VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w98 15/11 api 10-15
  • Te haereraa e te Atua—Te mau taahiraa avae matamua

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te haereraa e te Atua—Te mau taahiraa avae matamua
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Mea faufaa roa te ite papu
  • Na taahiraa avae faufaa e piti—Te pûpûraa ia ˈna iho e te bapetizoraa
  • Te peeraa i te mau taahiraa avae o Iesu
  • A tiaturi i te Atua no te turu mai ia outou
  • E haere anei outou e te Atua?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2005
  • A faariro na ei tapao na oe te taviniraa i te atua e a muri noa ˈtu
    Te ite e aratai i te ora mure ore
  • ‘E haere e faariro i te taata ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou’
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2006
  • Te bapetizoraa e to outou taairaa e te Atua
    Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
w98 15/11 api 10-15

Te haereraa e te Atua—Te mau taahiraa avae matamua

“E haafatata ˈtu i te Atua, e na ˈna e haafatata mai ia outou na.”—IAKOBO 4:8.

1, 2. No te aha outou e parau ai e e haamaitairaa rahi te taviniraa ia Iehova?

UA MAUIUI na te tahi taata i roto i te fare tapearaa tau matahiti i te maoro. I muri iho, ua titauhia oia i mua i te arii o te fenua. Ua tupu oioi noa te mau ohipa. Ua riro taue atura taua taata i tapeahia ra ei tavini no te arii puai roa ˈˈe i taua tau ra i nia i te fenua nei. Ua tuuhia te taata i tapeahia na i nia i te hoê tiaraa hopoia rahi e te hanahana faahiahia mau. Te haere ra ïa o Iosepha—te taata i taamuhia na te avae i te fǐfǐ—i teie nei e te hoê arii!—Genese 41:14, 39-43; Salamo 105:17, 18.

2 I teie mahana, e nehenehe te taata e riro ei tavini no te hoê taata rahi aˈe ia Pharao no Aiphiti. Te titau maira Tei Teitei ra o te ao taatoa nei ia tatou paatoa ia tavini ia ˈna. Auê ïa haamaitairaa faahiahia roa ia na reira e ia faatupu i te hoê taairaa piri roa e o Iehova, te Atua mana hope! I roto i te mau Papai, ua taaihia te mana hanahana e te unauna oia atoa te hau, te nehenehe, e te au maitai ia ˈna. (Ezekiela 1:26-28; Apokalupo 4:1-3) Te itehia ra te here i roto i ta ˈna mau raveraa atoa. (Ioane 1, 4:8) Eita roa ˈtu oia e haavare. (Numera 23:19) E eita roa ˈtu o Iehova e riro ei tumu e inoino ai te feia e ore e taiva ia ˈna. (Salamo 18:25) Na roto i te faaauraa ˈtu i ta ˈna mau titauraa tia, e nehenehe tatou e fanaˈo i teie nei i te oraraa oaoa e te faufaa mau, e i te ora mure ore i mua nei. (Ioane 17:3) Aita hoê aˈe arii taata e pûpû ra i te tahi mea mai taua mau haamaitairaa e mau faufaa taa ê ra.

3. Nafea to Noa ‘haereraa e te Atua mau’?

3 E mea maoro aˈenei, ua faaoti te patereareha ra o Noa e ora ia au i te hinaaro o te Atua e ta ˈna opuaraa. Teie ta te Bibilia e parau ra no nia ia ˈna: “E taata hau Noa i te parau-tia e te piˈo ore i to ˈna ra ui: e ua [“haere o Noa e te Atua mau,” MN].” (Genese 6:9) Parau mau, aita o Noa i haere e o Iehova i roto i te hoê auraa pae tino, i te mea hoi e aita e taata i “ite [“aˈenei,” MN] i te Atua.” (Ioane 1:18) Ua haere râ o Noa e te Atua na roto i te raveraa i ta te Atua i faaue ia ˈna ia rave. No te mea e ua pûpû o Noa i to ˈna ora no te rave i te hinaaro o Iehova, ua fanaˈo oia i te hoê taairaa mahanahana e te piri roa e te Atua Mana hope. Mai ia Noa, tau mirioni taata i teie mahana o te ‘haere nei e te Atua’ na roto i te oraraa ia au i te mau aˈoraa e te mau faaueraa a Iehova. Nafea te hoê taata e haamata ˈi i te na reira?

