“E mata na râ te evanelia i te faaite-haere-hia”
“E mata na râ te evanelia i te faaite-haere-hia i te mau fenua atoa nei.” — MAREKO 13:10.
1. Eaha te mea e taa ê ai te faanahonahoraa a te mau Ite no Iehova i te tahi atu mau haapaoraa atoa a te amuiraa faaroo kerisetiano, e no te aha?
I ROTO i te mau taata atoa e parau nei e te haapao ra ratou i te kerisetianoraa, o te mau Ite no Iehova anaˈe teie e faariro nei i te ohipa pororaa i te parau apî maitai ei ohipa faufaa roa. No roto ratou i te faanahonahoraa hoê roa, e riro ai te mau melo i te manaˈo e haere e faaite i to ratou taata-tupu, i te mau opuaraa a te Atua. No te aha hoi mai te reira ˈi te huru? No te mea te faˈi nei te mau Ite tataitahi atoa e ma to ratou tiaraa kerisetiano, e tia ia ratou ia pee i te mau taahiraa avae o te Mesia (Petero 1, 2:21). Eaha hoi ta te reira e titau ra?
2. Eaha te huru hiˈoraa o e rave rahi mau taata ia Iesu Mesia? Eaha mau na hoi ta ˈna ohipa matamua i nia i te fenua nei?
2 I roto i te feruriraa o e rave rahi mau taata, e taata noa o Iesu Mesia, tei rave i te mau ohipa maitatai: ua faaora oia i te feia maˈi, ua faaamu oia i te feia i pohe na i te poia, e ua faaite oia i te here e te hamani maitai i nia i te feia e hinaaro mau ra. Teie râ hoi, ua hau atu â te ohipa ta Iesu i rave. Ua riro oia na mua roa ˈˈe ei taata poro itoito mau no te parau apî maitai no nia i te Basileia o te Atua. Tau avae i muri aˈe i to ˈna bapetizoraahia i roto i te mau pape no Ioridana, ua haamata aˈera oia i te poro i mua i te huiraatira e i te na ô e: “A tatarahapa, te fatata mai nei te basileia o te ao.” (Mataio 4:17). Ia au i ta Mareko i faatia ra, “haere atura Iesu i Galilea, i te parau haerea i te parau maitai o te basileia o te Atua. Na ô atura, Ua tae i te tau, te fatata mai nei te basileia o te Atua; a tatarahapa, a faaroo mai i te evanelia nei.” — Mareko 1:14, 15.
3, 4. a) Noa ˈtu â ïa e ua faaora o Iesu i te mau huru maˈi atoa, ua tuu oia i te tapao i nia i te aha i roto i ta ˈna taviniraa? b) No te aha Iesu i tonohia mai ai? c) Ua faaau Iesu i ta ˈna ohipa pororaa i te aha, e eaha hoi te tia i ta ˈna mau pǐpǐ ia rave?
3 Ua titau Iesu ia Petero, ia Anederea, ia Iakobo e ia Ioane ia pee mai ia ˈna. “Haere atura [oia] na Galilea atoa e ati aˈe, i te haapiiraa i roto i to ratou mau sunago ra, e te aˈoraa i te parau maitai o te basileia, e te faaoraraa i te mau maˈi e te mau pohe atoa o te taata ra.” I te mea hoi aita te mau tiaa rahi taata no Galilea i hinaaro e vaiiho ia ˈna ia haere ê, ua na ô atura Iesu ia ratou e: “E parau haere â vau i te parau maitai o te basileia o te Atua i te mau oire ê atu â e tia ˈi, i tonohia mai ai hoi au.” Ua haere atura ïa oia i Iudea e ua poro atura i roto i te mau sunago. — Mataio 4:18-23; Luka 4:43, 44.
4 I muri iho, ua hoˈi maira Iesu i Galilea e “haere atura oia na roto i te mau oire e te mau oire rii atoa, i te poro haerea i te parau maitai ra i te basileia o te Atua”. (Luka 8:1.) Ma te faaau i ta ˈna ohipa pororaa i te hoê tau ootiraa, te na ô ra oia e: “Te rahi mau nei te auhune, te iti nei râ te feia e rave: e teie nei, e pure outou i te Fatu o te ohipa ia tono â oia i te rave ohipa ei ooti.” (Mataio 9:35-38). I te tahi mau taime, aita roa ˈˈe te mau tiaa rahi taata i vaiiho ia ˈna ia faafaaea rii, e inaha, “ua farii atura oia ia ratou, e ua parau atura i te parau o te basileia o te Atua, e faaora ˈtura i te feia maˈi”. — Luka 9:11.
5. Eaha te mau faaueraa ta Iesu i horoa mai i ta ˈna mau aposetolo e i te tahi atu mau pǐpǐ a tono ai oia ia ratou i roto i te taviniraa?
5 Parau mau, ua faaora Iesu i te feia maˈi e i te tahi taime, ua faaamu atu oia i te feia i pohe na i te poia. Teie râ, ta ˈna ohipa matamua, te faaiteraa ˈtu ïa i te mau taata i te parau no te Basileia o te Atua, e mea hinaaro mau hoi na ˈna ia na reira atoa ta ˈna mau pǐpǐ. I muri aˈe i to ˈna faaineineraa i ta ˈna mau aposetolo, ua tono tatoopiti atura oia ia ratou e ua faaue atura e: “E poro haere outou, e na ô atu, Te fatata mai nei te basileia o te ao.” (Mataio 10:7). Te na ô ra o Luka e: “Ua tono atura oia ia ratou e poro haere i te basileia o te Atua, e e faaora hoi i te feia maˈi.” (Luka 9:2). Hau atu â, ua faaue atura Iesu i na pǐpǐ e 70 e ia ‘faaora hoi i to reira maˈi, e parau atu hoi ia ratou, Te fatata maira te basileia o te Atua ia outou nei’. — Luka 10:9.
6. Hou oia e haere atu ai i nia i te raˈi, eaha te mau faaueraa ta Iesu i horoa mai i ta ˈna mau pǐpǐ ra no nia i ta ratou taviniraa?
6 Hou oia e haere atu ai i nia i te raˈi, ua faaue maira Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia tamau â ratou e ia faarahi atu â ratou i te ohipa pororaa. Teie hoi ta ˈna faaueraa i horoa ˈtu na ratou: “E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ (...), ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” (Mataio 28:19, 20). Ua na ô atoa ˈtu oia ia ratou e: “E noaa râ to outou mana i te [varua moˈa] ia haere mai i nia iho ia outou: e ei ite hoi outou no ˈu i Ierusalema nei e Iudea atoa hoi e ati noa ˈˈe, e Samaria, e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra.” (Ohipa 1:8). No reira, ua tuu o Iesu e ta ˈna mau aposetolo i te ohipa pororaa i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua i nia i te parahiraa matamua.
Te Basileia e porohia nei i to tatou nei tau
7. Eaha ta Iesu i parau no nia i te hoê ohipa pororaa e tia ia tupu i te “[hopea o te amuiraa o te mau mea nei]”?
7 I roto i ta ˈna parau tohu no nia i te mau ohipa e tupu i te “[hopea o te amuiraa o te mau mea nei]”, teie ta Iesu i parau: “E e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira ra.” (Mataio 24:3, 14). Aore ra, ia au i te Mareko 13:10: “E mata na râ te evanelia i te faaite-haere-hia i te mau fenua atoa nei.” — Hiˈo Apokalupo 14:6, 7.
8. a) Eaha hoi te poroi a te parau apî maitai i te tau o te mau aposetolo? b) Eaha te poroi a te parau apî maitai i to tatou nei tau?
8 I te mau “anotau hopea”, e rahi aˈe te parau apî maitai o te Basileia i te porohia ia faaauhia i te anotau o Iesu. Ua faaite mai Iesu e te fatata maira te Basileia, i te mea hoi e, tei rotopu oia i te nunaa ma to ˈna tiaraa Mesia e Arii atoa hoi (Timoteo 2, 3:1; Mataio 4:17; Luka 17:21). Te faahiti ra te parau apî maitai ta te mau kerisetiano o te senekele 1 e poro ra, i te parau no nia i te tia-faahou-raa o Iesu e no nia i to ˈna haereraa ˈtu i nia i te raˈi, e te faaitoito ra i te feia haehaa ia tiaturi i te Basileia i mua ia ratou ra (Ohipa 2:22-24, 32; 3:19-21; 17:2, 3; 26:23; 28:23, 31). I teie nei, i te “[hopea o te amuiraa o te mau mea nei]”, te tumu parau matamua o te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia, oia ïa, ua haamauhia te Basileia i roto i te mau raˈi. — Apokalupo 11:15-18; 12:10.
Na vai e poro i te parau apî maitai?
9. a) Nafea vetahi pae i te tamataraa i te haapapu mai e, i to tatou nei mau mahana, e ere roa ˈtu te ohipa pororaa i te parau apî maitai i te mea titauhia i te mau kerisetiano atoa? b) O vai ta Iehova i faaohipa i mutaa ihora no te poro i ta ˈna parau, e eaha ta te reira e haapapu maira ia tatou i teie nei mahana?
9 O vai i to tatou nei tau, te tia ia apiti atu i roto i te ohipa pororaa? Mai te huru ra ïa e aita roa ˈtu te amuiraa faaroo kerisetiano e manaˈo ra e e tia ia tatou tataitahi ia haere e poro, parau mau e ua parau mai hoi Iesu e e tia mau â te parau apî maitai ia porohia, aita râ oia i haapapu mai e na vai râ e faatupu i taua ohipa ra. Teie râ, o vai ta Iehova e faaohipa i roto i taua ohipa nei, e ere anei ïa o te mau taata e tiaturi i ta ˈna Parau e tei haamata i te faaohipa i te reira i roto i to ratou oraraa? I te tau o Noa, a opua ˈi Iehova e faaara i te mau taata e e haamouhia te ao iino, ua faaohipa oia i te hoê taata “e au (...) te haerea i te Atua”. (Genese 6:9, 13, 14; Petero 2, 2:5.) No te faaite atu i te mau parau tohu ia Iseraela, ua tono atura oia i ‘ta ˈna ra mau tavini, te mau peropheta’. (Ieremia 7:25; Amosa 3:7, 8.) E nunaa ite hoi o Iseraela tei pûpû na ia ˈna no Iehova (Exodo 19:5, 6; Isaia 43:10-12). Oia mau, te faaohipa nei Iehova ei ite i te feia e pûpû ia ratou no ˈna.
10. Ia au i te huru faanahoraa parau a Mataio 28:19, 20, nafea tatou e nehenehe ai e ite e te faaueraa e haere e faariro i te mau taata ei pǐpǐ, e tano ïa i te mau kerisetiano atoa?
10 Te parau nei vetahi e, i te Mataio 28:19, 20, te faaueraa i horoahia no te haere e faariro i te mau taata ei pǐpǐ, ua horoa-noa-hia ˈtu hoi i te mau aposetolo ra, e no reira, eita ˈtura ïa e tano i te taatoaraa o te mau kerisetiano. Inaha hoi, a tapao na eaha ta Iesu e parau ra: “E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ (...), ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” E tia hoi i te mau kerisetiano ia haapii atu i te mau pǐpǐ apî ia haapao i te mau mea atoa ta Iesu i faaue mai; oia hoi, te hoê o te mau mea ta Iesu i faaue mai, oia ïa ‘te haereraa e faariro i te mau taata ei pǐpǐ’. Ma te feaa ore, e haapiihia te mau pǐpǐ apî ia haapao atoa ratou i taua faaueraa ra.
11. a) Eaha te hopoia a te amuiraa kerisetiano o te senekele 1? b) Eaha te tia ia tatou ia rave e ora ˈi, e eaha hoi ta te reira e titau ra?
11 Ua mairihia hoi te amuiraa kerisetiano o te senekele 1 e ‘e ui maitihia ra hoi te nunaa o te Atua; ia faaite hua ratou i to ˈna maitai, tei parau ia ratou i to roto i te poiri, ia tae i to ˈna ra maramarama umerehia’. (Petero 1, 2:9.) Ua faaite hoi to ˈna mau melo ma te itoito i te parau no nia i te Basileia o te Atua (Ohipa 8:4, 12). Ua parau atu o Paulo i te “feia moˈa” atoa, te mau kerisetiano faatavaihia, i Roma e “o te vaha hoi te faˈi i te parau, e ia roaa ˈtu te ora” e “o te tiaoro atoa hoi i te iˈoa o Iehova ra, e hope roa ïa i te ora”. (Roma 1:7; 10:9, 10, 13.) Tei roto atoa te ohipa pororaa i te parau apî maitai no te Basileia o Iehova i te vahi taata, i taua faˈiraa i te parau ra e noaa ˈtu ai te ora e ravehia i te taime o te bapetizoraa.
12, 13. a) Nafea te “mauraa ta tatou parau” ta te Hebera 10:23 e faahiti ra, ia ravehia i teie mahana? b) Mea nafea to te Salamo 96 faaiteraa mai i te faufaaraa ia faˈihia i te parau i rapaeau mai i te amuiraa, e nafea te Apokalupo 7:9, 10 haapapuraa mai i taua ohipa ra?
12 Teie ta te aposetolo Paulo i papai atu i te ati Hebera tei riro mai ei kerisetiano: “E ia papu maite to tatou mauraa i ta tatou parau, ma te aueue ore; (e parau mau hoi ta ˈna ta tei parau maira.)” (Hebera 10:23). Taua faˈiraa parau ra, e ere noa hoi te mau putuputuraa a te amuiraa (Salamo 40:9, 10). Mea maramarama atura ïa e te parau tohu i faaitehia mai i roto i te Salamo 96:2, 3, 10, e titauraa ïa no te haere atu e poro i rapaeau mai i te amuiraa, i te mau nunaa. Teie ta tatou e taio: “E faaite i te ora na ˈna eiaha ei mahana tuua. E faaite i to ˈna hanahana i roto i te mau etene. A parau na i rotopu i te mau etene e, o Iehova te Arii.” No reira, i roto i te Mataio 28:19, 20 e te Ohipa 1:8, te faaue atura Iesu i te mau kerisetiano ia haere e poro i te mau nunaa.
13 I mua ˈtu â i roto i ta ˈna rata i to Hebera, te faahiti ra o Paulo i te parau no nia i taua ohipa pororaa ra i te vahi taata, i te mau kerisetiano faatavaihia, i te na ôraa ˈtu e: “E na ô tatou ia ˈna ra i te pûpû i te tusia ra i te haamaitai i te Atua, eiaha e tuutuu, oia hoi ta te vaha nei, i te haamaitairaa i to ˈna ra iˈoa.” (Hebera 13:15). I roto i te buka a te Apokalupo, e ite-atoa-hia te “feia rahi roa”, no roto mai i te mau nunaa atoa, teie e pii ra e: “Tei to tatou Atua te ora tei parahi i nia iho i te terono ra, e tei te Arenio.” (Apokalupo 7:9, 10). No reira, i te tau o te hopea o te amuiraa o te mau mea nei, te ravehia nei te ohipa pororaa i te parau apî maitai na te mau Ite no Iehova, oia hoi te toea o te mau taeae varua o te Mesia e to ratou mau hoa tei faaauhia i te mau mamoe, tei riro ei “feia rahi roa”. Nafea râ hoi te mau Ite ia faatupu i taua ohipa ra?
“I te vahi taata e i tera fare e tera fare”
14. I hea roa to Iesu pororaa, e eaha ta tatou e nehenehe e huti mai i to ˈna hiˈoraa?
14 Ua poro roa ˈtu hoi Iesu i te mau taata. Ei hiˈoraa, e taio tatou e e poro na o ˈna i roto i te mau sunago. No te aha hoi? No te mea, e putuputu na te nunaa i te mahana sabati i reira, no te faaroo i te hoê taioraa e te hoê aparauraa no nia i te mau Papai (Mataio 4:23; Luka 4:15-21). Ua poro atoa Iesu i te mau taata na te hiti purumu, na te hiti miti, i nia i te tupuai mouˈa, i pihai iho i te hoê apoo i rapaeau mai i te hoê oire e i roto i te mau fare. Ua poro Iesu i te mau vahi atoa oia e farerei ai i te taata. — Mataio 5:1, 2; Mareko 1:29-34; 2:1-4, 13; 3:19; 4:1, 2; Luka 5:1-3; 9:57-60; Ioane 4:4-26.
15. a) Eaha te mau faaueraa ta Iesu i horoa mai i ta ˈna mau pǐpǐ a tono atu ai oia ia ratou e poro? b) Nafea vetahi mau taata tuatapapa bibilia te faataaraa mai i te Mataio 10:11?
15 A tono atu ai Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e haere e poro, ua tono atoa oia ia ratou ia haere tia ˈtu ratou e poro i te taata; ta te mau faaueraa ta ˈna i horoa ˈtu ia ratou ra i roto i te Mataio 10:1-15, 40-42 ïa e faaite maira. I te Mt 10 irava 11, teie ta ˈna e parau ra: “E te oire e te oire iti ta outou e tomo ra, e ui atu i to reira taata au, ei reira parahi ai e reva noa ˈtu outou.” Mai teie te huru to te Bible de Jérusalem huriraa i taua irava nei: “Ia itea ia outou i te hoê taata tiaraa maitai roa”; mai te huru ra ïa e e tia hoi i te mau pǐpǐ ia haere atu e farerei i te hoê taata o te tuhaa fenua, ia nehenehe oia ia ite e o vai te taata roo maitai e o vai hoi te au i te faaroo atu i te parau (hiˈo Osty e Traduction Œcuménique de la Bible). Tera te faataaraa ta vetahi mau taata tuatapapa i te Bibilia e horoa ra no nia i te Mataio 10:11.
16. Ia au i te hoê tuatapaparaa maitai aˈe no nia i te mau faaueraa a Iesu i papaihia i roto i te Mataio 10:11, nafea te mau aposetolo ia paimi i te mau taata i au i te parau ra?
16 Teie râ, eiaha ia moehia ia tatou e aita te rahiraa o te mau taata e tuatapapa nei i te parau no nia i te Atua, a te amuiraa faaroo kerisetiano, e haere nei i tera e tera fare, e e rave rahi hoi mau taata e horoa ra i to ratou manaˈo no nia i te Bibilia teie e tatara nei i te mau Papai ia au maite i ta ratou iho ohipa i ite. I te tahi aˈe pae, ia tuatapapa tatou i te mau faaueraa a Iesu ma te hoê hiˈoraa maitai aˈe, e ite ïa tatou e te faaue ra oia i ta ˈna mau pǐpǐ ia haere ratou e farerei i te mau taata tataitahi, i tera e tera fare, i te vahi taata, e ia faaite atu ia ratou i te parau no nia i te Basileia (Mataio 10:7). Na te huru fariiraa mai taua mau taata ra i te parau e faaite e ua au anei ratou i te parau aore ra aita. — Mataio 10:12-15.
17. Na te aha e haapapu ra e aita noa te mau pǐpǐ a Iesu i haere e farerei i te mau taata i faauehia mai ia ratou e haere e farerei aore ra i te mau taata ta ratou i faaau atu e e haere mai ratou e farerei?
17 Te tauturu maira te mau parau a Iesu i roto i te Mataio 10:14, ia tatou ia papu maitai i taua tumu parau ra: “E o te ore e ite mai ia outou, e aore e haapao i ta outou parau, ia haere ê outou i taua fare ra e i taua oire ra, e ueue atu i te repo o to outou avae.” Te faaite ra Iesu i ǒ nei e e haere ta ˈna mau pǐpǐ e farerei i te mau taata i ǒ ratou, ma te ore hoi ratou e titauhia mai, e e poro atu ratou i taua mau taata ra i te parau apî maitai. Parau mau, e farii atoa ˈtu ïa ratou i te farii-maitai-raa o te hoê o te mau fetii e ore roa ˈtu e patoi mai i te parau (Mataio 10:11), te mea faufaa roa ˈtu râ, o te ohipa pororaa ïa. I roto i te Luka 9:6, teie ta tatou e taio: “Haere atura ratou na roto i te mau oire rii i te poro haere i te parau maitai, e te faaoraraa i te maˈi, aore e vahi toe ra.” (Hiˈo Luka 10:8, 9). E faufaa-mau-hia hoi te feia i farii i te parau e e farii na i ǒ ratou i te mau pǐpǐ no te mea e peropheta ratou, ma te horoa ˈtu paha “i te hoê auˈa pape toetoe” aore ra te farii-maitai-raa ˈtu: oia hoi, e faaroo ratou i te parau no nia i te Basileia. — Mataio 10:40-42.
18, 19. a) Ia au i te Ohipa 5:42, mea nafea te mau kerisetiano matamua ia poro? b) Na te aha e faaite maira ia tatou e, i roto i te Ohipa 20:20, 21, te faahiti ra o Paulo i te parau no nia i te taviniraa ta ˈna i rave i pihai iho i te feia e ere i te kerisetiano, eiaha râ i te mau farereiraa e ravehia i te utuafare o te mau kerisetiano?
18 Teie te nehenehe e taiohia no nia i te mau aposetolo i muri aˈe i te haamauraahia te amuiraa kerisetiano: “E aore e mahana tuua ia ratou i te aˈo, e te haapii atu i te taata, e o Iesu â te Mesia, i roto i te hiero, e i tera fare, i tera fare.” (Ohipa 5:42). Te parau heleni i hurihia na roto i te parau ra “i tera fare i tera fare”, o te parau ra ïa kat’ oïkon. I ǒ nei, te parau ra kat[a], te horoa maira ïa i te hoê auraa oia hoi, tufa. No reira, e nehenehe atura ïa e parau e e tufahia na te pororaa a te mau pǐpǐ i tera fare i tera fare. Aita noa ratou i haere noa ˈtu e farerei ma te auhoa i taua mau taata ra i te hoê taime i faataahia. I roto i te Luka 8:1, e itehiâ te parau ra kata, i roto i te parau ra “te mau oire e te mau oire rii atoa”.
19 I roto i te Ohipa 20:20, te faaohipa ra te aposetolo Paulo i taua nei â tuuraa parau nei, e teie nei, e faaiteraa ïa e mea rahi: kat’ oïkous. Teie hoi ta ˈna e parau ra: “Aita aˈenei i tuutuu i te aˈo atu ia outou, e te haapii ia outou i te vahi taata, e i tera fare, e i tera fare.” Taua tuuraa parau ra, i hurihia i ǒ nei na roto i te parau ra “i tera fare, e i tera fare”, ua hurihia ïa i roto i te tahi mau tatararaa bibilia na roto i te parau ra “i roto i to outou mau fare”. Teie râ, ia au i te tahi mau taata tuatapapa bibilia a te amuiraa faaroo kerisetiano, mai te huru ra ïa e te tahoê ra o Paulo i teie nei irava i te mau farereiraa e ravehia i te utuafare o te mau kerisetiano. Teie râ, te faaite maira te irava i muri aˈe e te faahiti ra o Paulo i te parau no te taviniraa ta ˈna i rave i pihai iho i te feia e ere i te kerisetiano. Teie hoi ta ˈna i parau: “I te parau-onoono-maite-raa ˈtu i te ati Iuda e te Heleni, i te tatarahapa i te Atua, e te faaroo i to tatou Fatu ia Iesu Mesia.” — Ohipa 20:21.
20. a) Eaha i to tatou nei anotau te aanoraa o te ohipa pororaa i te parau apî maitai o te Basileia i faatupuhia e te mau Ite no Iehova? b) Eaha te uiraa ta vetahi mau taata e ui nei no nia i te tamauraa i te poro?
20 E tia ˈtura ïa ia tatou ia faaohipa i taua ravea nei no te paraparau atu i te mau taata o to tatou nei tau i reira te “evanelia [parau apî maitai] o te Basileia” “e parau-haere-hia ˈi e ati noa ˈˈe teie nei ao ia ite te mau fenua atoa”. (Mataio 24:14.) Hau atu i te 65 matahiti i teie nei to te mau Ite no Iehova poro-noa-raa ma te itoito i te parau apî maitai e faaite maira e ua haamauhia te Basileia o te Atua; te rave nei ratou i te reira i te vahi taata e i tera fare i tera fare, e i teie mahana, i roto e 200 fenua. Auê ïa faaiteraa puai mau e! Hau atu â te ravehia nei taua ohipa nei “a tapiri noa ˈi” te mau taata o to tatou nei tau i to ratou tariˈa i nia i te parau e faaitehia ra, e e tae roa hoi vetahi pae i te riri roa mai (Mataio 13:15). No te aha hoi te mau Ite no Iehova e tamau noa ˈi i te poro i te mau vahi e ore roa hoi te taata e faaroo mai, aore ra i te mau vahi e patoi-roa-hia mai ai ratou? E tuatapapahia taua uiraa nei i roto i te tumu parau i mua nei.
Nafea outou ia pahono mai?
◻ Ia au i te mau Papai, eaha mau na te ohipa faufaa roa o te taviniraa a Iesu?
◻ Eaha te mau faaueraa no nia i ta ratou taviniraa i horoahia ˈtu na te mau aposetolo?
◻ Eaha te ohipa te tia ia ravehia i to tatou nei tau e no te aha?
◻ O vai hoi ta Iehova e faaohipa, ma te tano mau no te haere e poro i te parau apî maitai i to tatou nei tau?
◻ I hea e nafea hoi te ohipa pororaa ia ravehia?