VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g95 8/6 api 23-25
  • Faaore i te hapa e e haamoe—Nafea?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Faaore i te hapa e e haamoe—Nafea?
  • A ara mai na! 1995
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Nafea Iehova ia faaore i te hapa
  • Nafea Iehova ia haamoe
  • Nafea tatou e nehenehe ai e faaore i te hapa e e haamoe ai
  • ‘A tamau noa i te faaore te tahi i ta te tahi hapa ma te aau tae’
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • O Iehova, e Atua o tei “ineine i te faaore i te hara”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Te hoê Atua tei “ineine i te faaore i te hara”
    A faafatata ˈtu ia Iehova
  • Te faaore ra anei outou i ta vetahi ê ra hapa mai ia Iehova e faaore mai i ta outou?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
Ite hau atu â
A ara mai na! 1995
g95 8/6 api 23-25

Ia au i te Bibilia

Faaore i te hapa e e haamoe—Nafea?

“E FAAORE HOI AU I TA RATOU HARA, E ORE AU E MANAˈO FAAHOU I TA RATOU INO.”—IEREMIA 31:34.

TE FAAITE nei teie mau parau ta te peropheta Ieremia i faahiti i te hoê ohipa faahiahia no nia i te aroha o Iehova: Ia faaore anaˈe o ˈna i te hapa, e haamoe o ˈna. (Isaia 43:25) Te parau faahou ra te Bibilia e: “Mai [Iehova] atoa i faaore i ta outou na, e na reira atoa outou.” (Kolosa 3:13) No reira ei mau kerisetiano e tia ia tatou ia pee i te huru faaoreraa hapa a Iehova.

Ua matara mai râ te tahi mau uiraa faufaa. Ia faaore anaˈe Iehova i te hapa, eita mau anei iho â o ˈna e haamanaˈo faahou i ta tatou mau hara? E ia faaore anaˈe tatou i te hapa, e tia anei ia tatou ia haamoe ia ore tatou e haamanaˈo faahou? E nehenehe anei e parau e aita tatou i faaore roa i te hapa mai te peu e aita tatou i faaore mai te reira te huru?

Nafea Iehova ia faaore i te hapa

Te titau ra te faaoreraa i te hapa i te faaoreraa i te inoino. Ia faaore anaˈe Iehova i te hapa, e faaore roa o ˈna.a Ua papai te papai salamo ra o Davida e: “E ore [Iehova] e tamau i te aˈo mai ia tatou, e ore hoi e vaiiho mârô i to ˈna riri e a muri noa ˈtu. Mai te hitia o te râ e taa ê i te tooa o te râ ra, o ta ˈna ia faataa-ê-raa i ta tatou mau hara ia tatou nei. Mai te aroha o te metua i ta ˈna ra mau tamarii, o to Iehova ïa aroha i te feia i mǎtaˈu ia ˈna ra.”—Salamo 103:9, 12, 13.

Ua faataa-atoa-hia te taatoaraa o te faaoreraa hapa a te Atua i roto i te Ohipa 3:19: “E teie nei, e tatarahapa outou, e e fariu mai, ia paraihia ta outou hara.” No roto mai te parau ra ‘paraihia’ i te hoê parau haa heleni (e·xa·leiʹpho) oia hoi te auraa “horoi, tinai.” (Hiˈo Apokalupo 7:17; 21:4.) Te faataa nei The New International Dictionary of New Testament Theology e: “Te manaˈo ta te parau haa i ǒ nei e faaite ra e peneiaˈe i te tahi atu vahi, o te haamaninaraa ïa i te hoê iri papairaa no te faaohipa faahou ([a faaau e te] ‘tumâraa i te hoê parau i papaihia’).” Ia tatarahapa anaˈe tatou i ta tatou mau hara, te horoi nei Iehova. O te auraa anei e eita o ˈna e haamanaˈo faahou i ta tatou mau hara? E hiˈo mai na tatou i te hoê hiˈoraa faatiahia i roto i te Bibilia.

