VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w87 1/12 api 21-26
  • E tiaturi ia Iehova

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E tiaturi ia Iehova
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • I te omuaraa ra iho â: te hoê tiaturiraa!
  • Te hoê tiaturiraa ora
  • Te hoê tiaturiraa no to tatou nei tau
  • Te tuati-maite-raa te taatoaraa o te Bibilia
    Te Bibilia—Parau na te Atua aore ra na te taata?
  • A tiai ia Iehova ma te tiaturiraa e a faaitoito
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2006
  • Nafea te huaai o te Ophi i te faaite-tahaa-raahia?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • E nafea oe ia fanaˈo i te tiaturiraa papu?
    A ara mai na! 2004
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
w87 1/12 api 21-26

E tiaturi ia Iehova

“E tiai atu ia Iehova, a haapao maite ai i to ˈna eˈa, e na ˈna oe e faateitei ia noaa ia oe te fenua; e ite oe i te pohe o te feia paieti ore ra.” — SALAMO 37:34.

1, 2. Tei roto te huitaata nei i tei hea huru tupuraa, e eaha hoi te huru o te mau Hau amui?

I te pae no te feruriraa, ua taeahia i te fetii taata nei to ˈna faito teitei roa ˈˈe. Maoti ta ˈna mau tutavaraa, ua tapae oia i te senekele o te atomi. Mai te huru ra ïa e e nehenehe ta te puai o te atomi e horoa mai i te puai e rave rahi, oia hoi ïa te auraa o te mau ohipa rarahi mau iho â ïa te tupu i roto i te ao taatoa nei. Teie râ, mai te huru râ atoa ïa e ua faaineine taua mau ohipa nei i te mau ati e rave rahi na te huitaata nei.

2 E tae roa mai i teie nei, na te aha i tapea i te fetii taata nei ia haamou ia ˈna iho i roto i te hoê aroraa atomi? E nehenehe tatou e manaˈo e na te mau Hau amui, tei teoteo roa hoi i te taio i roto i ta ˈna pû 159 fenua. Tera râ, aita taua mau nunaa ra e faaterehia nei e te mau huru faatereraa atoa e tû ra to ratou manaˈo te tahi e te tahi, inaha, te manaˈo ra hoi ratou tataitahi e ua itea ia ratou i te faatereraa politita faahiahia roa ˈˈe. No reira, o te huenane atura ïa te itehia i roto i te pû iho o te mau Hau amui, e na te teoteo o te aiˈa e aratai ra i to ˈna mau melo e oia atoa hoi na te hinaaro e na ratou iho e faatere ia ratou. Hau atu â, ua faarue te rahiraa o te mau nunaa i te Atua: aita hoi ratou e tiaturi faahou i te Atua.

3. Eaha te taa-ê-raa e vai ra i rotopu i te huru hiˈoraa a te amuiraa faaroo kerisetiano i te Atua e te huru hiˈoraa a te Atua iho ia ˈna?

3 Noa ˈtu taua huru nei, te vai noa nei â te amuiraa faaroo kerisetiano. I roto i to ˈna pû, e itehia ïa te mau nunaa o te ore roa ˈtu e hinaaro ra ia faarirohia ratou ei mau nunaa tiaturi ore i te Atua e o te faˈi ra i to ratou faaroo i roto i te Mesia ia Iesu, i te mea hoi e ua apiti atu oia i “Atua Metua” e i te hoê “varua moˈa” faarirohia ei taata i roto i te hoê torutahi tei riro i te mau melo ei hoê â. Tera râ hoi, ua faaue atu te Metua o Iesu i te peropheta ra ia Isaia ia papai i teie mau parau, e haapapu maira o vai mau na oia: “O vau o Iehova, o to ˈu ïa iˈoa, e ore au e horoa i to ˈu ra hanahana no vetahi ê; e te haamaitai ia ˈu ra i te mau hohoˈa otiotihia ra.” (Isaia 42:8). I roto i te Tuatapaparaa, ua faaite mai o Iehova, aore ra o Yahvé (Bible de Jérusalem), ia ˈna ma te ore hoi e faaau ia vetahi ê.

