A tavini ia Iehova ma te oaoa o te mafatu
“E roohia mai oe e teie atoa nei mau ino . . . No te mea, aore oe i haamori i to Atua ra ia Iehova, ma te oaoa, e ma te rearea o te aau ra.”—DEUTERONOMI 28:45-47.
1. Eaha te haapapuraa e vai ra e mea oaoa te feia e tavini ra ia Iehova, noa ˈtu eaha te vahi ta ratou e tavini ra?
E MEA oaoa te mau tavini a Iehova, noa ˈtu e te rave nei ratou i to ˈna hinaaro i nia i te raˈi aore ra i nia i te fenua. Ua pii hua te mau “fetia poipoi” melahi ma te oaoa i te haamauraahia te fenua, e ma te feaa ore ‘te faaohipa ra’ te mau muriadi melahi i nia i te raˈi ‘i te parau a te Atua.’ (Ioba 38:4-7; Salamo 103:20) Ua riro te Tamaiti fanau tahi a Iehova ei ‘rave ohipa rahi’ oaoa i nia i te raˈi e ua oaoa oia i te raveraa i te hinaaro o te Atua ei taata ra o Iesu Mesia i nia i te fenua nei. Hau atu, “o tei faaoromai i te satauro [pou haamauiuiraa], aore i haapao i te haama, i te maitai i tuuhia mai i mua i tana aro; e te parahi ra i teie nei i te pae atau i te terono o te Atua ra.”—Maseli 8:30, 31; Hebera 10:5-10; 12:2.
2. Eaha te mea i haapapu e mai te peu e ua fanaˈo te mau ati Iseraela i te mau haamaitairaa aore ra i te mau haamauiuiraa?
2 Ua oaoa te mau ati Iseraela ia faaoaoa ratou i te Atua. Eaha râ ia faaroo ore anaˈe ratou ia ˈna? Ua faaarahia ratou e: “E vai mau â taua mau ino nei i nia ia oe, e i nia atoa i to oe ra huaai, ei tapao, ei maereraa. No te mea, aore oe i haamori i to Atua ra ia Iehova, ma te oaoa, e ma te rearea o te aau ra, i te rahi hoi o te mau mea atoa ra; e teie nei, ei tavini oe no to oe ra mau enemi, ta Iehova e tono mai e rave ia oe ra, ma te poia, e te poihâ, e te veve, e te ere i te mau mea atoa ra; e tuu hoi oia i te zugo auri i nia i to aˈî, e ia pohe roa oe ia ˈna.” (Deuteronomi 28:45-48) Ua haapapu maitai te mau haamaitairaa e te mau haamauiuiraa o vai ma te mau tavini a Iehova aore ra aita. Ua haapapu atoa teie mau haamauiuiraa e eita e nehenehe e faatura ore i te mau faaueraa tumu e te mau opuaraa a te Atua, e eita atoa e nehenehe e haafaufaa ore i te reira. No te mea ua patoi te mau ati Iseraela i te haapao maitai i te mau faaararaa a Iehova no nia i te vai-ano-raa e te hopoi-tîtî-raahia, ua riro o Ierusalema ei “tuhi i roto i te mau fenua atoa nei.” (Ieremia 26:6) No reira e auraro anaˈe tatou i te Atua e e fanaˈo anaˈe i to ˈna farii maitai. O te oaoa te hoê o te mau haamaitairaa e rave rahi a te Atua o te fanaˈohia ma te paieti.
Nafea ia tavini ma te ‘oaoa o te mafatu’
3. Eaha te mafatu taipe?
3 E tia na i te mau ati Iseraela ia tavini ia Iehova “ma te oaoa, e ma te rearea o te aau.” Oia atoa ïa no te mau tavini a te Atua o teie nei tau. Te oaoaraa o “te manaˈo mauruuru ïa; te îraa i te oaoa.” Noa ˈtu e te faahitihia ra i te mafatu i te pae tino i roto i te mau Papai, e ere te reira te manaˈo aore ra te feruriraa mau. (Exodo 28:30) Ta ˈna tuhaa matamua o te pâmuraa ïa i te toto o te afai ra i te maa na te tino o te mau taoˈa tahi ora. Teie râ, i roto i te rahiraa o te mau tupuraa, te faahiti ra te Bibilia i te mafatu taipe, tei hau atu i te parahiraa o te aroha, o te manaˈo turai, e o te maramarama. Te parauhia ra e o “te tuhaa tumu ïa i te pae rahi, te rotoraa, e o te rotoraa ïa o te taata o te ohipa ra ia ˈna iho i roto i ta ˈna mau ohipa e rave rau, i roto i ta ˈna mau hinaaro, mau aroha, mau manaˈo horuhoru, mau manaˈo uˈana, mau opuaraa, ta ˈna mau manaˈo, mau fafaraa, mau moemoeâ, to ˈna paari, to ˈna ite, to ˈna aravihi, ta ˈna mau tiaturiraa e ta ˈna mau huru haaferuriraa, to ˈna mehara e to ˈna haava manaˈo.” (Journal of the Society of Biblical Literature and Exegesis, 1882, api 67) To tatou mafatu taipe o to tatou ïa mau manaˈo hohonu e to tatou mau manaˈo horuhoru, tae noa ˈtu te oaoa.—Ioane 16:22.