Mea faufaa roa te ite papu

4. Nafea o Iehova e haapii ai i to ˈna nunaa?

4 No te haere e o Iehova, e tia ia tatou ia ite na mua o vai o ˈna. Ua tohu te peropheta Isaia e: “E riro ia tae i te mau mahana hopea ra, e faatiahia te mouˈa ra o te fare o Iehova i nia i te tupuai mouˈa, e faateiteihia ïa i nia ˈˈe i te mau aivi; e tairuru atoa mai te mau etene atoa ra i reira. E rave rahi te taata e haere ma te parau e, E haere mai, e haere tatou i nia i te mouˈa o Iehova, i te fare o te Atua o Iakoba; e na ˈna e haapii mai i ta ˈna haapaoraa, e haere tatou na te eˈa ta ˈna e faaite maira. I na Ziona ˈtu hoi te ture i te revaraa ˈtu, e te parau a Iehova, i na Ierusalema ˈtu ïa.” (Isaia 2:2, 3) Oia, e nehenehe tatou e tiaturi e e haapii o Iehova i te feia atoa e imi ra i te haere na to ˈna mau eˈa. Ua horoa mai o Iehova i ta ˈna Parau, te Bibilia, e te tauturu maira oia ia maramarama tatou i te reira. Te na reira nei oia na roto i te arai o “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mataio 24:45-47) Te faaohipa ra o Iehova i “te tavini haapao maitai” no te horoa i te haapiiraa i te pae varua na roto i te mau papai i niuhia i nia i te Bibilia, te mau putuputuraa Kerisetiano, e te faanahoraa o te haapiiraa Bibilia tamoni ore i te fare o te taata. Te tauturu atoa ra te Atua ia maramarama to ˈna nunaa i ta ˈna Parau na roto i te arai o to ˈna varua moˈa.—Korinetia 1, 2:10-16.

5. No te aha e mea faufaa roa te parau mau a te Bibilia?

5 Noa ˈtu e aita tatou e hoo maira i te parau mau a te Bibilia, e mea faufaa roa râ te reira. A haapii ai tatou i te Parau a te Atua, e ite tatou i te mau mea no nia i te Atua iho—to ˈna iˈoa, to ˈna huru, ta ˈna opuaraa, e ta ˈna huru raveraa i nia i te taata. E ite atoa tatou i te mau pahonoraa o te faatiamâ, i te mau uiraa faufaa roa o te oraraa: No te aha tatou i poietehia ˈi? No te aha te Atua e faatia ˈi i te mauiui? Eaha te tupu a muri aˈe? No te aha tatou e ruau ai e e pohe ai? E ora anei to muri mai i te pohe? Hau atu â, e ite tatou eaha ta te Atua e hinaaro maira ia tatou, oia hoi nafea tatou ia haere e mauruuru roa mai ai oia ia tatou. E ite tatou e mau titauraa au noa ta ˈna e mea faufaa roa ia ora tatou ia au i te reira. Ia ore te Atua e haapii mai, eita roa ˈtu ïa e taa ia tatou taua mau mea ra.

6. E turai te ite papu o te Bibilia ia tatou ia pee i teihea eˈa?

6 Mea puai te parau mau a te Bibilia e te turai ra te reira ia tatou ia taui i to tatou oraraa. (Hebera 4:12) Hou tatou a ite ai i te mau Papai, ua nehenehe noa ïa tatou e haere ia au i “ta to teie nei ao ra.” (Ephesia 2:2) Tera râ, te faataa maitai maira te ite papu a te Parau a te Atua i te hoê eˈa taa ê no tatou ‘ia au hoi to tatou haerea [“ia Iehova,” MN] i te mau mea atoa e mauruuru ai oia ra.’ (Kolosa 1:10) Auê ïa te oaoa ia rave tatou i te mau taahiraa avae matamua no te haere e o Iehova, te Taata teitei roa ˈˈe i te ao taatoa nei!—Luka 11:28.

Na taahiraa avae faufaa e piti—Te pûpûraa ia ˈna iho e te bapetizoraa

7. A haapii ai tatou i te Parau a te Atua, eaha te parau mau no nia i te aratairaa a te taata o te ite-papu-hia?

7 A rahi noa ˈi to tatou maramarama no nia i te Bibilia, e haamata tatou i te hiˈopoa i te mau ohipa a te taata nei e i to tatou iho oraraa na roto i te haamaramaramaraa pae varua a te Parau a te Atua. Te ite-papu-hia ra ïa te hoê parau mau faufaa. Ua faahitihia taua parau mau ra e mea maoro aˈenei e te peropheta Ieremia, i to ˈna papairaa e: “Ua ite hoi au, e Iehova, e ere tei te taata iho to ˈna haerea; e ere hoi tei taua taata e haere ra i te haapao i to ˈna taahiraa.” (Ieremia 10:23) Te hinaaro nei tatou pauroa—te taata nei—i te aratairaa a te Atua.