I to te Arii Davida faaturiraa ia Bate-Seba e to ˈna tamataraa i te huna i muri iho na roto i te faanahoraa e ia pohe ta ˈna tane, ua afai o Iehova i te peropheta ra o Natana no te aˈo ia Davida. (Samuela 2, 11:1-17; 12:1-12) Eaha te faahopearaa? Ua tatarahapa o Davida ma te aau rotahi, e ua faaore Iehova i ta ˈna hara. (Samuela 2, 12:13; Salamo 32:1-5) Ua haamoe anei Iehova i ta Davida hara? Aita roa ˈtu! Ua papai o Gada e o Natana i muri iho i roto i te Bibilia i te taatoaraa o te ati tei tupu i roto i te Samuela 2 (tei papai-faaoti-hia i te matahiti 1040 hou to tatou nei tau) na mua noa ˈˈe i te poheraa o Davida.

No reira, mea faufaa noâ te aamu, aore ra te faahaamanaˈoraa o te mau hapa a Davida—e to ˈna tatarahaparaa e te faaoreraa mai Iehova i ta ˈna hapa—no te maitai o te feia taio i te Bibilia i teie mahana. (Roma 15:4; Korinetia 1, 10:11) Inaha, i te mea hoi e “te parau o [Iehova i roto i te Bibilia] ra, e tia ïa i te vairaa,” eita roa ˈtu e haamoehia te hara a Davida!—Petero 1, 1:25.

Nafea e nehenehe ai e parau e te tamâ nei Iehova i te parau i papaihia ia tatarahapa anaˈe tatou ma te aau rotahi i ta tatou hara? Nafea tatou e taa ˈi i te auraa o te mau parau a Iehova e: “E faaore hoi au i ta ratou hara, e ore au e manaˈo faahou i ta ratou ino”?—Ieremia 31:34.

Nafea Iehova ia haamoe

E ere te auraa o te parau haa hebera tatarahia na roto i te parau ra “e manaˈo” (te hoê ihoparau ra za·kharʹ) e haamanaˈo noa i te ohipa tahito. Ia au i te Theological Wordbook of the Old Testament, teie atoa te auraa e “faahiti, parau, faataa, faaite, faaraa, faahaamanaˈo, faahapa, faˈi.” Te na ô faahou ra te Theological Dictionary of the Old Testament e: “Inaha, fatata e te horoa pinepine nei te parau ra [za·kharʹ] i te manaˈo o te hoê ohipa aore ra ua tuati e te mau parau haa ohipa.” No reira, i to Iehova parauraa i to ˈna nunaa faaroo ore e e “manaˈo ai [o ˈna] i ta ratou hara,” te hinaaro ra o ˈna e parau e e ohipa o ˈna i nia ia ratou no te mea aita ratou i tatarahapa. (Ieremia 14:10) I te tahi aˈe pae, i to Iehova parauraa e, “E ore au e manaˈo faahou i ta ratou ino,” te haapapu maira o ˈna ia tatou e i te taime matamua e faaore ai o ˈna i ta tatou hapa, eita o ˈna e faahiti faahou mai no te pari, faahapa, aore ra faautua ia tatou.

Na roto i te arai o te peropheta Ezekiela, ua faataa o Iehova i te auraa e faaore e e haamoe o ˈna i te hapa: “Ia fariu maira te taata parau ino i te mau parau ino atoa na ˈna ra, e ua haapao i ta ˈu ra mau haapaoraa, e ua rave i te parau au e te mea tia, e ora ïa oia, e ore ïa e pohe. Te mau hara atoa ta ˈna i rave ra, e ore ïa e manaˈo-faahou-hia ˈtu ei hara na ˈna: i te parau-tia ta ˈna i rave ra, e ora ïa oia i te reira.” (Ezekiela 18:21, 22; 33:14-16) E, ia faaore anaˈe Iehova i te hapa a te hoê taata tei tatarahapa, te tumâ nei o ˈna i te parau i papaihia e te haamoe nei o ˈna, te auraa ïa e eita o ˈna e ohipa i nia i te hoê taata no te mau hara ta ˈna e rave a muri aˈe.—Roma 4:7, 8.