4. Te faafariu ê nei te mau Hau amui i te huitaata nei i te aha?

4 Aita roa ˈtu te mau Hau amui i farii e i faahanahana noa ˈˈe i te iˈoa o te Atua, mai te tia mau â ia ratou ia rave; e eita roa ˈtu ratou e nehenehe e faahanahanahia no taua haerea no ratou nei. Aita ratou i faaitoito i te huitaata nei e vai nei â i roto i te huru tupuraa fifi roa ˈˈe ta ˈna i ore aˈenei i ite, ia tiaturi i te Atua e amo ra i taua iˈoa nei. Tera râ hoi, ua mairihia oia ma te tano mau “te Atua no ˈna te tiaturiraa”; oia mau, na ˈna i tuu i te niu no te tiaturiraa hoê roa paari maitai ta te mau taata o to tatou nei tau e nehenehe e atuatu (Roma 15:13). Ua faaetaeta taua tiaturiraa nei e ua turu atoa hoi i te mau taata e rave rahi e tae roa mai i teie nei mahana.

I te omuaraa ra iho â: te hoê tiaturiraa!

5. Afea râ te niu no nia i te hoê tiaturiraa i te tuuraahia?

5 Ua tuuhia te niu o taua tiaturiraa ra i te omuaraa ra iho â o te aamu taata nei; ua tupu hoi te reira na mua iti noa ˈˈe ta tatou na metua matamua e tiavaruhia ˈi mai roto atu i to raua vahi nohoraa, te hoê ǒ i vai na i Edene ra, i te pae Hitiaa o te râ ma. E ere roa ˈtu te aamu i papaihia na roto i te reo hebera e faataa maira i te parau o taua ǒ aore ra paradaiso nei, i te hoê fabula aore ra i te hoê aai i feruri-noa-hia e te mau taata tei fariu ê i te haamoriraa a to ratou Poiete. — Genese 2:7 e tae noa ˈtu i te 3:24.

6. No te aha te huitaata nei i hinaaro mau ai i te hoê tiaturiraa?

6 Hau atu i te 4 000 matahiti i muri aˈe, ua papai aˈera te aposetolo Paulo ma te faauruahia e te Atua e: “E teie nei, no te taata hoê ra i ô mai ai te ino i te ao nei, e no te ino hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa.” (Roma 5:12). Ua faaite atoa mai oia e o vai taua taata ra: “Mai te taata i hope i te pohe ia Adamu, e hope atoa i te faaorahia i te Mesia.” (Korinetia 1, 15:22). I te toru o te pene o ta ˈna evanelia, te faataa maira te taote ra o Luka i te opu fetii o Iesu e tae roa ˈtu ia Adamu; hou aˈe oia e tiavaruhia ˈi mai roto atu i te ǒ i Edene ra, ua faaroo oia ia Iehova i te faaiteraa mai i te parau no te hoê tiaturiraa. — Luka 3:23-38.

7. Eaha te faaitoitoraa ta te Atua i horoa ˈtu ia Adamu ra a vai ora noa ˈi oia?

7 Mea tano mau iho â ia hinaaro outou e ite e eaha taua tiaturiraa, na mua ˈˈe râ, ia tapao na outou e o Iehova te pû no te tiaturiraa mea maoro mau â i teie nei. I te haamataraa ra, e tamaiti o Adamu na te Atua i te fenua nei, e ua faatia ˈˈera hoi te Atua ia ˈna ia fanau mai i te hoê huaai. Mai te peu e te taa ra ia outou e tupu mai te fifi i mua ia outou, eita e ore outou i te faaitoito i ta outou huaai, i te horoa ˈtu na ratou i te hoê tiaturiraa; ta te Atua iho hoi ïa i rave: ua faaroo Adamu, i muri oia e faautuahia ˈtu ai, i te tahi mau parau e horoa mai i te tiaturiraa no ta ˈna mau huaai.