8. (a) Na te aha e turai ra i te taata ia pûpû ia ratou no te Atua? (b) Eaha te pûpûraa Kerisetiano?

8 Te turai ra te taaraa i teie ohipa faufaa ia tatou ia imi i te aratairaa a Iehova. E te turai ra te here no te Atua ia tatou ia pûpû i to tatou ora no ˈna. Te pûpûraa i to tatou ora no te Atua, o te haafatataraa ˈtu ïa ia ˈna na roto i te pure e te tǎpǔraa i te faaohipa i to tatou ora no te tavini ia ˈna e no te haere na to ˈna mau eˈa ma te haapao maitai. Ia na reira tatou, te pee ra ïa tatou i te hiˈoraa o Iesu, o tei pûpû ia ˈna iho no Iehova ma te faaotiraa papu e rave i te hinaaro o te Atua.—Hebera 10:7.

9. No te aha te mau taata e pûpû ai i to ratou ora no Iehova?

9 Aita roa ˈtu te Atua ra o Iehova e faahepo ra i te hoê taata ia pûpû ia ˈna no ˈna. (A faaau e te Korinetia 2, 9:7.) Hau atu â, aita te Atua e hinaaro ra e ia pûpû te hoê taata i to ˈna ora No ˈna no te tahi noa horuhoruraa poto. Hou oia a bapetizohia ˈi, e tia i te hoê taata ia riro aˈena ei pǐpǐ, e te titau ra te reira i te mau tutavaraa haavare ore ia noaa mai te ite. (Mataio 28:19, 20) Ua taparu o Paulo i te feia i bapetizo-aˈena-hia ia ‘pûpû atu ratou i to ratou mau tino ei tusia ora, e te moˈa, e te au hoi i te Atua ra, [te hoê taviniraa moˈa ma to] ratou [feruriraa].’ (Roma 12:1; MN) Mea na roto atoa ïa i te faaohiparaa i to tatou feruriraa e pûpû ai tatou ia tatou no te Atua ra o Iehova. I muri aˈe i te iteraa eaha te titauhia ra e i te feruri-maite-raa i te reira, ua ineine ïa tatou i te pûpû i to tatou ora no te Atua ma te oaoa.—Salamo 110:3.

10. Nafea te pûpûraa ia ˈna iho e taaihia ˈi i te bapetizoraa?

10 I muri aˈe i te haafatataraa ˈtu i te Atua tatou anaˈe na roto i te pure no te faaite i ta tatou faaotiraa e haere na to ˈna mau eˈa, e rave ïa tatou i te taahiraa avae i muri iho. E faaite tatou i mua i te taata e ua pûpû tatou ia tatou na roto i to tatou bapetizoraa i roto i te pape. E faaiteraa ïa teie i mua i te taata e ua euhe tatou e rave i te hinaaro o te Atua. I te haamataraa o ta ˈna taviniraa i nia i te fenua, ua bapetizohia o Iesu e Ioane, o tei riro ïa ei hiˈoraa no tatou. (Mataio 3:13-17) I muri iho, ua faaue o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia faariro i te taata ei pǐpǐ e ia bapetizo ia ratou. No reira, e mau taahiraa avae faufaa roa ïa te pûpûraa ia ˈna iho e te bapetizoraa no te hoê taata e hinaaro ra e haere e o Iehova.

11, 12. (a) Nafea te bapetizoraa e nehenehe ai e faaauhia i te hoê faaipoiporaa? (b) Eaha te faaauraa e nehenehe e hutihia mai i rotopu i to tatou taairaa e o Iehova e te taairaa i rotopu i te hoê tane e ta ˈna vahine?