4. Eaha te nehenehe e tauturu ia tatou ia tavini ia Iehova ma te oaoa o te mafatu?
4 Eaha te nehenehe e tauturu ia tatou ia tavini ia Iehova ma te oaoa o te mafatu? E tauturu mai te hoê huru hiˈoraa maitai e te mauruuru no nia i ta tatou mau haamaitairaa e te mau hopoia no ǒ mai i te Atua ra. Ei hiˈoraa, e nehenehe tatou e feruri ma te oaoa i nia i ta tatou haamaitairaa taa ê ia pûpû i te hoê ‘taviniraa moˈa’ na te Atua mau. (Luka 1:74) Te vai ra te haamaitairaa taa ê taaihia ia amo i te iˈoa o Iehova ei mau Ite na ˈna. (Isaia 43:10-12) E nehenehe tatou e anoi mai i te reira te oaoa o te iteraa e na roto i te peeraa i te Parau a te Atua te faaoaoa ra tatou ia ˈna. E auê i te oaoa e ia faaanaana i te maramarama varua e ia tauturu ïa e rave rahi mau taata ia faaatea ê mai i te pouri!—Mataio 5:14-16; a faaau e te Petero 1, 2:9.
5. Eaha te pu o te oaoa paieti?
5 Teie râ, e ere te taviniraa ia Iehova ma te oaoa o te mafatu te hoê noa feruriraa ma te maitai. E mea maitai ia tapea i te manaˈo maitai. E ere râ te oaoa paieti i te hoê mea ta tatou e faatupu ra na roto i te haamaitairaa o te huru. Ua riro mau â ei hotu no te varua o Iehova. (Galatia 5:22, 23) Mai te peu e aita tatou e fanaˈo ra i teie huru oaoa, e titau paha tatou i te rave i te tahi mau faatitiaifaroraa no te ape i te manaˈo aore ra i te ohipa ma te ore e tuea e te mau Papai o te nehenehe hoi e haamauiui i te varua o te Atua. (Ephesia 4:30) Teie râ, ei feia i pûpûhia ia Iehova, eiaha tatou e mǎtaˈu e ua riro te ereraahia i te oaoa o te mafatu no nia i te tahi tupuraa ei haapapuraa o te farii-ore-raa o te Atua ia tatou. E mea tia ore tatou e te faaruru nei tatou i te mauiui, te peapea, e te hepohepo atoa i te tahi mau taime, te taa nei râ o Iehova ia tatou. (Salamo 103:10-14) E pure anaˈe ïa tatou i to ˈna varua moˈa, ma te haamanaˈo e teie hotu o te oaoa no ǒ mai ïa i te Atua ra. E pahono mai to tatou Metua here i te raˈi ra i teie mau huru pure e e tauturu mai oia ia tatou ia tavini ia ˈna ma te oaoa o te mafatu.—Luka 11:13.
Ia erehia i te oaoa
6. Mai te peu e te erehia ra tatou i te oaoa i roto i ta tatou taviniraa, eaha te tia ia tatou ia rave?
6 Mai te peu e te erehia ra tatou i te oaoa i roto i ta tatou taviniraa, te faaiti ra paha tatou i to tatou itoito i roto i te taviniraa ia Iehova aore ra te taiva atoa ra tatou ia ˈna. No reira, e mea paari ia hiˈopoa ma te haehaa e ma te pure i to tatou mau manaˈo e ia rave i te tahi mau faatitiaifaroraa e titauhia. No te fanaˈo i te oaoa no ǒ mai i te Atua ra, e tia ia tatou ia tavini ia Iehova ma te turaihia e te here e ma to tatou mafatu, to tatou nephe, e to tatou feruriraa atoa. (Mataio 22:37) Eita e tia ia tatou ia tavini ma te hoê haerea tataˈu, i te mea e ua papai o Paulo e: “E teie nei, te ora nei tatou i te [v]arua, e pee tatou i ta te [v]arua ra. Eiaha tatou e faateitei faufaa ore noa, i te faaoooraa te tahi i te tahi, e te feiiraa te tahi i te tahi.” (Galatia 5:25, 26) Eita tatou e fanaˈo i te oaoa mau mai te peu e te tavini ra tatou no te mea te hinaaro ra tatou e faarahi aˈe i ta vetahi ê aore ra te imi ra tatou e ia aruehia tatou.