8. Eaha te niu no te hoê tiaturiraa ta te parau e vai ra i roto i te Genese 3:15 e haamau ra?

8 Eaha hoi te tiaturiraa ta te Atua i horoa ˈtu? Teie ta ˈna i parau atu i te “ophi”, tei riro atoa hoi ei tumu no te hara a Adamu: “E tuu hoi au i te au ore e riri ai ra ia orua o te vahine, e to huaai, e to ˈna ra huaai; na ˈna e haaparuparu i to afii, e na oe e haaparuparu i to ˈna poro avae.” (Genese 3:14, 15). E nehenehe tatou e aniani e eaha te tiaturiraa ta taua mau parau nei e horoa maira. Inaha hoi, te faaite na mua maira te reira e e tia mau a te “ophi” ia haaparuparuhia i nia i te upoo.

9. O vai te “ophi” ta te Genese 3:14, 15 e faahiti ra?

9 I roto i te Apokalupo 12:9, teie ta tatou e taio: “Hurihia ˈtura hoi te teni rahi i rapae, o taua ophi tahito ra ïa, o tei parauhia o te diabolo ra, e o Satani hoi, o tei haavare i to te ao atoa nei; i hurihia oia i rapae i nia iho i te fenua nei, e ta ˈna mau melahi atoa ua huri-atoa-hia i rapae.” Oia mau, te ophi o te ǒ i Edene ra, o te varua ino ïa i mairihia te Diabolo ra o Satani. I raro aˈe i te mana o taua ophi taipe, te vai ra eiaha noa te mau melahi i roto i te raˈi, te hoê atoa ra “huaai” i nia i te fenua nei, “huaai” o te haamou-roa-hia e oia atoa ia tae i te tau i haapaohia ra.

10. Nafea to Iesu haapapuraa mai e o vai taua “ophi” ra?

10 Ma te haapapu mai e te Diabolo ra o te “ophi” ïa tei tairi i to tatou na metua matamua, ua na ô atura o Iesu Mesia i te mau upoo faatere haapaoraa o to ˈna tau e: “O te diabolo to outou na metua, i faatia ˈi â outou i te hinaaro o to outou metua ra: e taparahi taata oia mai te matamua mai â: aore oia i haapao i te parau mau (...). Ia parau oia i te parau haavare ra, ua parau ïa i te parau au ia ˈna ihora, e haavare oia, e e metua hoi no te haavare.” (Ioane 8:44). Ua faariro atoa o Iesu i taua mau taata patoi faaroo ra ei “fanauˈa ehidena”. — Mataio 12:34; 23:33.

Te hoê tiaturiraa ora

11. Eaha ˈtu â te tahi tumu e nehenehe ai e noaa mai te tiaturiraa ta te Genese 3:15 e horoa maira?

11 Te parau tapu a te Atua e faaite maira e e haaparuparuhia te afii o te ophi taipe, te faaite papu maira ïa i te parau no te hoê tiaturiraa maramarama mau no te fetii taata atoa no a muri aˈe. E taa ia tatou e no te aha ra ia tuatapapa tatou i te tahi atu mau huru o te faaiteraa e vai ra i roto i te Genese 3:15. Ua riro te “huaai” a te vahine, e parauhia ra i roto i taua irava nei, a hia ˈtura maororaa ei parau ite-ore-hia. Noa ˈtu e eaha, mea maramarama maitai e e tuu mai te Atua ra o Iehova i te hoê au ore i rotopu i taua “huaai” ite-ore-hia ra e te ophi taipe e tae noa ˈtu ta ˈna “huaai” tei patoi atu i te Atua. Ua tǎpǔhia mai e e upootia te “huaai” a te “vahine”, e ua tuuhia mai taua upootiaraa ra mai te hoê tiaturiraa i mua i te mau taata. Te vai atura ïa i roto i te mau melo o te fetii taata te tahi mau tumu e nehenehe ai ratou e tiaturi i te haerea mai o te “huaai” a te “vahine”.