11 E au rii te riroraa mai ei pǐpǐ pûpûhia e bapetizohia na Iesu Mesia, i te faaipoiporaa. I roto e rave rahi fenua, mea rahi te mau taahiraa avae e ravehia na mua ˈˈe i te mahana faaipoiporaa. E farerei te hoê tane e te hoê vahine, e haamatau raua, e e here atu ai te tahi i te tahi. I muri iho, e momoˈa raua. E faaite te faaipoiporaa i te taata eaha ta raua iho i faaoti—oia hoi e faaipoipo e e ora amui atu ai ei tane e ei vahine faaipoipo. Na te faaipoiporaa ïa e tapao i mua i te taata i te haamataraa o taua taairaa taa ê ra. E tapao taua taio mahana ra i te haamataraa o te faaipoiporaa. No te bapetizoraa atoa ïa, e tapao te reira i te haamataraa o te hoê oraraa pûpûhia no te haere ma te hoê taairaa taa ê e o Iehova.

12 E rave anaˈe na i te tahi atu faaauraa. I muri aˈe i to raua mahana faaipoiporaa, e tia i te here i rotopu i te tane e ta ˈna vahine ia rahi e ia paari mai. Ia piri roa ˈtu â te tahi i te tahi, e tia i na hoa faaipoipo toopiti ia tutava i te tapea maite e i te haapaari i to raua taairaa ma te miimii ore. Noa ˈtu e eita tatou e faaipoipo i te Atua, e tia ia tatou ia rohi, i muri aˈe i to tatou bapetizoraa, i te tapea maite i te hoê taairaa piri roa e o Iehova. Te ite maira e te mauruuru ra oia i ta tatou mau tutavaraa no te rave i to ˈna hinaaro e te haafatata maira oia ia tatou. “E haafatata ˈtu i te Atua,” o ta te pǐpǐ Iakobo ïa i papai, “e na ˈna e haafatata mai ia outou na.”—Iakobo 4:8.

Te peeraa i te mau taahiraa avae o Iesu

13. No te haere e te Atua, e tia ia tatou ia pee i to vai hiˈoraa?

13 No te haere e o Iehova, e tia ia tatou ia pee i te hiˈoraa i vaiihohia mai e Iesu Mesia. Teie ta te aposetolo Petero i papai: “I parauhia ˈi hoi outou; i pohe atoa hoi te Mesia iho no outou; e ua vaiiho hoi i te [“hoê hiˈoraa,” MN] na outou, ia pee outou i to ˈna taahiraa avae.” (Petero 1, 2:21) I te mea hoi e e taata tia roa o Iesu e e feia tia ore tatou, eita ïa ta tatou e nehenehe e pee i to ˈna hiˈoraa ma te hape ore. Noa ˈtu râ, te hinaaro ra o Iehova ia rave tatou i tei maraa ia tatou. E hiˈo mai ïa tatou e pae tuhaa o te oraraa o Iesu e o ta ˈna taviniraa te tia hoi i te mau Kerisetiano pûpûhia ia tutava i te pee.

14. Eaha te titauhia no te ite i te Parau a te Atua?

14 Ua ite o Iesu i te Parau a te Atua ma te papu e te hohonu. I roto i ta ˈna taviniraa, ua faahiti pinepine o Iesu i te mau Papai Hebera. (Luka 4:4, 8) Parau mau, ua faahiti atoa te mau raatira faaroo iino i taua tau ra, i te mau Papai. (Mataio 22:23, 24) Te vahi taa ê râ, oia ïa ua taa ia Iesu te auraa o te mau Papai, e ua faaohipa oia i te reira i roto i to ˈna oraraa. Aita noa oia i ite i te Ture, i to ˈna atoa râ auraa tumu. A pee ai tatou i te hiˈoraa o te Mesia, e tia atoa ia tatou ia tutava e ia maramarama tatou i te Parau a te Atua, ia taa ia tatou to ˈna auraa tumu. Ia na reira tatou, e nehenehe ïa tatou e riro mai ei mau rave ohipa fariihia e te Atua, o te nehenehe e ‘tufa maitai i te parau mau.’—Timoteo 2, 2:15.

15. Nafea to Iesu horoaraa i te hiˈoraa e paraparau no nia i te Atua?

15 Ua paraparau o Iesu Mesia ia vetahi ê no nia i to ˈna Metua i te raˈi. Aita o Iesu i tapea i to ˈna ite i te Parau a te Atua na ˈna noa. Ua pii to ˈna mau enemi ia ˈna “E Rabi,” no te mea i te mau vahi atoa ta ˈna i haere, ua paraparau oia ia vetahi ê no nia ia Iehova e i Ta ˈna mau opuaraa. (Mataio 12:38) Ua poro o Iesu i mua i te taata i roto i te hiero, te mau sunago, te mau oire, e i te mataeinaa. (Mareko 1:39; Luka 8:1; Ioane 18:20) Ua haapii oia ma te aroha e te hamani maitai, ma te faaite i te here no te feia ta ˈna i tauturu. (Mataio 4:23) E ite mai atoa te feia e pee i te hiˈoraa o Iesu, i te mau vahi e te mau ravea e rave rahi no te haapii ia vetahi ê no nia i te Atua ra o Iehova e i ta ˈna mau opuaraa faahiahia mau.

16. Mai te aha te taairaa o Iesu e te mau hoa haamori ia Iehova?

16 Mea piri roa o Iesu i te feia e haamori ra ia Iehova. A paraparau ai o Iesu i te mau nahoa taata i te hoê taime, ua haere maira to ˈna metua vahine e to ˈna mau taeae e ere i te Kerisetiano e paraparau ia ˈna. Te faatia ra te Bibilia e: “Ua parau atura te hoê ia ˈna, inaha, Te tia noa aˈera to metua vahine e to mau taeae i rapae au, te hinaaro ra i te parau mai ia oe. Ua parau maira râ oia i tei parau atu ia ˈna ra, na ô maira, O vai to ˈu metua vahine, e o vai hoi to ˈu mau taeae? Ua tohu atura oia i tana rima i te mau pǐpǐ na ˈna ra, ua na ô maira, A hiˈo na i to ˈu metua vahine e i to ˈu mau taeae. O tei haapao i te hinaaro o tau Metua i te ao ra, o to ˈu ïa taeae, o to ˈu ïa tuahine, e o to ˈu ïa metua vahine.” (Mataio 12:47-50) E ere ïa te auraa e ua faarue o Iesu i to ˈna utuafare, inaha te haapapu maira te mau ohipa i tupu i muri iho e aita oia i na reira. (Ioane 19:25-27) Te haamatara maira râ teie aamu i te here o Iesu no te mau hoa faaroo. I teie mahana atoa, te imi ra te feia e haere ra e te Atua i te faahoa i te tahi atu mau tavini a Iehova e te rahi ra to ratou here no ratou.—Petero 1, 4:8.

17. Eaha te manaˈo o Iesu no nia i te raveraa i te hinaaro o to ˈna Metua i te raˈi, e nafea te reira ia ohipa i nia ia tatou?

17 Na roto i te raveraa i te hinaaro o te Atua, ua faaite o Iesu i te here no to ˈna Metua i te raˈi. Ua auraro o Iesu ia Iehova i roto i te mau mea atoa. Teie ta ˈna i parau: “Teie ta ˈu maa, o te haapao i to ˈna hinaaro o to tei tono mai ia ˈu nei, e te faaoti i ta ˈna ohipa.” (Ioane 4:34) Ua parau atoa te Mesia e: “Aore hoi au i faaea i te rave i te mea e mauruuru ai [te Atua] ra.” (Ioane 8:29) No to ˈna here rahi i to ˈna Metua i te raˈi, “ua faahaehaa oia ia ˈna iho, i te haapao-maite-raa e tae noa ˈtura i te pohe i te pohe [“i nia i te pou haamauiuiraa,” MN] ra.” (Philipi 2:8) Ua haamaitai aˈera o Iehova ia Iesu, ma te faateitei ia ˈna i te hoê tiaraa mana e te hanahana i muri noa mai ia Iehova iho. (Philipi 2:9-11) Mai ia Iesu, te faaite ra tatou i to tatou here no te Atua na roto i te auraroraa i ta ˈna mau faaueraa e na roto i te raveraa i to ˈna hinaaro.—Ioane 1, 5:3.

18. Nafea to Iesu horoaraa i te hiˈoraa no nia i te pure?

18 E taata pure o Iesu. Ua pure oia i to ˈna bapetizoraahia. (Luka 3:21) Hou oia a maiti ai i ta ˈna 12 aposetolo, ua pure oia i te rui taatoa. (Luka 6:12, 13) Ua haapii o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ nafea ia pure. (Luka 11:1-4) I te rui hou to ˈna poheraa, ua pure oia no ta ˈna mau pǐpǐ e o ratou atoa. (Ioane 17:1-26) Ua riro te pure ei tuhaa faufaa o te oraraa o Iesu, ia na reira atoa ïa i roto i to tatou oraraa, i te mea hoi e mau pǐpǐ tatou na ˈna. Auê ïa haamaitairaa taa ê e paraparau i te Arii Mana hope na roto i te pure! Hau atu â, te pahono ra o Iehova i te mau pure, no te mea ua papai o Ioane e: “Teie taua taiâ ore no tatou i noaa ia ˈna ra, ia ani noa ˈtu tatou i te mau mea atoa i au ia ˈna ra, te faaroo maira ïa oia ia tatou. E te ite nei tatou e te faaroo maira oia ia tatou i te mau mea atoa ta tatou i ani atu, ua ite tatou e e roaa ia tatou ta tatou i ani atu ia ˈna ra.”—Ioane 1, 5:14, 15.