7. Nafea tatou ia faahoˈi faahou mai i to tatou oaoa o te mafatu?
7 E oaoahia ia ora anaˈe ia au i ta tatou pûpûraa ia Iehova. Ia pûpû-apî-hia tatou i te Atua, ua faaô tatou ma te itoito i roto i te huru oraraa kerisetiano. Ua haapii tatou i te mau Papai e ua apiti tamau tatou i te mau putuputuraa. (Hebera 10:24, 25) Te faaoaoa ra te apitiraa i roto i te taviniraa ia tatou. Teie nei râ, eaha ïa mai te peu e ua iti to tatou oaoa? Te haapiiraa bibilia, te taeraa i te putuputuraa, te apitiraa i roto i te taviniraa—oia mau, te rohi-taatoa-raa i roto i te mau tuhaa atoa o te kerisetianoraa—e tia i te reira ia faaaifaito i to tatou oraraa i te pae varua e ia faahoˈi faahou mai i te here i vai matamua na ia tatou e i to tatou oaoa tahito o te mafatu. (Apokalupo 2:4) Eita ïa tatou e riro mai ia vetahi o te ere-noa-hia i te oaoa e o te titau pinepine i te tauturu i te pae varua. Te oaoa nei te mau matahiapo i te tauturu, e tia râ ia tatou tataitahi ia faatupu i ta tatou pûpûraa i te Atua. Eita te tahi ê atu e nehenehe e rave i te reira no tatou. Ia faariro ïa tatou i te reira ei fa na tatou no te pee i te tereraa ohipa kerisetiano matauhia no te faatupu i ta tatou pûpûraa ia Iehova e no te fanaˈo i te oaoa mau.
8. No te aha e mea faufaa mau te hoê haava manaˈo mâ mai te peu e te hinaaro ra tatou e oaoa?
8 Mai te peu e te tutava ra tatou i te fanaˈo i te oaoa, e hotu hoi o te varua o te Atua, te titau nei tatou i te hoê haava manaˈo mâ. A tamata noa ˈi te Arii o Iseraela ra o Davida i te huna i ta ˈna hara, ua paruparu roa oia. Inaha, e au ra e te pau ra to ˈna tapau ora, e ua maˈihia paha oia i te pae tino. Auê oia i te tamǎrûhia i te taime o te tatarahaparaa e o te faˈiraa hapa! (Salamo 32:1-5) Eita tatou e nehenehe e oaoa mai te peu e te huna ra tatou i te tahi hara rahi. E nehenehe te reira e faahoruhoru roa i te oraraa. Papu maitai, e ere te reira i te eˈa no te fanaˈo i te oaoa. Te hopoi mai nei râ te faˈiraa hapa e te tatarahaparaa i te tamǎrûraa e te faahoˈi-faahou-raa o te hoê varua oaoa.—Maseli 28:13.
Te tiairaa ma te oaoa
9, 10. (a) Eaha te parau tǎpǔ ta Aberahama i fanaˈo, mea nafea râ to ˈna faaroo e to ˈna oaoa i te tamataraahia? (b) Nafea tatou e faufaahia ˈi i te mau hiˈoraa a Aberahama, Isaaka, e Iakoba?
9 Mea maitai ia oaoa ia haapii matamua anaˈe tatou i te opuaraa a te Atua, e tia atoa râ ia tapea i te oaoa ia maoro anaˈe i roto i te parau mau. E nehenehe te reira e faahohoˈahia e te tupuraa a te taata haapao maitai ra o Aberahama. I muri aˈe i to ˈna faaineineraa i te faatusia i ta ˈna tamaiti o Isaaka ia au i te faaueraa a te Atua, ua afai mai te hoê melahi i teie poroi: “Te parau nei Iehova, Ua tǎpǔ vau ia ˈu iho, no te mea ua na reira mai oe, e aita aˈenei oe i pipiri to tamaiti, i to tamaiti hoê roa ra, e haamaitai rahi roa vau ia oe na, e faarahi au i to huaai; mai te fetia o te raˈi ra, e mai te one tahatai ra: e e noaa te uputa oire o to ratou mau enemi i to oe ra huaai; e e maitai te mau fenua atoa o te ao nei i to oe na huaai; o oe i faaroo mai i tau reo nei.” (Genese 22:15-18) Ma te feaa ore, ua oaoa roa o Aberahama i teie parau tǎpǔ.
10 Ua manaˈo paha o Aberahama e e riro o Isaaka te “huaai” na roto oia e fa ˈi te mau haamaitairaa i tǎpǔhia mai. Ua tamata paha te mairiraa o te mau matahiti aita te tahi aˈe mea faahiahia i faatupuhia na roto ia Isaaka i te faaroo e te oaoa o Aberahama e o to ˈna utuafare. Ua faatiaturi te haapapuraa a te Atua o te parau tǎpǔ ia Isaaka e i muri iho i ta ˈna tamaiti o Iakoba ia ratou e no te tau a muri aˈe te faraa mai o te Huaai, e ua tauturu te reira ia ratou ia tapea noa i to ratou faaroo e to ratou oaoa. Teie râ, ua pohe o Aberahama, o Isaaka, e o Iakoba ma te ore i ite i te tupuraa o te mau parau tǎpǔ a te Atua i faataehia ia ratou, e ere râ ratou ei mau tavini a Iehova tei erehia i te oaoa. (Hebera 11:13) E nehenehe atoa tatou e tavini noa ia Iehova ma te faaroo e te oaoa a tiai noa ˈi i te tupuraa o ta ˈna mau parau tǎpǔ.
Te oaoa noa ˈtu te hamani-ino-raa
11. No te aha e nehenehe tatou e oaoa noa ˈtu te hamani-ino-raa?
11 Ei mau tavini a Iehova, e nehenehe tatou e tavini ia Iehova ma te oaoa o te mafatu, noa ˈtu e te faaruru ra tatou i te hamani-ino-raa. Ua parau o Iesu e e oaoa te feia i hamani-ino-hia no ˈna, e ua parau te aposetolo Petero e: “E oaoa râ, i te mea te rave atoa ra outou i te mau pohe o te Mesia; e ia faaitehia mai to ˈna hanahana, ia hiemateoa outou ma te oaoa rahi. E ia faainohia outou i te iˈoa o te Mesia ra, e ao to outou; no te mea te faaea ra te [v]arua hanahana, te [v]arua o te Atua i nia iho ia outou: ua faainohia oia e ratou, ua haamaitaihia râ e outou.” (Petero 1, 4:13, 14; Mataio 5:11, 12) Mai te peu e te faaruru ra outou i te hamani-ino-raa e te mauiui ra outou no te parau-tia, te vai ra ia outou te varua e te farii maitai o Iehova, e e hopoi mau â te reira i te oaoa.
12. (a) No te aha e nehenehe tatou e faaruru i te mau tamataraa o te faaroo ma te oaoa? (b) Eaha te haapiiraa faufaa te nehenehe e hutihia mai ia au i te ohipa o tei tupu i nia i te hoê ati Levi i hopoi-tîtî-hia?
12 E nehenehe tatou e faaruru i te mau tamataraa o te faaroo ma te oaoa no te mea o te Atua to tatou Haapuraa. Ta te Salamo 42 e 43 ïa e haapapu ra. No te hoê tumu, ua hopoi-tîtî-hia te hoê ati Levi. No to ˈna mairi-rahi-raa i te haamori i te vahi moˈa a te Atua, ua horuhoru oia mai te hoê aili pohe poihâ, o te imi ra i te pape i roto i te hoê vahi veavea e te ano. Ua “poihâ” oia, aore ra ua hiaai rahi oia, ia Iehova e i te haamaitairaa taa ê ia haamori i te Atua i Ta ˈna vahi moˈa. (Salamo 42:1, 2) E tia i teie hiˈoraa o te hopoi-tîtî-raahia ia turai ia tatou ia faaite i te mauruuru no te taatiraa ta tatou e fanaˈo ra e te nunaa a Iehova. Mai te peu e e faaere no te hoê taime teie huru tupuraa mai te tapearaa i te fare auri no te hamani-ino-raa hoi ia tatou ia amui e o ratou, e feruri na tatou i nia i te mau taime oaoa tahito e o ratou i roto i te taviniraa moˈa e e pure tatou no te faaoromai a ‘tiaturi ai i te Atua’ no te faahoˈi faahou ia tatou i roto i te ohipa tamau e ta ˈna mau taata haamori.—Salamo 42:4, 5, 11; 43:3-5.
“E haamori ia Iehova ma te oaoa”
13. Nafea te Salamo 100:1, 2 e faaite ai e e tia ia riro te oaoa ei tuhaa faufaa o ta tatou taviniraa i te Atua?
13 E mea tia ia riro te oaoa te hoê tuhaa tumu o ta tatou taviniraa i te Atua. Ua faaitehia te reira i roto i te hoê himene haamaitairaa i roto oia ua himene te papai salamo e: “Ia haruru te fenua atoa i te haamaitai ia Iehova! E haamori ia Iehova ma te oaoa: e haere mai i mua i tana aro ma te himene.” (Salamo 100:1, 2) O Iehova ‘te Atua oaoa’ e te hinaaro ra oia e ia ite ta ˈna mau tavini i te oaoa i roto i te faatupuraa i ta ratou pûpûraa ia ˈna. (Timoteo 1, 1:11) E tia i te mau taata o te mau nunaa atoa ia umere i roto ia Iehova, e e tia ia haapuaihia ta tatou mau parau arueraa, mai te ‘tuô re’ o te hoê nuu i upootia. I te mea e mea haumǎrû te taviniraa i te Atua, e tia ia apeehia te reira e te oaoa. No reira, ua faaitoito te papai salamo i te mau taata ia haere mai i roto i te vairaa mai o te Atua ‘ma te hoê piiraa oaoa.’
14, 15. Nafea te Salamo 100:3-5 e ohipa ˈi i nia i te nunaa oaoa a Iehova i teie nei mahana?
14 Ua parau faahou te papai salamo e: “Ia ite [faˈi, farii] hoi outou, o Iehova anaˈe ra te Atua; na ˈna tatou i hamani, e no ˈna hoi tatou; e taata no ˈna, e te mamoe no tana ra aua.” (Salamo 100:3) I te mea e o Iehova to tatou Poiete, te ohipa ra oia i nia ia tatou mai ta te hoê tiai mamoe e rave ra i nia i ta ˈna mamoe. No te aupuru maitai a te Atua ia tatou te arue nei tatou ia ˈna ma te mauruuru. (Salamo 23) No nia ia Iehova, ua himene atoa te papai salamo e: “E tomo i to ˈna mau uputa ma te arue; e to ˈna ra mau hezere ma te himene haamaitai. E arue outou ia ˈna, e haamaitai i to ˈna iˈoa; e maitai hoi to Iehova; e to ˈna aroha e tia ïa i te vai-maite-raa; e ta ˈna ra parau mau i tera ui, i tera ui.”—Salamo 100:4, 5.
15 I teie nei mahana, te tomo ra te mau taata oaoa o te mau nunaa atoa i roto i te mau aua o te vahi moˈa o Iehova no te haamaitai e no te arue. Te haamaitai ra tatou ma te oaoa i te iˈoa o te Atua na roto i te paraparau-noa-raa ma te maitai no nia ia Iehova, e te turai ra to ˈna mau huru maitatai rarahi ia tatou ia arue ia ˈna. Mea maitai roa o ˈna, e e nehenehe noa e tiaturi i to ˈna aroha hamani maitai aore ra to ˈna maitai no ta ˈna mau tavini, i te mea e e vai noa te reira e a muri noa ˈtu. “I tera ui, i tera ui,” e mea haapao maitai o Iehova i te faaiteraa i te here no te feia e rave ra i to ˈna hinaaro. (Roma 8:38, 39) Ma te papu maitai ïa, te vai ra ia tatou te hoê tumu maitai no te “haamori ia Iehova ma te oaoa.”
A oaoa i roto i ta outou tiaturiraa
16. I roto i teihea mau tiaturiraa e mau opuaraa e nehenehe ai te mau kerisetiano e oaoa?
16 Ua papai o Paulo e: “E oaoa i te tiairaa.” (Roma 12:12) Te oaoa nei te mau pǐpǐ faatavaihia a Iesu Mesia i roto i te tiaturiraa hanahana o te oraraa pohe ore i te raˈi ra ta te Atua e haamatara ra no ratou na roto i te arai o ta ˈna Tamaiti. (Roma 8:16, 17; Philipi 3:20, 21) Te vai atoa ra i te mau kerisetiano e tiaturiraa o te ora mure ore i roto i te Paradaiso i nia i te fenua to ratou te hoê niu no te oaoa. (Luka 23:43) Te vai ra i te mau tavini haapao maitai atoa a Iehova te tumu no te oaoa i roto i te tiaturiraa o te Basileia, i te mea e e riro ratou ei melo o teie faatereraa i nia i te raˈi aore ra e ora ratou i roto i to ˈna ao i nia i te fenua nei. Auê ïa haamaitairaa oaoa e!—Mataio 6:9, 10; Roma 8:18-21.
17, 18. (a) Eaha tei tohuhia i roto i te Isaia 25:6-8? (b) Nafea teie parau tohu a Isaia i te tupuraa i teie nei mahana, e eaha ïa to ˈna tupuraa i te tau no a muri aˈe?
17 Ua tohu atoa o Isaia i te hoê oraraa oaoa no a muri aˈe no te huitaata auraro. Ua papai oia e: “Ei reira Iehova sabaota ra e rave ai, na te taata atoa i teie nei mouˈa, i te oroa amuraa maa maitatai, i te oroa uaina tahito, i te mau mea maitatai roa ra, i te uaina tahito faaateatea-maitai-hia ra. E ei teie nei mouˈa oia e faaore ai i te tapoˈi i tapoˈihia ˈi te mata o te taata atoa ra, e te vehî i hohorahia i nia i te mau fenua atoa ra. E na ˈna e haamou roa i te pohe e a muri noa ˈtu; e na te Fatu ra, na Iehova, e horoi i te roimata i te mau mata atoa ra, e faaore hoi i te faaino i to ˈna taata i nia i te fenua atoa nei: o Iehova hoi teie e parau nei.”—Isaia 25:6-8.
18 Ua riro mau te oroa i te pae varua ta tatou e tufa ra i teie nei mahana na nia i te tiaraa feia haamori a Iehova ei amuraa maa oaoa mau. Inaha, te î ra tatou i te oaoa a tavini ai tatou i te Atua ma te itoito ma te tiai i te amuraa maa mau iho â ta ˈna i tǎpǔ mai no te ao apî. (Petero 2, 3:13) I nia i te niu o te tusia a Iesu, e faaore o Iehova i “te vehî” o te tapoˈi ra i te huitaata no te hara a Adamu. Auê i te oaoa e ia ite i te hara e te pohe i te tatarahia! Auê i te faahiahia ia farii popou i tei herehia o tei faatiahia mai, ia tapao e ua mou te mau roimata, e ia ora i nia i te fenua tei riro ei paradaiso, i reira eita te nunaa a Iehova e faahapahia e horoa râ ratou i te Atua te hoê pahonoraa no te pari haavare rahi, o te Diabolo ra o Satani!—Maseli 27:11.
19. Nafea tatou ia ohipa i mua i te mau opuaraa ta Iehova i horoa no tatou ei mau Ite na ˈna?
19 Aita anei te reira e faaî ra ia outou i te oaoa e te mauruuru ia ite eaha ta Iehova e rave no ta ˈna mau tavini? Oia mau, te turu ra teie mau opuaraa rarahi i to tatou oaoa! Hau atu, te turai ra ta tatou tiaturiraa haamaitaihia ia tatou ia hiˈo i to tatou Atua oaoa, here, e te hamani maitai ma teie mau manaˈo hohonu: “Inaha, teie to tatou Atua; ua tiai tatou ia ˈna, e ua faaora oia ia tatou: o Iehova teie; ta tatou i tiai na; e oaoa tatou ma te ouˈauˈa i te ora na ˈna.” (Isaia 25:9) E ta tatou tiaturiraa faahiahia mau haamau-maite-hia i roto i te feruriraa, e rohi anaˈe tatou i te tutavaraa atoa no te tavini ia Iehova ma te oaoa o te mafatu.
Nafea outou ia pahono?
◻ Nafea tatou ia tavini ia Iehova ma te ‘oaoa o te mafatu’?
◻ Nafea tatou mai te peu e te erehia ra tatou i te oaoa i roto i ta tatou taviniraa i te Atua?
◻ No te aha e nehenehe te nunaa o Iehova e oaoa noa ˈtu te hamani-ino-raa?
◻ Eaha te mau tumu e vai ra ia tatou no te oaoa i roto i ta tatou tiaturiraa?
[Hohoˈa i te api 17]
E haamaraa te rohiraa i roto i te mau tuhaa faufaa atoa o te oraraa kerisetiano i to tatou oaoa