12. I roto i te roaraa o te tau, eaha ˈtu â te tahi mea i faaitehia mai no nia i te “huaai” a te “vahine”?

12 I roto i te roaraa o te tau, ua faaite maira te Atua e taua “huaai” ra o ta ˈna Tamaiti otahi ïa, ta ˈna i tono mai i nia i te fenua nei no te riro mai ei Mesia e no te pûpû atu i to ˈna oraraa ei tusia taraehara (Genese 22:17, 18; Galatia 3:16; Ioane 1, 2:2; Apokalupo 5:9, 10). E o te tumu hoi ïa no reira te tiaturiraa e atuatuhia ra e te mau Ite no Iehova e mau ai, eiaha i nia i te mau Hau amui, i nia râ i te Afai parau matamua a te Atua ra o Iehova, oia hoi o Iesu Mesia, teie e ora mau nei. E nehenehe tatou e papu e e te ora mau nei te Mesia, inaha, ua faatiahia mai oia mai roto mai i te feia pohe e ua parahi hoi i te pae atau o Iehova i roto i te raˈi. Mai ta Paulo i parau, “tei teie nei ao anaˈe ra [e tae roa mai hoi i to tatou nei senekele XX] ta tatou e tiai i te Mesia nei, e ati rahi to tatou i to te taata atoa. Ua tia faahou mau ra te Mesia i te poheraa ra, e ua riro ei matamua no te feia i mairi te taoto ra”. (Korinetia 1, 15:19, 20.) No reira, mai ta Te Pare Tiairaa i faaite pinepine mai na roto i te arai o te mau Papai, ua oti te arii ra o Iesu Mesia i te faakoronahia i roto i te mau raˈi. — Apokalupo 11:15.

13, 14. Te tuu nei te mau Ite no Iehova i to ratou tiaturiraa i nia ia vai, e te turai ra hoi te reira ia ratou ia aha?

13 Parau mau, aita o Iesu i mono ia Iehova, tei riro noa mai â ei tiaturiraa na te mau taata. Te tapea nei â te Salamo 37:34 i to ˈna faufaaraa atoa: “E tiai atu ia Iehova, a haapao maite ai i to ˈna eˈa, e na ˈna oe e faateitei ia noaa ia oe te fenua; e ite oe i te pohe o te feia paieti ore ra.” E tia ˈtura ïa ia tatou ia tamau â i te tiaturi ia Iehova e ia faaitoito i te mau taata o te mau nunaa atoa ia ore roa ˈtu ratou ia tuu i to ratou tiaturiraa i roto i te mau faatereraa i haamauhia e te taata nei.

14 Te na reira nei hoi te mau Ite no Iehova i te pororaa ma te itoito i te parau apî maitai o te Basileia i roto e 208 fenua. Aita roa ˈtu hoê noa ˈˈe mea e nehenehe e tapea ia ratou. Aita hoi te Atua i horoa ˈtu i te tiamâraa na te mau faatereraa politita e faaitoitohia nei e e turuhia nei na te mau faanahoraa faaroo, no te patoi atu i te reira. E nehenehe ta tatou e tamau â i te riro ei Ite no Iehova e e tiaturi ia ˈna, mai ia Davida no Betelehema, tei papai e:

15. Eaha te tiaturiraa ta te arii ra o Davida i tuu i nia ia Iehova?

15 “O Iehova to ˈu tiai, e ore roa vau e ere. Te faataoto nei oia ia ˈu i te mau aua heeuri ra, te aratai nei oia ia ˈu na pihaiiho i te pape atatia ra. E faahoˈi oia i tau varua, e aratai oia ia ˈu na te eˈa titiaifaro, no to ˈna ra iˈoa. E ia haere noa ˈtu vau na te peho ra, o te mǎrû pohe, e ore â vau e mǎtaˈu i te ino, tei pihai-atoa-iho oe ia ˈu: to raau e te tootoo tei haamahanahana mai ia ˈu. Ua faanahonaho oe i te tahi amuraamaa na ˈu i mua i te aro o tau mau enemi; ua faatavai oe i tau upoo; e te î nei tau aˈua. E riro â te maitai e te aroha i te pee mai ia ˈu i te mau mahana atoa o to ˈu nei oraraa: e parahi â vau i roto i te fare o Iehova e maoro noa ˈtu o ˈu pue mahana.” — Salamo 23.

16. No te aha e nehenehe ai e parau e hoê â tiaturiraa to Iesu e to Davida?

16 E tiai mamoe te arii ra o Davida i te pae varua ta Iehova i haamau no te faaamu i te mau opu o Iseraela tahito ra e ua ohipa ˈˈera hoi oia ia nehenehe o Ierusalema e riro mai ei oire pû no te nunaa, oire pû i reira ta ˈna tamaiti o Solomona e faatere ai ei arii e 40 matahiti te maororaa. Mea tano mau atura ïa ia mairihia o Iesu Mesia te “tamaiti a Davida”. (Luka 1:31; 18:39; 20:41.) Mai te peu e i tiaturi na o Davida i te Atua ra o Iehova, mea tia mau iho â ïa ia manaˈo e e na reira atoa to ˈna huaai i nia i te fenua nei o Iesu Mesia; e ua tupu mau â hoi mai te reira te huru.

17. Eaha te haapapuraa e faaite maira e te tiaturi ra o Iesu ia Iehova?

17 O te faaite maira te mau parau ta ˈna i faahiti i nia i te pou haamauiuiraa hou oia e pohe ai e ua apee mau â te huaai rahi roa ˈˈe o Davida, oia hoi o Iesu Mesia, i te aˈoraa i horoahia mai i roto i te Salamo 37:34 i te na ôraa e: “E tau Metua, te tuu atu nei au i tau varua i to rima na.” (Luka 23:46). Te faahiti ra oia, e te faatupu atoa ra, i te mau parau ta Davida i faatae atu i te Atua ra i roto i te Salamo 31:5 i te na ôraa e: “Te pûpû atu nei au i tau varua i to rima.” Ma te ore e hau atu i to te arii ra o Davida, aita te tiaturiraa o Iesu i ore i faufaahia: ua faatiahia mai oia i te toru o te mahana; e maha ahuru mahana i muri aˈe, ua hoˈi atura oia i pihai iho i to ˈna Metua i te raˈi ra; e ia hope te tau o te mau nunaa, i te matahiti 1914, ua faateitei aˈera Iehova ia ˈna na roto i te faariroraa ia ˈna ei Arii i nia i te fenua nei.

Te hoê tiaturiraa no to tatou nei tau

18. No te aha e tano maitai ai i teie mahana ia noaa mau â i te mau taata te hoê tiaturiraa?

18 Teie mahana, te haamata ra hoi te matahiti o te ao 6014, eaha ïa te tiaturiraa ta te fetii taata nei e nehenehe e atuatu? I te mea hoi e te ora nei tatou tau 19 senekele i muri aˈe i te tau bibilia e o Davida i papai ai i te irava e vai ra i roto i te Salamo 37:34 a hia ˈtura maororaa i teie nei, e tano maitai taua uiraa ra.