No te tiaraa taata hara, eita tatou e nehenehe e faaore roa i te hapa i roto i te hoê auraa tia mai ta Iehova e rave ra; mea teitei roa ˈˈe to ˈna mau manaˈo e to ˈna mau haerea i to tatou nei. (Isaia 55:8, 9) I roto i teihea faito e nehenehe ai tatou e faaore e e haamoe ma te manaˈo tia ia hapa mai vetahi ê i nia ia tatou?

Nafea tatou e nehenehe ai e faaore i te hapa e e haamoe ai

Te faaitoito nei te Ephesia 4:32 e: “Te faaore hoi i te hara te tahi e te tahi.” Ia au i te taata papai titionare ra o W. E. Vine, te auraa o te parau heleni ra (kha·riʹzo·mai) faataahia na roto i te parau ra “te faaore hoi i te hara” oia hoi “faaite i te hamani maitai ma te ore e titauhia mai.” Mai te peu e e mea haihai te mau hapa tei ravehia i nia ia tatou, e ere i te mea fifi roa no tatou ia faaore atu. E nehenehe tatou e farii i te mau paruparu o vetahi ê ia haamanaˈo anaˈe tatou e e taata tia ore atoa tatou. (Kolosa 3:13) Ia faaore anaˈe tatou i te hapa, e faaore tatou i te inoino, e ore ïa to tatou taairaa e te taata hapa e faainohia e a muri noa ˈtu. Peneiaˈe eita e haamanaˈo-faahou-hia te mau huru hapa haihai atoa.

E nafea râ tatou, mai te peu e e rave vetahi ê i te hara ino i nia ia tatou, o tei faaino roa ia tatou? I roto i te mau tupuraa rahi, mai te taatiraa tino fetii, te maferaraa, e ua fatata roa i te taparahihia, e titau te faaoreraa i te hapa e rave rau tuhaa. E parau mau iho â te reira mai te peu e aita te taata hara i faˈi i ta ˈna hapa, aita i tatarahapa, e aita i ani e ia faaorehia ta ˈna hapa.b (Maseli 28:13) Eita o Iehova iho e faaore i te hapa a te feia rave hara tei ore i tatarahapa, e te etaeta. (Hebera 6:4-6; 10:26) Mai te peu e mea hohonu te pepe, eita roa ˈtu tatou e manuïa i te tatara i te ohipa i tupu mai roto mai i te feruriraa. Tera râ, te tamahanahanahia nei tatou e te haapapuraa e i roto i te ao apî i mua nei, “e ore hoi tei mutaaihora e manaˈohia, e ore e faatupu-faahou-hia i roto i te aau.” (Isaia 65:17; Apokalupo 21:4) I reira eita ïa tatou e mauiui hohonu aore ra e oto faahou mai ta tatou e ite nei i teie nei no te mau mea atoa ta tatou e haamanaˈo.

I roto i te tahi mau tupuraa e tia paha ia tatou ia rave i te tahi mau faanahoraa no te faatitiaifaro i te mau fifi, peneiaˈe na roto i te paraparauraa ˈtu i te taata hara, na mua ˈˈe tatou e faaore ai i te hapa. (Ephesia 4:26) Na roto i teie raveraa e faaafarohia ˈi te mau taa-ore-raa, e anihia ˈi ia farii mai i te tatarahapa tano, e e faaorehia ˈi te hapa. Eaha ïa no nia i te haamoeraa? Eita tatou e nehenehe e haamoe roa i te ohipa i tupu, e nehenehe râ tatou e faaore i te hapa oia hoi eita tatou e faahapa noa i te taata hara aore ra e faahiti faahou i te ohipa i tupu i te tahi mau taime a muri aˈe. Eiaha tatou e faatia haere i te reira ia vetahi ê, eiaha atoa tatou e ape roa i te taata hara. E tia râ paha ia vaiiho i te tahi area taime ia afaro mai to tatou taairaa e te taata hara, e eita paha tatou e faatupu i te hoê â taairaa mai na mua ˈˈe.

E hiˈo mai na tatou i te hoê faahohoˈaraa: Peneiaˈe ua faaite outou i te hoê ohipa omoe tei tupu i nia ia outou iho i te hoê hoa ta outou i tiaturi, e faaroo atura outou i muri iho e ua faaite o ˈna ia vetahi ê, o tei haapeapea roa aore ra tei haamauiui roa ia outou. E faahapa outou ia ˈna i to ˈna faaiteraa i te reira, e ua haapeapea roa o ˈna; e ani o ˈna i te tatarahapa e ia faaore i ta ˈna hapa. Ma te faaroo i ta ˈna parau otoheraa ma te aau rotahi, e turaihia to outou mafatu ia faaore i ta ˈna hapa. E haamoe ohie anei outou i te ohipa i tupu? Eita ïa; e mea papu e e haapao maitai outou i teie nei no nia i to outou tiaturiraa ia ˈna no a muri aˈe. E faaore râ outou i ta ˈna hara; eita outou e tamau noa i te na nia iho noa. Eita outou e faatupu noa i te inoino, eita atoa e faatia i te reira ia vetahi ê. E ere râ paha outou i te mea piri roa ia ˈna i teie nei mai na mua ˈˈe, e tia râ ia outou ia here ia ˈna i te mea e e taeae kerisetiano o ˈna no outou.—A faaau e te Maseli 20:19.

E nafea râ mai te peu e noa ˈtu ta outou mau tutavaraa no te faatitiaifaro i te mau fifi, eita te taata hara e farii e ua hara o ˈna e e ani i te tatarahapa? E nehenehe anei outou e faaore i te hapa ma te faaore i te inoino? Te faaoreraa i te hapa a vetahi ê e ere ïa te auraa e te farii nei aore ra te faaiti nei tatou i te ohipa ta ratou i rave. E ohipa teimaha roa te inoino no te amo; e nehenehe te reira e haapeapea roa i to tatou mau manaˈo, eita tatou e vai faahou i roto i te hau. Ma te tiai i te hoê parau otoheraa aita roa ˈtu i faahitihia, e rahi roa ˈtu â tatou i te hepohepo. Oia mau, maoti te taata tei rave i te hara i nehenehe ai tatou e haavî i to tatou mau manaˈo horuhoru. No reira, e tia ia tatou ia faaore i te hapa a vetahi ê, aore ra e faaore i te inoino, e ere noa no to ratou maitai no tatou atoa râ ia tamau tatou i te ora ma te ore e haapeapeahia e te inoino.

E ere i te mea ohie noa te faaoreraa i te hara a vetahi ê. Mai te peu râ e te vai ra te tatarahaparaa ma te aau rotahi, e nehenehe tatou e tamata i te pee i te hiˈoraa o Iehova e faaore ra i te hapa. Ia faaore anaˈe o ˈna i te hapa a te feia rave hara, te faaore nei o ˈna i te inoino—te tumâ nei o ˈna i te parau i papaihia e te haamoe nei o ˈna, oia hoi eita o ˈna e faahapa ia ratou no ta ratou mau hara a muri aˈe. E nehenehe atoa tatou e faaore i te inoino ia tatarahapa anaˈe te taata hara. Te vai nei râ te mau tupuraa aita tatou e titauhia ra e faaore i te hapa. Aita roa ˈtu e faahepohia ra i te feia tei hamani-ino-hia ma te tia ore aore ra ma te taehae ia faaore i te hapa a te hoê taata rave hara aita e tatarahapa ra. (A faaau e te Salamo 139:21, 22.) I roto râ i te rahiraa o te mau tupuraa ia hara vetahi ê i nia ia tatou, e nehenehe tatou e faaore i ta ratou hapa ma te faaore i te inoino, e e nehenehe tatou e haamoe ma te ore e faahapa i to tatou mau taeae a muri aˈe.

[Nota i raro i te api]

a Hiˈo i te tumu parau “Ia au i te Bibilia: Mai te aha te rahi o te faaoreraa hara a te Atua? i roto i te A ara mai na! no te 8 no titema 1993, mau api 24-25.

b Te parau nei te buka ra Insight on the Scriptures, Tuhaa 1, api 862 e: “Aita e faahepohia ra i te mau kerisetiano ia faaore i te hapa a te feia e rave nei i te hara tairoiro, ma te hinaaro mau e ma te ore e tatarahapa. Ua riro mai ratou ei mau enemi no te Atua.”—Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Hohoˈa i te api 23]

Iosepha e to ˈna mau tuaana

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono