Te mau mahana hopea—Te hoê tapao taa ê mau
“Ua tano te manaˈo a Oppenheimer [o tei tauturu i roto i te hamaniraa topita atomi]: ua taui mau te tereraa o te aamu i te matahiti 1945. Eita e faatupu-faahou-hia te hoê tamaˈi rahi ia au i te huru o te Piti o te Tamaˈi Rahi o te ao nei.” — Mauhaa tamaˈi e tiaturiraa (beretane), a Freeman Dyson.
UA FAAHURU Ê te faaohiparaahia te topita atomi i te matahiti 1945 ra i te huru o te ao nei. Ua riro oia ei tapao no te hoê tauiraa apî i roto i te aamu o te tamaˈi. O te reira te manaˈo o Robert Oppenheimer, hoê o te mau metua tane o te atomi. I te tamataraahia te topita atomi i Nouveau-Mexique (Etats-Unis), ua faahiti oia i te buka moˈa a te mau inidia, te Bhagavad-Gītā: “Ua riro vau ei pohe, ei taata o te haamou i te mau ao.” E ua na ô faahou atura oia e: “E tia i te mau nunaa o te ao nei ia tahoê, aore ra ia pohe.”
I te matahiti 1949, te hoê tomite aivanaa o te tia i te horoa i to ˈna manaˈo i te Pǔpǔ taata marite i te pae no te ito atomi e to roto atoa o Oppenheimer, ua faaara ratou no te patoi te hamaniraa i te topita atomi atoa e hydrogène to roto, no te mea ua hau aˈe to ˈna puai haamouraa. Te faˈi ra ta ratou faataaraa e: “E mauhaa tamaˈi hau roa ˈˈe tera i te puai, e huru taa ê roa to ˈna e to te topita atomi noa.” Teie ïa te tumu, e nehenehe e tataihia te puai haamouraa o te topita e hydrogène to roto, na roto noa i te tuuraa i te mori atomi deutérium, moni mama roa hoi. I roto i te area e maha matahiti, ua riro mai te topita atomi mai te hoê taoˈa hauti noa.
Ua horoa o Enrico Fermi raua o Isidor Rabi, melo atoa no teie tomite, i te mau faaararaa etaeta roa ˈtu â. “No te puai haamouraa taotia-ore-hia o taua mauhaa ra, ua riro ïa to ˈna vairaa mai e te iteraa e mea nafea ia hamani ei ohipa atâata mau teie no te huitaata taatoa nei. Ei ohipa apî ati ino mau noa ˈtu eaha te huru hiˈoraa a te taata.” (Na matou e haapapu nei.) Ua papu i taua mau aivanaa ra e i teie nei e nehenehe te taata e haamou ia ˈna iho. Aita râ i haapaohia ta ratou mau faaararaa.
Te mau parau tohu atâata mau no nia i te faaotiraa a te mau aivanaa
Ua horoa te taote ra o Lown, peretiteni tauturu no te Taatiraa a te mau taote no te mau nunaa atoa no te pae o te patoiraa i te tamaˈi atomi i te hoê hiˈoraa no nia i te puai haamouraa faito ore e vai ra i teie nei i roto i te rima o te taata. “Te vai ra i roto i te hoê noa pahi hopu o to tatou nei tau te hoê puai haamouraa fatata e vau taime to ˈna puairaa i tei faaohipahia i roto i te taatoaraa o te Piti o te Tamaˈi Rahi o te ao nei, ua ravai ïa te reira no te haamou i te mau oire rarahi atoa o te pae apatoerau o te fenua nei.” E tapaˈo ïa e te faahiti-noa-hia ra i ǒ nei te puai haamouraa no te hoê noa pahi hopu! Area râ, te vai ra ta te mau hau rarahi tau ahuru pahi hopu e tae noa ˈtu i te mau pahi rarahi uta mauhaa tamaˈi atomi. E ia amuihia mai to te reva e to te fenua, e naeahia ïa hau atu i te 50 000 te taatoaraa o te mau mauhaa atomi e maoahia nei.
I tei hea anotau o te aamu te noaaraa mai i te taata te hoê puai mehameha mau mai teie te huru? Te farii ra te taote Lown e, i te mau tau atoa o te aamu, te vai ra te mau peropheta o tei ore i faaroohia. No te aha ïa e mea taa ê i to tatou nei anotau. Te faataa ra oia e: “A tahi ra a iteahia mai ai te mau parau tohu âtaata mau no roto mai i te mau hiˈopoaraa papu a te mau aivanaa no nia i te ohipa e tupu ra.” Mai te peu e e tupu noa ˈtu te hoê ati atomi, te parau ra oia e “mea teoteo mau te faahua parauraa e e ora mai te taata na roto i teie huru ati ta te taata iho i faatupu”.
Te rahiraa te ahoaho o te mau nunaa
I te matahiti 1945 ra, ua tatara te taata i te varua ino o te tamaˈi atomi i tapeahia i roto i te lamepa tahutahu o te ite aivanaa; e aita roa ˈtu ta ˈna e ravea faahou no te faahoˈiraa ˈtu ia ˈna i roto i to ˈna vairaa. E nehenehe mau â te taata e haamou i te mauhaa atomi, nafea râ o ˈna ia faaore i te ite oia hoi te tumu e ite-faahou-hia mai ratou? No reira ïa, mai te matahiti 1945 mai â, i te paainaraa te mau topita atomi i Hiroshima e Nagasaki, e i muri iho amui-atoa-hia mai te mau mauhaa atomi puai roa o te haere noa ˈtura i te rahiraa, na te reira ïa i faarahi atu â i te “mehameha” e te “semeio rahi” i nia i te raˈi e tae noa ˈtu i te “ahoaho” “e te tarapaperaa o te aau o te taata i te mǎtaˈu.” — Luka 21:11, 25.
Ua rahi atoa mai te ahoaho o te mau nunaa na roto i te haaparare-oioi-raahia te mau parau apî. I te XXraa o te senekele anaˈe iho te iteraahia mai te mau ravea apî haaparareraa (radio, afata teata, ordinateurs, satellites) o te faatia i te huitaata nei ia ite oioi atu i te mau parau na te ara no nia i te mau tamaˈi e te mau ati. No reira ïa i parare ai te mǎtaˈu e te ahoaho i nia i te hoê faito o te ore â i itehia aˈenei. Aita noa te taata atoa e faaroo i te parau no nia i te mau aroraa e te mau taheraa toto, tera râ, na roto i te afata teata e ite mata roa ˈtu ratou i te reira.
Te mau paira o te tamaˈi
I teie matahiti 1988, ua mauiui te mau milioni utuafare fetii o te ao nei na roto i te tupuraa te tahi tuhaa o te tapao o te mau mahana hopea; ua erehia ratou i te hoê aore ra e rave rahi mau melo herehia e ratou i roto i na tamaˈi rahi e piti o te ao nei aore ra na roto i te hoê o te tahi mau aroraa rahi (Corée, Viêt Nam, Iran-Iraq, Liban, e te vai atu â) o te haapohe i te huitaata nei i te XXraa o te senekele. Ua pohe paha to outou papa, papa ruau, metua tane fetii aore ra taeae? Ua pohe atoa te mau milioni mama, mama ruau, tuahine e mau metua vahine fetii i roto i te tamaˈi e te Holocauste.
Hau atu â, i roto i teie nei ui, ua faaaano te mau nuu ia Europa e te mau fenua no te pae Hitia o te râ, na roto i te hamani-ino-raa i te mau vahine e na roto atoa i te eiâraa i te mau huiraatira tivira. Te ite-noa-hia nei â te reira i teie mahana i nia i te feia o te ora nei, te mau vahine iho â râ, te mau paira no taua hamani-ino-raa riaria mau ra. Ua topa aˈenei â te taata i roto i te ohipa faufau e te maamaa rahi mai teie te huru?
Mea papu roa, mai te matahiti 1914 mai â, ua naeahia te fenua taatoa i te hororaa a te puaahorofenua uteute, hohoˈa no te tamaˈi, e to te puaahorofenua teatea, taipe no te pohe, a tahi ra hoi a itehiaˈi. — Apokalupo 6:4.
Eaha ïa ta tatou e nehenehe e parau no te “puaahorofenua ereere”, taipe no te oˈe (Apokalupo 6:5)? Ua tupu atoa anei te reira i roto i to tatou nei ui?
[Parau iti faaôhia i te api 8]
Ia au i te mau ohipa e itehia ra i teie nei, ia tupu noa ˈtu te hoê tamaˈi rahi apî o te ao nei — e tamaˈi atomi ïa — o te hopea ihora ïa. I reira ïa, aore e nunaa faahou, aore e basileia faahou. Ua navai noa ïa teie tupuraa no te faariro i to tatou nei anotau ei anotau otahi roa, e te turu ra te reira i te parau no “te mahana hopea”. — Timoteo 2, 3:1.
[Parau iti faaôhia i te api 8]
“I roto i te hoê noa pahi hopu o to tatou nei tau te itehia nei te hoê puai haamouraa fatata e vau taime o te puairaa i tei faaohipahia i roto i te taatoaraa o te Piti o te Tamaˈi Rahi o te ao nei, ua navai noa ïa te reira no te haamou i te mau oire rarahi atoa no te pae Apatoa o te fenua nei.”