19. Eaha ta Iehova i rave no Iesu, e eaha ïa te tiaturiraa ta te reira e horoa mai nei na tatou?

19 Ua faaineine te Atua Puai-Hope ra o Iehova, tei faatia mai ia Iesu mai roto mai i te feia pohepohe, i ta ˈna Tamaiti no te hoê tiaraa rahi roa ˈtu â i ta te mau taata aore e hiˈo atea nei, e manaˈo nei. Ua faatia mai oia i ta ˈna Tamaiti otahi e ua faateitei aˈera hoi i te tuuraa ˈtu ia ˈna i to ˈna pae atau i roto i te mau raˈi, e o te riro hoi te reira i te horoa mai i te hoê tumu hau atu â ia ite ai tatou i roto ia Iehova i te hoê tiaturiraa papu maitai, to tatou tiaturiraa otahi roa, o te pûpû mai nei i te ravea no te ora e a muri noa ˈtu i roto i te oaoa. Mai ta Paulo i papai ma te faauruahia mai e te Atua, “e ora hoi tatou i te tiai”. — Roma 8:24.

20. No te aha tatou e nehenehe ai e parau e o Iehova noâ te “Atua no ˈna te tiaturiraa”?

20 Te na ô faahou ra te aposetolo e: “O te tiairaa hiˈohia ra, e ere ïa i te tiai; o ta te taata hoi i ite ra, eaha oia e tia ˈi ia tiai atu i te reira? I tiai râ tatou i tei ore i itea e tatou, te manaˈo nei hoi tatou i te reira ma te fatimauu ore.” (Roma 8:24, 25). No reira, te vai ora noa nei â taua tiaturiraa matamua ra e fatata roa o ˈna i te tupu i nia i te huitaata nei (Petero 2, 3:13; Apokalupo 21:4, 5). I te mea hoi e te pûpûhia mai nei taua tiaturiraa nei i mua i te mau taata atoa, mea tano mau iho â ïa ia faaitehia ˈtu i te taatoaraa; o te manaˈo ïa o te “Atua no ˈna te tiaturiraa”.

21, 22. Eaha ta te mau nunaa e rave i roto i te hoê tau fatata roa?

21 Te ora nei tatou i te tau ta te Atua i haapao i roto i te mau tau atoa no te faatupu i to ˈna manaˈo. E nehenehe hoi ta vetahi mau nunaa no roto i te mau Hau amui e haavî i teie nei i te atomi. Teie râ, aita to ratou mau faatere e ite nei i te faufaaraa ia tuu i to ratou tiaturiraa i roto i te hoê maramaramaraa hau aˈe no te faatitiaifaro i te mau fifi i roto i te ao nei. — Hiˈo Genese 11:6.

22 Aita te haapaoraa tumu i faaohipa aˈenei i te manaˈo aro i te pae tino nei; inaha, tei roto hoi oia i teie mahana i te hoê huru tupuraa fifi mau. E tia mau â te huru feruriraa amahamaha ta ˈna e tuu nei i roto i teie nei ao ia pohe roa. Te faaite maira te Bibilia e e haapapu mai te mau tuhaa politita e e hau aˈe ratou i te mau haapaoraa e e faarue roa ˈtu hoi ratou i te reira. Eiaha roa ˈtu tatou e maere i te reira no te mea, i roto i te roaraa o te mau senekele, ua tamata taua mau faaroo ra i te fanaˈo rahi roa i te amuiraa o te mau mea nei. Eita roa ˈtu taua aroraa i te haapaoraa nei e faaino i te mau nunaa, o te riro hoi te aratai ia ratou i te manaˈo e aita roa ˈtu e Atua o te tia mau ia haamorihia e ia tavinihia. Te faaite maira te mau parau tohu e e fariu tia mai ratou ia tae i taua tau ra i nia i te mau ite o te Atua e vai noa mai â i taua tau ra. Te tiaturi nei te mau nunaa e faahope i ta ratou ohipa patoi i te Atua na roto i te noaaraa mai i te hoê rê papu maitai i nia i te mau Ite no Iehova. — Apokalupo 17:12-17; Ezekiela 38:10-23.

23, 24. E nafea o Iehova ia aro mai te mau nunaa i to ˈna nunaa?

