Fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê
Auraa: Tiaturiraa e e ora faahou te taata i te hoê aore ra e rave rahi taime, ei taata anei aore ra ei animala. Te mea matauhia, o te “nephe” itea-ore-hia o te tiaturihia ra e e reva ˈtu i roto i te hoê tino ê atu. E ere ïa i te hoê haapiiraa o te Bibilia.
Te haapapu ra anei te manaˈo huru ê e ua matau tatou i te tahi mau taata aore ra te tahi mau vahi a tahi ra tatou e ite ai, i te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê?
Aita anei oe i hape aˈenei i te hoê tane aore ra vahine e ora ra e te tahi atu taata o te ora atoa ra i teie nei â? E rave rahi hoi tei ite i te reira. No te aha? No te mea hoê â huru to te tahi mau taata, aore ra fatata roa hoê â to ratou hohoˈa. No reira, ia manaˈo tatou e ua matau aˈena tatou i te hoê taata ta tatou i ore i farerei aˈenei, aita ïa te reira e haapapu ra e ua matau tatou ia ˈna i roto i te hoê oraraa na mua ˈtu.
Nafea ia faataa e e au ra e ua ite aˈena te hoê taata i te hoê fare aore ra i te hoê oire, e a tahi ra hoi oia i haere mai ai i reira? No te mea anei e ua ora oia i reira i roto i te hoê oraraa na mua ˈtu? E rave rahi fare tei patuhia ia au i te hoê â huru hamaniraa. Peneiaˈe, ua hamanihia te mau tauihaa fare e faaohipahia i roto i te mau oire atea roa i te tahi e te tahi, ia au i te hoê â hohoˈa. E aita anei e itehia ra e, i te mau fenua atea roa i te tahi e te tahi, te vai ra te mau vahi hoê â to ratou huru? No reira, e mea ohie roa ia faataa i teie manaˈo e ua ite aˈena tatou ma te ore râ e faahiti i te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê.
I te mea e e haamanaˈo te hoê taata e faataotohia i te hoê oraraa ta ˈna i ora na mua ˈtu i te hoê vahi ê, te haapapu ra anei te reira i te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê?
Ia faataotohia te hoê taata, e nehenehe e haamatara mai e rave rahi haamaramaramaraa haaputuhia i roto i te roro. E faaara faahou te taata faataoto i te mau mea hohonu ta te taata e haamanaˈo. Nafea râ te mau mea i mau ai i reira? Peneiaˈe, ua taio te taata i te hoê buka, ua mataitai oia i te hoê hohoˈa aore ra ua ite oia i te aamu o te tahi atu mau taata na roto i te afata teata. Ahiri e ua rave oia mai te mea ra e o ˈna tera, peneiaˈe ua putapû roa oia, mai te mea ra e ua ora atoa oia i taua mau ohipa ra. Aore ra ua rave paha oia i te tahi ohipa e mea maoro roa i teie nei, e ua moehia ia ˈna, e ia faataotohia oia, e haamanaˈo faahou oia i te reira mai te mea ra e no ǒ mai i te hoê “oraraa na mua ˈtu.” Noa ˈtu râ, ahiri e e parau mau te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê, eita anei te mau taata atoa e haamanaˈo i te reira? E ere hoi mai te reira te huru. E tia ia tapaohia e i te mau Hau Amui, eita te mau tiribuna teitei a te mau Hau e rave rahi e farii faahou i te mau faaiteraa i noaa mai na roto i te faataotoraa. I te matahiti 1980, ua faˈi te Tiribuna Teitei no Minnesota e “te faataa ra te faaiteraa maitai roa ˈˈe a te hoê taata aravihi, e aore roa e taata aravihi e nehenehe e haapapu e e parau mau anei, e haavare anei, aore ra e fabula anei te haamanaˈoraa i te mau mea atoa aore maa tuhaa noa na roto i te faataotoraa—te monoraa i te mau mea i moehia ma te manaˈo hape. Eita teie mau faahopearaa ia au i te ite aivanaa e tia ia tiaturihia ei mea tano.” (State v. Mack, 292 N.W.2d 764) Teie papu-ore-raa, no roto mai ïa i te mea e e nehenehe te taata faataoto e ohipa i nia i te taata e faataotohia ra.
Te turu ra anei te Bibilia i te manaˈo o te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê?
Te faataa ra anei te Mataio 17:12, 13 i te tiaturiraa o te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê?
Mat. 17:12, 13: “[Ua parau o Iesu e:] Ua reva mai na Elia; e aore ratou i ite ia ˈna, ua rave râ ratou i ta ratou i hinaaro ia ˈna; e e na reira atoa mai ratou i te rave i te Tamaiti a te taata nei. Ite atura te mau pǐpǐ e o Ioane Bapetizo ta ˈna i parau mai ia ratou ra.”
Te auraa anei e ua ora faahou mai o Elia na roto i te tino o Ioane Bapetizo? I to te mau tahuˈa ati Iuda aniraa ia Ioane e, “O Elia anei oe?” ua pahono atu oia e eita. (Ioa. 1:21) Eaha ïa ta Iesu e hinaaro ra e parau? Mai ta te melahi a Iehova i tohu, ua haere mai o Ioane na mua ˈˈe i te Mesia “ma te aau itoito e te mana o Elia, ei faafariu mai i te aau o te feia metua i te tamarii, e te feia faaroo ore, i te parau a te feia parau-tia ra; ei faaineine i te hoê pae taata ia au no te Fatu.” (Luka 1:17) No reira, ua faatupu o Ioane Bapetizo i te mau parau tohu na roto i te raveraa i te hoê â ohipa e ta Elia ra.—Mal. 4:5, 6.
Te turu ra anei te faatiaraa i roto i te Ioane 9:1, 2 i te tiaturiraa i te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê?
Ioa. 9:1, 2: “E te haere noa ra [Iesu] ra, e ite atura oia i te hoê taata matapo mai te fanauraa mai â. Ua ui maira ta ˈna mau pǐpǐ ia ˈna, na ô maira, E Rabi, na vai te hara, na ˈna iho anei, e na na metua anei, i fanau matapo mai ai oia?”
Ua riro anei te mau pǐpǐ a Iesu i te tiaturiraa a te mau Pharisea ati Iuda o tei parau e “o [te mau nephe] o te feia parau-tia te haere atu i muri aˈe i teie oraraa i roto i te tahi atu mau tino”? (La guerre des Juifs a Josèphe, huriraa a Arnauld d’Andilly, Buka II, pene XII, par. 24) E au ra e aita, no te mea aita ta ratou uiraa e faaite ra e ua faariro ratou i teie taata ei ‘taata parau-tia.’ I te mea e e pǐpǐ ratou na Iesu, e mea papu roa e ua tiaturi ratou i te Bibilia e ua ite ratou e e pohe te nephe. Teie râ, i te mea e mea ora te hoê aiû i roto i te opu o to ˈna metua vahine e ua tôhia oia i roto i te hara, peneiaˈe ua hinaaro ratou e ite e ua nehenehe anei teie taata e hara i roto i te opu o to ˈna metua vahine, i fanauhia ˈi oia ei matapo. Noa ˈtu râ, na roto i ta ˈna pahonoraa aita o Iesu i turu noa ˈˈe i te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê aore ra i te manaˈo e e nehenehe te hoê tamarii e hara i roto i te opu o to ˈna metua vahine hou oia e fanauhia ˈi. Ua pahono atu oia e: “E ere i to te hara a teie nei taata e te hara a na metua ra.” (Ioa. 9:3) Ua ite o ˈna e, no te mea e e huaai tatou na Adamu, e naeahia tatou i te mau maˈi e te mau huru tia ore. Ma te faaohipa i taua taime ra no te faahanahana i te Atua, ua faaora ˈtura o Iesu i teie matapo.
Te turu ra anei te haapiiraa o te Bibilia no nia i te nephe e te pohe i te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê?
Te na ô ra te Genese 2:7 [MN] e: “A hamani ai te Atua ra o Iehova i te taata i te repo fenua nei, ua haapuai ihora oia i te aho ora i roto i tana apoo ihu ra, riro aˈera te taata ei [nephe] ora.” A tapao na e o te taata iho te nephe; e ere te nephe i te hoê mea itea-ore-hia, tei taa ê i te tino. “O [te nephe] tei rave i te hara ra, o te pohe ïa.” (Ezek. 18:4, 20; MN) Te taata e pohe ra, e riro mai ïa oia ei “nephe pohe.” (Num. 6:6, MN) Ia pohe oia, “te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.” (Sal. 146:4) No reira, ia pohe te hoê taata, e pohe ïa te taata taatoa. Aita hoê aˈe mea e vai ora noa e e reva ˈtu i roto i te tino ê. (No te mau haamaramaramaraa hau, hiˈo i te mau tumu parau “Nephe” e “Pohe.”)
Koh. 3:19: “Hoê â hete hopea to te taata atoa nei, e to te puaa atoa ra; hoê o ratou roohiaraahia mai: te pohe nei te tahi pae, e te na reira atoa nei te tahi pae i te pohe.” (Hoê â huru no te animala e te taata: ia pohe raua, aita hoê aˈe mea e vai ora noa. Aita hoê aˈe mea e nehenehe e fanau-faahou-hia i roto i te hoê tino ê.)
Koh. 9:10: “O tei itea ia oe ta to rima e rave ra, a rave ma to puai atoa ra; aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo ta oe e haere na.” (Eita te feia pohe e haere i roto i te tahi atu tino, i roto râ i te Shéol, te apoo amui o te huitaata nei.)
Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê e te tiaturiraa e faataahia ra i roto i te Bibilia?
Te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê: Ia au i teie tiaturiraa, ia pohe te hoê taata, e haere atu to ˈna nephe oia hoi to ˈna “iho mau” i roto i te hoê oraraa maitai aˈe ahiri e e haerea tia to ˈna; ahiri râ e ua hau atu oia i te ino i te maitai, e riro oia i te fa faahou i roto i te hoê animala. Te parauhia ra e, i te fanau-faahou-raa taitahi, e hoˈi faahou mai te taata i roto i te hoê â faanahoraa o te mau mea, i reira oia e roohia ˈi i te mau mauiuiraa apî e te pohe i te pae hopea. Eita e hope te ohuraa o te mau fanau-faahou-raa. Tera mau anei te tiai maira ia oe? Te tiaturi nei vetahi e te ravea hoê roa no te tiamâ mai i teie ohuraa, o te tinairaa ïa i te mau hiaai atoa i te mau faanavenaveraa o te tino. E horo atu ratou ihea? I roto ïa i ta vetahi e parau nei te hoê oraraa ma te haapae roa i te mau manaˈo hohonu hunahia.
Te Bibilia: Ia au i te Bibilia, te nephe, o te taata taatoa ïa. Noa ˈtu e ua rave te hoê taata i te ino i mutaa ihora, mai te peu e e tatarahapa e e taui oia i to ˈna haerea, e faaore Iehova i ta ˈna mau hara. (Sal. 103:12, 13) Aita hoê aˈe mea e vai ora noa ia pohe te hoê taata. Ua riro te pohe mai te hoê taoto hohonu aore roa e moemoeâ. E tupu râ te hoê tia-faahou-raa. E ere te reira i te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê, tera râ o te faaora-faahou-raa o taua noâ taata ra. (Ohi. 24:15) E fanaˈo te rahiraa o te taata i te tia-faahou-raa i nia i te fenua. Na mua ˈˈe, e haamou te Atua i teie faanahoraa ino. No mutaa ihora ïa te mau maˈi, te mauiui, e tae noa ˈtu te pohe ape-ore-hia. (Dan. 2:44; Apo. 21:3, 4) Aita anei oe e hinaaro ra e ite hau atu â no nia i teie tiaturiraa e e hiˈopoa i te mau haapapuraa e faaite ra e e tupu mau â oia?
Ia parau mai te hoê taata e:
‘Te tiaturi nei au i te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê’
E nehenehe oe e pahono e: ‘Aita anei oe e tiaturi ra e fanaˈo i te hoê oraraa maitai aˈe? . . . Aita anei oe e hinaaro ra e ora i roto i te hoê ao mai te faaitehia ra i roto i te Apokalupo 21:1-5?’
Aore ra e nehenehe oe e parau e: ‘Te oaoa nei au e ua faaite mai oe i ta oe mau tiaturiraa. E nehenehe anei au e ui atu ia oe e, ua tiaturi noa anei oe i te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê mai mutaa ihora mai â? . . . No te aha oe i faarue ai i ta oe tiaturiraa tahito?’ (I muri iho, e nehenehe oe e faaohipa i te mau manaˈo i raro aˈe i te upoo parau iti o te api 125.)
Te tahi atu ravea: ‘E mau tauaparauraa anaanatae ta ˈu e te feia e tiaturi atoa ra i te reira. E nehenehe anei au e ui ia oe no te aha oe e manaˈo ai e e titau tatou i te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ê?’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘Te haamanaˈo ra anei oe i te mau mea atoa ta oe i rave i roto i te mau oraraa na mua ˈtu? . . . Aita anei oe e manaˈo ra e mea faufaa roa te reira no te ape i te mau hape i ravehia na mua ˈtu e no te haamaitai atu ia tatou?’ (2) Mai te peu e e pahono mai te taata e mea maitai aˈe ia haamoe, e nehenehe oe e ui atu e: ‘E faufaahia anei tatou ia moe ohie noa te mau mea i roto i te oraraa? E, mai te peu e e moehia ia tatou te mau mea atoa ta tatou i haapii i te mau 70 matahiti atoa, nafea ïa tatou e haere ai i mua?’ (3) Mai te peu e e parau mai te taata e o te feia maitatai anaˈe te fanau-faahou-hia mai ei taata, e nehenehe oe e ui atu e: ‘No te aha ïa te mau huru tupuraa o te ao nei e haere noa ˈi i te inoraa? . . . Te faaite maira te Bibilia nafea e itehia ˈi te hoê maitairaa papu i to tatou nei tau. (Dan. 2:44)’