19. (a) Eaha te mau huru maitatai o Iesu te tia ia tatou ia pee? (b) Nafea tatou e faufaahia ˈi i te haapiiraa i te oraraa o Iesu e ta ˈna taviniraa?

19 E mea rahi te mau mea e haapii ia hiˈopoa-maitai-hia te oraraa o Iesu Mesia e ta ˈna taviniraa! A feruri na i te mau huru maitatai ta ˈna i faaite: te here, te aroha, te hamani maitai, te puai, te faito noa, te manaˈo tia, te haehaa, te itoito, e te miimii ore. Rahi noa ˈtu â tatou i te haapii no nia ia Iesu, rahi noa ˈtu â ïa to tatou hinaaro e riro ei mau pǐpǐ haapao maitai na ˈna. E haafatata atoa te ite no nia ia Iesu, ia tatou ia Iehova. Inaha, ua riro o Iesu ei hiˈoraa tia roa o to ˈna Metua i te raˈi. No te mea hoi e mea piri roa o ˈna ia Iehova, ua nehenehe oia e parau e: “O tei hiˈo mai ia ˈu ra, ua hiˈo ïa i te Metua.”—Ioane 14:9.

A tiaturi i te Atua no te turu mai ia outou

20. Nafea e noaa ˈi ia tatou te tiaturi ia haere e o Iehova?

20 Ia haamata te mau tamarii i te haapii i te haere, e ere to ratou mau taahiraa avae i te mea papu. Nafea ratou e haapii ai i te haere ma te tiaturi papu? Na roto ïa i te haamatauraa e i te tamau-maite-raa. Te tutava nei te feia e haere ra e o Iehova i te haere ma te tiaturi papu. Te titau atoa ra te reira i te taime e te tamau-maite-raa. Ua faataa o Paulo i te faufaaraa ia tamau maite i te haere e te Atua, i to ˈna papairaa e: “Te parau maitai atu nei â matou ia outou, e te mau taeae, e te aˈo atu nei ia outou i te Fatu ra ia Iesu, e mai ta outou i ite aˈenei ia matou i te huru o to outou haerea e au ai i te Atua, ia rahi atu â to outou na reira.”—Tesalonia 1, 4:1.

21. A haere ai tatou e o Iehova, eaha te mau haamaitairaa ta tatou e nehenehe e fanaˈo?

21 Mai te peu e ua pûpû taatoa tatou ia tatou no te Atua, e tauturu ïa oia ia tatou ia haere tamau noa e o ˈna. (Isaia 40:29-31) Aita hoê aˈe mea ta teie nei ao e pûpû mai e nehenehe e faito atu i te mau haamaitairaa ta ˈna e horoa ra na te feia e haere ra na to ˈna mau eˈa. Na ˈna ‘i faaite ia tatou i te mea e maitai ai tatou ra; o tei aratai ia tatou na te eˈatia maitai ia haere tatou ra. E ia faaroo mau tatou i ta ˈna mau faaueraa, e riro ïa to tatou [hau] mai te pape pue ra, e ta tatou [parau-tia] mai te are moana ra.’ (Isaia 48:17, 18; MN) Na roto i te fariiraa i te titau-manihini-raa e haere e te Atua e te na reiraraa ma te haapao maitai, e fanaˈo ïa tatou i te hau e o ˈna e a muri noa ˈtu.

Nafea outou ia pahono?

◻ No te aha e haamaitairaa taa ê ia haere e te Atua mau?

◻ No te aha e mau taahiraa avae matamua te haapiiraa, te pûpûraa ia ˈna iho, e te bapetizoraa no te haere e te Atua?

◻ Nafea tatou ia pee i te mau taahiraa avae o Iesu?

◻ Nafea tatou e ite ai e e turu mai o Iehova ia tatou ia haere tatou e o ˈna?

[Hohoˈa i te api 13]

E mau taahiraa avae matamua te haapiiraa, te pûpûraa ia ˈna iho, e te bapetizoraa no te haere e te Atua

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono