“E faahanahana ˈtu ia Iehova i ta oe ra mau taoˈa rarahi”—Nafea?
“E [FAAHANAHANA] ˈTU ia Iehova i ta oe ra mau taoˈa rarahi, e te oho matamua o ta oe atoa ra taoˈa ia tupu.” Te vai ra i roto i teie mau parau paari faauruahia, tei papaihia tau 2 600 matahiti i teie nei, te ravea no te fanaˈo i te mau haamaitairaa rahi a Iehova, no te mea te faaite faahou ra te taata papai e: “E î roa ta oe ra mau fare vairaa taoˈa i reira, e î hoi ta oe mau farii uaina i reira e manii noa ˈtu.”—Maseli 3:9, 10; MN.
Eaha râ te auraa e faahanahana i te Atua? E tia ia tatou ia faahanahana ia Iehova i teihea mau taoˈa rarahi? E nafea tatou ia na reira?
“E faahanahana ˈtu ia Iehova”
I roto i te mau Papai, te auraa mau o te taˈo Hebera matamua ra ka·vohdhʹ, i hurihia e hanahana, oia ïa “teiaharaa.” No reira, te faahanahanaraa i te hoê taata, o te hiˈoraa ïa ia ˈna mai te hoê taata mana, faahiahia, aore ra faufaa. Ua huri-atoa-hia te tahi atu taˈo Hebera yeqarʹ, oia hanahana, na roto i te mau parau ra “faufaa rahi” e “mau taoˈa faufaa rahi.” Te horoa atoa ra te taˈo Heleni ra ti·meʹ, tei hurihia “hanahana” i roto i te Bibilia, i te auraa o te faaturaraa, te faufaaraa, te faufaa-rahi-raa. No reira, te faahanahanaraa i te hoê taata, o te faatura-hohonu-raa ïa ia ˈna.
E tuhaa ê atu to te faahanahanaraa ia vetahi ê. E hiˈo anaˈe na i te aamu o te ati Iuda haapao maitai ra o Morekedai, e i te hoê mahana, ua faaite oia e te opuahia ra e taparahi i te Arii no Peresia i tahito ra, o Ahasueru. I muri iho, i to te arii faarooraa e aita o Moredekai i faahanahanahia no ta ˈna ohipa i rave, ua ani atura oia i to ˈna faatere hau nui ra o Hamana, e eaha te ohipa tano roa ˈˈe ia rave no te taata ta te arii i hinaaro i te faaturatura. Ua manaˈo o Hamana e o o ˈna te faahanahanahia, auê râ oia i te hape e! Ua parau atura o Hamana e e tia ia ahuhia teie taata i te “ahu arii” e ia parahi i nia i “te puaahorofenua ta te arii i mataro i te parahi.” Ua faaoti atura oia e: “Ia arataihia i nia i te puaahorofenua na roto i te aroâ o te oire ra, a pii haere ai na mua e, E na reirahia te taata ta te arii i hinaaro i te faaturatura.” (Esetera 6:1-9) I roto i teie hiˈoraa, te faahanahanaraa i te hoê taata, o te arue-atoa-raa ïa ia ˈna i mua ia vetahi ê, ia nehenehe oia e faatura-rahi-hia e te taata atoa.
Oia atoa, e piti tuhaa to te faahanahanaraa ia Iehova: te faatura-rahi-roa-raa ˈtu ia ˈna e te arue-atoa-raa ia ˈna i mua i te taata, na roto i te apitiraa e te tururaa i te ohipa e faaite i to ˈna iˈoa i mua i te taata.
“Ta oe ra mau taoˈa rarahi”—Eaha?
Ta tatou mau taoˈa rarahi, o to tatou ïa oraraa, to tatou taime, to tatou mau aravihi, e to tatou puai. Eaha ïa no ta tatou mau taoˈa materia? A hiˈo na e eaha ta Iesu i parau i to ˈna iteraa ˈtu i te hoê vahine ivi taoˈa ore i te tuuraa e piti lepeta haihai i roto i te afata faufaa a te hiero. Ua na ô oia e: “E rahi ta teie nei vahine ivi taoˈa ore i tuu i roto i ta ratou atoa ra . . . No roto hoi i ta ratou [te tahi atu feia horoa] pueraa taoˈa rahi roa ra ta ratou i tuu i roto i te taoˈa a te Atua, area teie nei vahine, ua hope roa a ˈna pue taoˈa rii i te tuuhia e ana i roto.” (Luka 21:1-4) Ua arue o Iesu i teie vahine ivi no to ˈna faaohiparaa i ta ˈna mau faufaa materia no te turu i te haamoriraa a Iehova.
Papu maitai ïa e i roto i te mau taoˈa rarahi i faahitihia e Solomona, te vai atoa ra ta tatou mau taoˈa materia. E te horoa ra te pereota ra “te oho matamua o ta oe atoa ra taoˈa ia tupu,” i te manaˈo e horoa i te mea maitai roa ˈˈe o ta tatou mau taoˈa rarahi, na Iehova.
Tera râ, nafea te horoaraa i te mau taoˈa materia e nehenehe ai e faahanahana i te Atua? Aita anei o ˈna i fatu aˈena i te mau mea atoa? (Salamo 50:10; 95:3-5) “No ǒ na mai [“ia oe,” MN] te mau mea atoa,” o ta te Arii ra o Davida ïa i faˈi i roto i ta ˈna pure rotahi ia Iehova. E no nia i te mau taoˈa rarahi ta ˈna e ta ta ˈna mau taata i horoa no te paturaa i te hiero, ua na ô o Davida e: “E na oe iho tei hopoihia ˈtu e matou nei.” (Paraleipomeno 1, 29:14) No reira, ia pûpû anaˈe tatou i te mau ô na Iehova, te faahoˈi noa ra ïa tatou i te mau mea ta ˈna i horoa mai na tatou, no te maitai o to ˈna mafatu. (Korinetia 1, 4:7) Tera râ, mai tei tapaohia mai nei, te faahanahanaraa ia Iehova, o te arue-atoa-raa ïa ia ˈna i mua i te aro o vetahi ê. E te faahanahana ra te mau taoˈa materia, o te faaohipahia ra no te faahaere i te haamoriraa mau i mua, i te Atua. Te vai ra te mau hiˈoraa maitatai roa i roto i te Bibilia, no nia i teie ravea e faahanahana ia Iehova.
Te mau hiˈoraa no mutaa iho
Tau 3 500 matahiti i teie nei, ia tae i te taime i faariro ai o Iehova i te sekene i roto i te medebara, ei vahi haamoriraa na te mau ati Iseraela, ua hinaarohia e rave rau mau taoˈa faufaa rahi i titauhia no te paturaa i faauehia mai e te Atua. Ua faaue atura o Iehova ia Mose e “o te taata i tia to ˈna aau, e hopoi mai oia i te ô na Iehova.” (Exodo 35:5) Te na ô faahou ra te aamu e: “E ua haere maira ratou, te taata atoa i tae to ˈna aau, te feia atoa i tia to ratou aau, ua hopoi maira ratou i te ô na Iehova, no te ohiparaa i te tiahapa amuiraa ra, e no te mau peu atoa no te reira ra, e no te mau ahu moˈa ra.” (Exodo 35:21) Inaha, ua rahi aˈe ta ratou mau ô horoa-noa-hia i tei hinaarohia no te ohipa e ua tia i te mau taata ia ‘ore e hopoi faahou mai’!—Exodo 36:5, 6.
E rave anaˈe na i te tahi atu hiˈoraa. I te naearaahia te tapao o te sekene e te raveraahia te mau faaineineraa no te paturaa i te hiero, ua horoa o Davida i ta ˈna iho ô rahi no te hiero, o ta ta ˈna tamaiti ra o Solomona e patu. Ua ani atoa oia ia vetahi ê ia apiti mai, e ua horoa mai te nunaa i te mau taoˈa rarahi na Iehova. E naeahia te hoo o te ario e te auro noa, tau 50 miria dala Marite i teie nei. “Oaoa roa aˈera te taata i te mea, ua horoa noa te taata [“i te mau ô,” MN].”—Paraleipomeno 1, 29:3-9; Paraleipomeno 2, 5:1.
‘Te mau ô horoa noa’ i to tatou nei tau
Nafea tatou ia fanaˈo i te oaoa e horoa noa i te mau ô i to tatou nei tau? Te ohipa faufaa roa ˈˈe e ravehia ra na te ao nei i teie nei tau, o te pororaa ïa i te Basileia e te faariroraa i te taata ei pǐpǐ. (Mataio 24:14; 28:19, 20; Ohipa 1:8) E ua maiti o Iehova i te horoa mai i te mau faufaa o te Basileia i nia i te fenua nei, e na ta ˈna mau Ite e haapao.—Isaia 43:10.
Papu maitai e e titauhia te moni no te aufau i te ohipa e ravehia ra e te mau Ite no Iehova i teie nei tau. Te titauhia ra te moni no te paturaa e te atuaturaa i te mau Piha no te Basileia, te mau Fare Tairururaa, te mau piha a te amaa, te mau fare neneiraa, e te mau fare o te Betela. Te vai ra te mau haamâuˈaraa no te neneiraa e te opereraa i te mau Bibilia e te mau papai niuhia i nia i te Bibilia na roto e rave rau mau reo. Nafea teie mau haamâuˈaraa i te pae faanahonahoraa ia aufauhia? Na roto ïa i te mau ô horoa-noa-hia!
Te rahiraa o te mau ô, no ǒ mai i te mau taata—mai te vahine ivi ta Iesu i mataitai na—e ere i te mea navai roa. No te mea aita ratou e hinaaro ra e ere i teie tuhaa o te faahanahanaraa ia Iehova, te horoa nei ratou maa tuhaa moni “i tei tia ia ratou ra,” e “e rahi atu â” atoa i te tahi mau taime—Korinetia 2, 8:3, 4.
“E horoa te taata atoa i ta ˈna i opua i roto i to ˈna aau; eiaha ma te nounou, e mai te mea e no te titau: o te taata horoa noa hoi [“ma te oaoa,” MN] ta te Atua e hinaaro,” o ta te aposetolo Paulo ïa i parau atu i te mau Kerisetiano no Korinetia. (Korinetia 2, 9:7) Te titau ra te horoa-noa-raa ma te oaoa i te faanahonaho-maitai-raa. Ua na ô o Paulo i to Korinetia e: “Ia tae te mahana matamua o te hebedoma ra, e vaiiho aˈe outou atoa e ati noa ˈˈe i te tahi pae moni i roto i te vairaa ra, ia au i ta te Atua haamanuïaraa ia ˈna ra, e ia tae atu vau ra, eiaha ei aufauraa i reira.” (Korinetia 1, 16:2) Oia atoa, mai ta ratou iho i faaoti e ma te horoa noa, e nehenehe te feia e hinaaro ra e pûpû i te mau ô no te turu i te ohipa a te Basileia i teie nei tau, e tuu i te hiti te tahi o ta ratou moni ohipa no taua fa ra.
Te haamaitai ra o Iehova i te feia e faahanahana ra ia ˈna
Noa ˈtu e eita te mau faufaa materia iho e aratai i te ruperuperaa i te pae varua, te hopoi maira râ te faaohiparaa ma te horoa maitai i ta tatou mau taoˈa rarahi—to tatou taime, to tatou puai, e ta tatou mau faufaa materia—no te faahanahana ia Iehova, i te mau haamaitairaa rarahi. No te mea te haapapu maira te Atua, na ˈna hoi te mau mea atoa, e: “Te taata horoa ra, e poria ïa; e tei pîpî i te pape ra, e pîpî-atoa-hia mai oia.”—Maseli 11:25.
I muri aˈe i te poheraa te Arii ra o Davida, ua faaohipa ta ˈna tamaiti ra o Solomona i te mau ô horoa noa ta to ˈna metua tane i haaputu, no te patu i te hoê hiero faahiahia roa mai ta Iehova i faaue. E a tapea noa ˈi o Solomona i to ˈna haapao maitai i roto i ta ˈna haamoriraa i te Atua, ua “parahi noa ihora Iuda raua o Iseraela ma te hau . . . mai Dana mai e tae noa ˈtura i Bere-seba, e hope roa aˈera to Solomona anotau.” (Te mau arii 1, 4:25) Ua î roa te mau fare vairaa taoˈa, ua î hoi te mau farii uaina e manii noa ˈtu—a ‘faahanahana [noa ˈi o Iseraela] ia Iehova i ta ratou ra mau taoˈa rarahi.’
I muri iho, ua parau o Iehova na roto i ta ˈna peropheta ra o Malaki, e: “E tamataraa te reira ia ˈu nei, te parau maira Iehova sabaota ra; i te oreraa vau i te iritiraa i te mau haamaramarama o te raˈi ra, a ninii atu ai i te taoˈa rahi roa ei maitai no outou.” (Malaki 3:10) Ua riro te ruperuperaa i te pae varua ta te mau tavini a Iehova e fanaˈo ra i teie nei tau, ei haapapuraa e ua tapea o te Atua i ta ˈna parau tǎpǔ.
Papu maitai e te oaoa ra o Iehova ia rave anaˈe tatou i ta tatou tuhaa no te faahaere i te mau faufaa o te Basileia i mua. (Hebera 13:15, 16) E te tǎpǔ ra oia e e turu oia ia tatou mai te peu e e tamau noa tatou ‘i te imi na mua i te basileia e te parau-tia na ˈna.’ (Mataio 6:33) Ma te oaoa rahi o te mafatu, e ‘faahanahana [anaˈe] ia Iehova i ta tatou mau taoˈa rarahi.’
[Tumu parau tarenihia i te api 28, 29]
Te mau ô no te turu i te haamoriraa mau
Ua fanaˈo te mau ati Iseraela i te haamaitairaa taa ê e horoa i te ô no te paturaa e te faaineineraa i te mau tauihaa o te mau fare i faataahia no te haamoriraa mau. Ua pûpû ratou i te mau taoˈa paturaa no te sekene e no ta ˈna mau tauihaa (Exodo 25:1-9; 35:4-9), “e ô aau tae . . . na Iehova” o tei tia hoi ia tapeahia no te mea “e taoˈa rahi hoi tei noaa, e hope roa te mau ohipa atoa i te oti, e e toe â.”—Exodo 35:20-29; 36:3-7.
I te tau o te arii ra o Ioasa, ua tuuhia i te uputa o te fare o Iehova te hoê afata faataahia no te farii i te mau ô no te mau ohipa rarahi no te tataˈîraa i te hiero. Ua hopoi maira te feia rarahi e te nunaa ma te oaoa “te taoˈa aufauhia ra,” maoti te reira i faaetaetahia ˈi te fare o te Atua e i hamanihia ˈi te mau taoˈa no te hiero.—Paraleipomeno 2, 24:4-14.
Ua horoa atoa te feia e ere i te ati Iseraela i te mau ô no te haamoriraa mau. I to Ezera e te toea ati Iuda faarueraa ia Babulonia no te hoˈi atu i Ierusalema i te matahiti 468 H.T.T., ua rave atoa ratou i te ario, te auro e te mau taoˈa, te hoê ô no te fare o te Atua i horoahia mai e te arii peresia ra o Aretehasaseta, to ˈna feia aˈo, to ˈna feia rarahi e te mau ati Iseraela no Babulonia.—Ezera 7:12-20; 8:24-30.
I roto i ta ratou taviniraa, ua farii o Iesu Mesia e ta ˈna mau aposetolo i te tauturu i te pae materia o tei pûpûhia mai na ratou ei ô. (Luka 8:1-3) Ua faaite iho â râ te mau Kerisetiano no Makedonia e no Ahaia i to ratou hinaaro ru e tauturu i to ratou mau taeae i vevehia; ua ‘oaoa hoi ratou i te tufa i ta ratou mau faufaa e o ratou, ma te hoê ô [eita e ore e e moni] no te feia veve i rotopu i te feia moˈa i vai na i Ierusalema.’—Roma 15:26.
E au ra e e rave rahi mau ati Iuda e mau peroseluto, o tei farii i te faaroo kerisetiano i Ierusalema i reira hoi to ratou haereraa mai no te Penetekose o te matahiti 33, o tei faaea tau taime i tera oire no te faahohonu atu â i to ratou ite no nia i te faaroo. Ia ore te tahi ia erehia, ua horoa ratou ma te aau tae i ta ratou mau faufaa ei ô; “ua amui-noa-hia na ratou atoa.” (Ohipa 4:32-37; a hiˈo atoa Ohipa 5:1-4.) I muri aˈe, ua rave te amuiraa no Ierusalema i te tufaraa maa i te mau mahana atoa na te mau vahine ivi veve. (Ohipa 6:1-3) Ua horoa o Paulo i te mau faaueraa no nia i te faaohiparaa i te moni i pûpûhia no te aupururaa i te mau vahine ivi o tei titau mau i te tauturu.—Timoteo 1, 5:9, 10.
Oia atoa, te fanaˈo faahou nei te mau Kerisetiano mau i teie mahana i te haamaitairaa taa ê e horoa i te mau ô no te turu i te haamoriraa a te Atua ra o Iehova. Te na reira nei ratou ma te aau tae, ia au i ta te aposetolo Paulo i papai: “E horoa te taata atoa i ta ˈna i opua i roto i to ˈna aau; eiaha ma te nounou, e mai te mea e no te titau: o te taata horoa noa hoi ma te oaoa ta te Atua e hinaaro.”—Korinetia 2, 9:7.