23 Teie râ, e ite mau â te mau nunaa i te pau rahi e tia mau ia itehia e te feia e aro nei ia Iehova sabaota, tei ore aˈenei hoi i pau i te tamaˈi. No reira, e itehia te haapapuraa e i roto i taua mau matahiti atoa ra, ua tavini ratou i te mau opuaraa a te patoi rahi ra i te Atua hoê mau ra; te mairi ra hoi te Bibilia ia ˈna i te “ophi”, o Satani, te “Atua o teie nei ao”. — Korinetia 2, 4:4.

24 Auê ïa haama no te mau nunaa e! E itehia e ta ratou mau faahuaraa parau e ohipa maamaa mau iho â ïa e e faatupu mai hoi i te riri o te Atua o te raˈi e o te fenua iho. Aita anei o Iehova i parau mai i te mau taata e mea haihai mau â ratou i mua ia ˈna: “E ere hoi to ˈu ra manaˈo i to outou ra manaˈo; e ere hoi to outou ra haerea i to ˈu ra haerea, te na reira maira Iehova. Mai te raˈi nei hoi e teitei rahi to ˈna i to te fenua; oia atoa to ˈu ra haerea, e teitei ïa i to outou haerea, e to ˈu ra mau manaˈo i to outou ra mau manaˈo. Mai te ûa mau e topa nei, e mai te hiona, no nia mai i te raˈi ra, e aore i hoˈi faahou i reira; ua faararirari râ i te fenua ra, e ua faatupu ra, e ua faahotu mai hoi i ta ˈna, i noaa ˈi hoi te huero i te feia e ueue, e te maa i te feia i amu ra: oia atoa te parau no roto i to ˈu nei vaha; e ore e hoˈi faufaa ore noa mai ia ˈu nei, e tupu râ tei opuahia e au ra; e noaa hoi te mea i faaue atu ai au ra.” — Isaia 55:8-11.

25. No te aha tatou e tiaturi mau ai e o Iehova te “Atua no ˈna te tiaturiraa”?

25 Mai te taata ta ˈna i poiete ia au i to ˈna hohoˈa, te vai ra to Iehova te hoê manaˈo hohonu mau. “Te na ô maira hoi Iehova sabaota ra, Ua na mua i te faaite i te hanahana no outou, i tono ai oia ia ˈu i te mau fenua i pau ai outou ra: Te na ô maira hoi oia, O te faatiaia ˈtu ia outou ra, ua faatiaia ïa i tana orio mata nei.” (Zekaria 2:8). E tia ïa i te mau Ite no Iehova ia tuu i to ratou tiaturiraa i nia i te Atua; e e riro mau â oia i te faaitoito mai ia ratou i te mea hoi e e faaite mai oia ma te hanahana mau i to ˈna tiaraa arii i roto i te ao taatoa nei. Oia mau, e haapapu mai oia e a muri noa ˈtu o ˈna te Atua Teitei, te Atua Puai-Hope, te Atua Mure ore, e eita roa ˈtu te mau tiaturiraa atoa a te mau mea ta ˈna i poiete i nia i te fenua nei e i nia i te raˈi, e faufaa ore. Halelu Ia! — Salamo 150:6.

Nafea ïa outou ia pahono mai?

◻ No te aha te tiaturiraa o te mau nunaa e riro ai ei tiaturiraa haavarevare mau?

◻ Ua tuu te Atua i te niu no tei hea tiaturiraa i roto i te Genese 3:15?

◻ Mea nafea ta Iesu huru hiˈoraa i te aˈoraa e vai ra i roto i te Salamo 37:34?

◻ Eaha te mau tumu e vai nei ia tatou nei i teie mahana e nehenehe ai tatou e tiaturi?

[Hohoˈa i te api 21]

Mai te mau mamoe e apee i to ratou tiai, na reira atoa Davida i te tiaturi ia Iehova.

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono