe‵paki nei mo tino, e aofia i ei a taua, oge meakai, mo te mate fakafuasei mai i te sē lava o meakai mo mala. Ke fesoasoani mai ke masaua ne tatou a te mea tenei, e fakaasi mai i se fakaasiga fakaofoofogia o tino i luga i solofanua​—e se ne solofanua masani kae ne solofanua lanu kese‵kese.

Muamua la, e isi se solofanua ‵kena pakipaki, telā e fakaata mai i ei a te taua amiotonu a Keliso Iesu. A te suā mea, e lavea ne tatou se solofanua ‵kula, telā e fakaata mai i ei a taua i va o atufenua. A te suā solofanua e uli, telā e fakasino atu ki ogegā meakai. Oti aka, lavea ei ne tatou se “solofanua lanu kenakena. A te igoa o te tino telā e sopo i ei ko te Mate.” (Fakaasiga 6:​1-8) A lanu o solofanua takitasi e maua ne tatou i ei se lagonaga telā e fetaui ‵lei mo mea e fakauiga ki ei a te solofanua. E mafai o masauagofie ne tatou a lanu o solofanua konei mo te mea e akoako ma i ei ki a tatou e uiga ki ‵tou aso nei.

E uke a fakaakoakoga i te Tusi Tapu ki te fakaaogaga o lanu ke fakamatala mai i ei se ata. Ao, a te Mafuaga o te mainaga, lanu, mo mata o te tino e fakaaoga ne ia mo te atamai a lanu e pelā me se mea faigaluega mō te faiga o akoakoga ke fakaasi atu ei a ata kolā e malamalamagofie kae masauagofie ne tino fai‵tau. E fesoasoani mai a lanu ke tuku fakatasi kae fakagalue aka a fakamatalaga. E pokotia eiloa ‵tou lagonaga i lanu. E mafai o fesoasoani mai a lanu ke masaua ne tatou a manatu tāua. A te lanu se meaalofa gali mai i te ‵tou Mafuaga telā e fesoasoani mai ke fia‵fia tatou i te olaga.

Mai tua o te ulumaiga ki tua o Noa mo tena kāiga mai i te vaka, ne fakaasi atu ne te Atua se nuanua lanu valevale e pelā me se fakailoga o Tena tautoga ke se toe fakaaoga ne ia a te lolo i te fakaseaiga o tino. A te fakailoga tāua kae lanu valevale tenā ne ‵tau eiloa o tu ‵kese i olotou mafaufau e pelā me se mea tafasili i te gali.​—Kenese 9:12-17.

E mafai o mafau‵fau a tino tali‵tonu ki te evolusione me kaia e maua ei ne tino a te atamai ke iloa o fakakese‵kese a ‵kala valevale, me e se manakogina a te atamai tenā mō te faka‵saoga o latou. Kae kafai e iloa ne tatou me ne faite ne te Mafuaga a tatou mo te atamai ke iloa a lanu e uke, e ‵kilo atu tatou ki te meaalofa tenei e pelā me se fakaasiga o te alofa telā e fesoasoani mai ke fia‵fia tatou i te olaga nei.

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share